Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DECENIJE BUDVANSKE  BUKE: Decibeli izvan kontrole

Objavljeno prije

na

Problemi buke, kršenja Zakona o turizmu, privremenih objekata koji se ponovo nižu uz budvansku rivijeru, odslikavaju trenutak bezvlašća u Budvi. Svako radi šta hoće. Skupština je suspendovana do daljnjeg. Građani nemaju svoje predstavnike u parlamentu pa ni priliku da reaguju na stanje bezakonja i anarhije, u kome jedan čovjek, predsjednik Opštine, Marko Bato Carević vlada gradom bez nadzora i kontrole od strane odbornika

 

Nastojanja građana Budve koji duže od 20 godina pokušavaju da privole opštinsku vlast da smanji nesnosnu buku u gradu koja u ljetnim mjesecima stiže sa otvorenih restorana i kafića duž Slovenske plaže i u Starom gradu, nastavljaju se i ovoga ljeta.

Brojni dopisi i apeli predstavnika mjesnih zajednica Stari grad i naselja Gospoština, djelova Budve koji su prekomjernom bukom najviše pogođeni, nisu  za sada urodili plodom. Problem buke eskalira svakoga ljeta kada Budva postaje mjesto jeftine zabave, kiča i gramzivosti ugostitelja, koji, podstaknuti prećutnom podrškom nadležnih opštinskih službi, sprovode pravi teror nad stanovništvom i turistima, bučnom muzikom sa basovima i pojačivačima zvuka, koja odliježe gradom do duboko u noć. Kreštavi glasovi izvođača novokomponovanog folka trešte sa otvorenih terasa iz noći u noć, uprkos zakonskim propisima o ograničavanju nivoa buke, koje niko ne poštuje.

Budvom neprikosnoveno vlada duh primitivizma i estrade koji promovišu ugostitelji u skladu sa sopstvenim  poimanjem  vrste i oblika turističke usluge koju Budva treba da pruži turistima. Prigovori hotelijera i vlasnika luksuznijih smještajnih objekata, da bučna noćna muzika nanosi veliku štetu ukupnoj turističkoj ponudi, da visokoplatežni gosti otkazuju rezervacije i napuštaju Budvu, opštinsku vlast i njima bliske ugostitelje, ne zanimaju. Sezona kratko traje, što sada zarade to im je – rezon je kojim se rukovode.

Ugostitelji i zakupci plaža diktiraju pravila poslovanja na kopnu i na moru u metropoli crnogorskog turizma. Buka iz kafiće sve je jača, a broj ležaljki na plažama raste iz sezone u sezonu. Slobodno parče pijeska,  propisima JP Morsko dobro predviđeno za građane i turiste koji plažni mobilijar ne žele,  nestaje pred pohlepom zakupaca koji se nekažnjeno šire i svaki pedalj žala pokrivaju plastikom.

Vlada i njeno Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma ne miješaju se u ove probleme. Zakon o turizmu u čijem je tekstu  pitanje buke u ugostiteljskim objektima izmješteno iz Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini, jasan je. Ugostiteljski objekat u kojem se emituje muzika, odnosno upotrebljavaju elektroakustički i akustički uređaji, mora da ispunjava niz uslova za zaštitu od buke. Jedan od najvažnijih glasi: „Da ima zvučnu izolaciju kojom se obezbjeđuje da nivo buke izvan objekta ne prelazi vrijednost buke od 65 decibela“.

Zakon niko ne poštuje. Nadležna Komunalna policija ne reaguje na adekvatan način, oni upozoravaju a ne sprovode zakon, pa su građani stvar uzeli u svoje ruke. Kako je to izgledalo javnost je imala priliku da vidi početkom ove sedmice u TV prilozima sa redovnog sastanka predstavnika MZ Stari grad i Gospoština, rukovodilaca Komunalne policije i inspekcije u opštinskom Sekretarijatu za privredu, koji se odnedavno, svakog ponedjeljka održava u sali Skupštine opštine. Sukob između građana Budve i ugostitelja oko muzike ekskalirao je do te mjere da je umalo došlo do tuče u skupštinskoj sali između njih i ugostitelja Steva Maslovara.

Maslovar je zakupio restoran i terasu Hotela Mogren na kojoj organizuje muzički program, sa gostujućim pjevačima i orkestrima. Muzika na terasi hotela koji se nalazi u zaštićenoj kontakt zoni Starog grada, preglasna je i dominira ukupnim dešavanjima u brojnim lokalima koji okružuju Stari grad. Glasna muzika u večernjim satima teroriše  posjetioce Starog grada, restorana i lokala oko njega. Vlast je dozvolila da jedan preduzetnik, shodno svojim prioritetima i interesu, visokim decibelima blokira normalan život u gradu.

Građani su se žalili na buku koja dolazi sa terase Hotela Mogren. Naglasili su da se krše zakonski propisi kao i odluka SO Budva iz 2019. godine kojom je Stari grad proglašen tihom gradskom zonom, koja im garantuje pravo na miran život.

Starograđanin i vlasnik susjednog lokala Mocart kafe, Luka Vučković zatražio je od opštinskih vlasti da obezbijede poštovanje pravila i da počnu kažnjavati sve one koji ih krše. Međutim, ugostitelj Maslovar, kojeg starograđani optužuju da ih je ugrožavao čitav niz godina bučnom muzikom u lokalu unutar gradskih zidina, nije se složio sa zahtjevom građana. On je mišljenja da lokali u kontakt zoni ne treba da budu uskraćeni u odnosu na one u drugim djelovima grada.

Burna rasprava završena je incidentom i opštom svađom građana. Intervenisalo je skupštinsko obezbjeđenje i spriječilo tuču.

Ovakav ishod bio je očekivan nakon saznanja da je u Sekretarijatu za privredu zavedeno 9  zahtjeva vlasnika lokala za izvođenje žive muzike, od kojih su neki i u Starom gradu.

Predsjednik Savjeta MZ Gospoština Ljubo Rađenović, upitao je kako je moguće da se izdaju rješenja o izvođenju žive muzike u Starom gradu, kada je Stari grad proglašen tihom zonom. „Ovdje neko pravi ozbiljan prekršaj. Nije mi jasno zašto Opština ne počinje da sprovodi svoje odluke i zakone, jer u protivnom ovdje imamo anarhiju“, kazao je Rađenović.

Reagovao je i budvanski arhitekta Slobodan Mitrović tražeći objašnjenje na osnovu čega se izdaju takve dozvole.  „Ovo je potpuno improvizatorska situacija. Ne može na svakom mjestu da bude živa muzika. Ne može Sekretarijat da izda dozvolu svakome ko podnese zahtjev“, kazao je Mitrović.

U Budvi može mnogo toga, sa i bez dozvola opštinskih izvršnih organa. Na platou ispred uzlaza u Stari grad, ispred Hotela Avala osvanuo je početkom juna pravi šareni ringišpil. Vrteška za djecu instalirana je neposredno ispred ostataka  rimske nekropole, najvrednijeg kulturno-istorijskog nasljeđa antičke Budve. Cirkus se doselio u strogi centar turističke metropole. Ta vrsta zabave bila je stacionirana na Jadranskom  sajmu, uz sve one tezge sa raznovrsnom robom i roštiljem, koje su decenijama bile turistički „zaštitni“ znak Budve.

Privremeni objekti brze hrane, tezge, noćni klubovi i ajfelove kule sa šipkama na kojima su se uvijale mlade djevojke, konačno su postale prošlost nakon što su Demokrate, po stupanju na vlast 2016. godine, ukinule takve objekte u zoni iznad šetališta koju Opština kontroliše. Pod pritiskom tadašnje vlasti i Morsko dobro je moralo  ukloniti otužne lokale u zoni morskog dobra, duž Slovenske plaže. Dio lokala preživio je akciju. Neki novi privremeni objekti ponovo niču na ukinutim lokacijama. Mnogi bez ikakvih dozvola i rješenja.

Na sličan način, po svemu sudeći, obreo se i ringišpil ispred nekropole koja nije ograđena ni propisno zaštićena, niti je turisti mogu obići na dostojanstven način. Vlasniku raspjevanog ringišpila oko kojeg trče i ciče dječica  dozvolu nije izdao Sekretarijat za privredu, a ko jeste, nismo uspjeli da saznamo.  Dovoljno je, kako su nam rekli, da na osnovu uslova koje izdaje Sekretarijat za urbanizam, vlasnik prijavi postavljanje i to je to. Starograđani su tražili uklanjanje ringišpila, kojeg im je, tvrde, ispred lokala postavio pomenuti ugostitelj Maslovar, ali vlast nije reagovala.

Problemi buke, kršenja Zakona o turizmu, privremenih objekata koji se ponovo nižu uz budvansku rivijeru, odslikavaju trenutak bezvlašća u Budvi. Svako radi šta hoće. Skupština je suspendovana do daljnjeg. Građani nemaju  predstavnike u parlamentu pa ni priliku da reaguju na stanje bezakonja i anarhije, u kome predsjednik Opštine, Marko Bato Carević vlada gradom bez nadzora i kontrole od strane odbornika.

Biznismeni i ugostitelji bliski njemu i partijama koje čine Demokratski front koriste ovaj „zvezdani“ trenutak za osvajanje pozicija, kako u vlasti tako i poslovima koje kontroliše lokalna uprava.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VRŠNJAČKO NASILJE U CRNOJ GORI U PORASTU: Djetinjstvo u strahu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima UNICEF-a iz 2022. godine, mladih uzrasta od 13 do 15 godina koji su bili maltretirani bar jednom u posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini i Sloveniji ima oko 25 odsto, u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji po 18 odsto, a u Hrvatskoj 22 odsto. Sličnih podataka za Crnu Goru – nema. Samo u toku 15 dana marta zabilježeno je čak pet slučajeva vršnjačkog nasilja

 

Samo od početka do sredine ovog marta zabilježeno je čak pet slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori, u kojima je učestovalo preko 20 tinejdžera. To su alarmantne brojke. Koliko se nasilja zapravo dešava, teško je znati – mnoge žrtve ne prijavljuju teror koji doživljavaju, u školama ili u onlajn prostoru, gdje se nasilje često prenosi.

Učenik osmog razreda podgoričke OŠ „21. maj” bio je žrtva napada koji se prije dvadesetak dana dogodio u blizini te škole. Brutalno ga je pretukla grupa đaka devetog razreda OŠ „Savo Pejanović”. Užasni snimak napada širio se društvenim mrežama. Dječak leži na travi, dok ga gomila šutira nogama.

Pokrenut je krivični postupak protiv četvorice četrnaestogodišnjaka zbog sumnje da su počinili djelo nasilničko ponašanje. Škola koja pohađaju namijenila im je vaspitnu mjeru – smanjenje ocjene iz vladanja.

Ovaj je dječak bio duže vremena izložen nasilju.

Početkom marta nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv četiri osobe koje se sumnjiče za nasilničko ponašanje nad mladićem u holu Gimnazije „Stojan Cerović” u Nikšiću.

Zabilježen je i slučaj nasilja u OŠ „Lovćenski partizanski odred” na Cetinju

Prema podacima UNICEF-a iz 2022. godine, mladih uzrasta od 13 do 15 godina, koji su bili maltretirani bar jednom u posljednjih nekoliko mjeseci, u Bosni i Hercegovini i Sloveniji ima oko 25 odsto, u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji po 18 odsto, a u Hrvatskoj 22 odsto.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RAMBO AMADEUS, NEPLANIRANO NASILJE: Čovječe,  posrami se

Objavljeno prije

na

Objavio:

Producentkinja TV emisije Dnevnica  Lejla Kašić objavila je da je poznati muzičar Antonije Pušić seksualno uznemiravao i vrijeđao na snimanju posljednje epizode. Pusić se oglasio tek nekoliko dana kasnije i potvrdio priču Lejle Kašić.  Cijeli slučaj stavio je u kontekst neshvaćenog buntovnika, žrtvu kulturnog modela u kojem živimo. Onda su  gomile šovinista i seksista na društvenim mrežama vrijeđali i omalovažavali Lejlu Kašić. Podržale su je brojne NVO i građanski aktivisti

 

Seksualno uznemiravanje je, prema konvenciji Savjeta Evrope, svako neželjeno verbalno ili neverbalno, odnosno fizičko ponašanje seksualne prirode u svrhu, odnosno uz ishod povrede dostojanstva osobe, posebno kada se stvara zastrašujuća, neprijateljska, degradirajuća, ponižavajuća i uvredljiva atmosfera. U crnogorski Krivični zakonik tek treba da se uvede ovo krivično djelo.

U Crnoj Gori mnogi ne priznaju seksualno uznemiravanje kao vrstu nasilja nad (najčešće) ženom i dovođenje te osobe u ponižavajući položaj. U brojnim komentarima na ispad čuvenog muzičara Antonija Pusića, koji nastupa pod pseudonimom Rambo Amadeus, ta svijest je došla do punog izražaja.

„Šta treba, svaka cica kojoj si rekao da ti se sviđa njeno dupe i da bi je rado pojebao iz mesta, da skoči sa varijantom da je uznemiravaš….ma daj …pa onda smo svi manijaci i ajmo u zatvor….toliko mi ide na k….cela ova varijanta gde sve žene skaču da kamenuju nekog, a pri tome se žale da nema pravih muškaraca i zato su same, a pri tome imamo ekspanziju svih vrsta polova i trans budalaština“, navodi se u jednom od komentara.

Lejla Kašić,  voditeljica i producentkinja TV emisije Dnevnica, objavila  je da je Antonio Pusić,  u toku snimanja, seksualno uznemiravao i omalovažavao. Nije htjela da govori o detaljima. Slučaj je prijavila policiji.

Pusić se oglasio tek nekoliko dana kasnije i potvrdio priču Lejle Kašić.  Cijeli slučaj stavio je u kontekst neshvaćenog buntovnika,  žrtve kulturnog modela u kojem živimo.  U međuvremenu su  gomile šovinista i seksista na društvenim mrežama razuzdano vrijeđali i omalovažavali Lejlu Kašić.  Od toga da je sve zaslužila, do toga da namjerno diže paniku kako bi se proslavila preko popularnog muzičara iz Herceg Novog.

„Ona je ozbiljan bolesnik…ali kako da je kriviш jadnu kad niko živ ne zna za nju, a silno želi da postane poznata… Platiće ova Rambu nekoliko miliona i raznim valutama za ovo“, kazao je jedan od komentatora.

Rambo je u reagovanju ukazao da je sve skupa u stvari bila kulminacija njegove nervoze zbog  koncepta emisije.  Inače radi se o  emisiji koja se odavno emituje i čiji koncept nije nikakva tajna. Na učestvovanje u Dnevnici  Pušić je dragovoljno pristao.  Lejlu Kašić, on je i u reagovanju, objavljenom na svom fb profilu,  nazvao „ludačom“ i ustanovio „da treba da se liječi“. Odbio je da joj se izvini.

„Dotičnu gospođicu sam… sasvim neplanirano pipnuo ili pljesnuo po dupetu ili pak štipnuo, pojma nemam sad. To nema nikakve veze sa seksom, barem ne s moje strane. Htio sam da joj nekako dojavim da nemam više što, da me je satjerala u ponižavajući položaj. Nekakav zadnji pokušaj da odustane od grubog upada u intimu jedne porodice. Nesretno artikulisan kvazi-drugarski alarm. Seksističan možda, seksualan ne. Nije to niko vidio, nije se ni ona bunila, mogao bih da negiram, ali mrzi me da foliram. Nisam taj lik“, napisao je Rambo Amadeus.

Njegov odgovor pokrenuo je novi talas trolovsko-botovskog nasilja nad Lejlom Kašić,  ali i nad svim ženama i muškarcima koje su stale u njenu odbranu. Mlada novinarka i aktivistkinja Jovana Damjanović napisala je autorski tekst Seksualno uznemiravanje nije udvaranje: Šta vas briga šta se tačno desilo. U tekstu je pokušala da odgovori na dva najčešća pitanja internet komentatora, zabrinutih za budućnost alfa muškarca – kako se udvarati a da ne popiješ prijavu i zašto žrtva ne kaže šta se tačno dogodilo.

„Ako ne znaš kako se udvarati a da se tvoje udvaranje ne završi prijavom onda nemoj da se udvaraš. Možda zvuči grubo, ali ukoliko ne primjećuješ da se u toku komunikacije neke stvari ne trebaju raditi ili izgovoriti, onda treba da radiš na sopstvenim komunikacionim vještinama. Ukoliko misliš da neko treba da trpi vulgarnosti ili prostakluk jer ti ne znaš kako drugačije, postaje vrlo jasno u kome je problem“, piše Damjanović.

Ubrzo nakon ovog teksta, internet nasilje se okrenulo ka njoj. Bilo je mnogo zlonamjernih, uvrjedljivih i seksističkih komentara.  Ona za Monitor kaže da je očekivala sličnu reakciju, jer zna u kakvom društvu živimo, ali nije očekivala psovke i uvrede na ličnoj osnovi.

„Mislim da je dobro da se komunicira na ovu temu i dobro je da se priča o seksualnom uznemiravanju. Sa više muškaraca i žena na internetu, koji misle suprotno, ušla sam u raspravu oko ove teme i sigurna sam da su shvatili šta sam željela da kažem. Oni koji su samo vrijeđali, vjerujem da nijesu ni pročitali tekst, već samo naslov“, kaže Jovana Damjanović.

Lejla Kašić smatra da će i  negativni komentari pomoći da se problem bolje mapira i pokazati koliko nam je emancipacija neophodna. Na komentare je reagovala i građanska aktivistkinja Bojana Jokić. „Nama je kao društvu ’ništa strašno’ da muškarac bez dozvole neprimjerno dodiruje ženu“, kazala je ona. „Čitam – ’izmislila je’, ’hoće slavu’ i još niz komentara slične sadržine i optužbi da je to samo i isključivo njena krivica i pitam se da li bi to isto pisali da je na Lejlinom mjestu bila njihova majka, sestra ili ćerka“, ukazuje Jokićeva.

Crnogorske organizacije koje se bave ženskim pravima izdale su zajedničko saopštenje povodom slučaja Lejle Kašić. One su posebno fokusirale saopštenje Antonija Pušića. Navode da pravdajući odbijanje izvinjenja žrtvi svog ponašanja time što je diskvalifikuje kao osobu ,,koja treba da se liječi”, ,,koja se prenemaže”, ,,koja koketira”, on opravdava nasilje prema ,,nedostojnima” i čini isto što su prije njega činili poznati nasilnici. Nebitno je jesu li nedostojni ,,ludaci”, ,,ženetine koje se prenemažu”, ,,pederi”… princip pravdanja nasilja – za koje nema opravdanja – ostaje isti.

„Simptomatično je i to da svoje nezadovoljstvo emisijom u kojoj je pristao da učestvuje, nije izrazio njenom uredniku – muškarcu, nego producentkinji – ženi i to na veoma čudan i apsolutno neprihvatljiv način“, istakle su nevladine organizacije.

Građanski aktivista Jovan Ulićević tvrdi da poznati muzičar pravda svoj postupak kao što svaki nasilnik pravda svoj. On je parafrazirao opravdanja koja je naveo Pušić u svom saopštenju. Bio sam nervozan, bio sam umoran, ne znam što mi je bilo, sistem je sjeban…„Mrzim ovaj sistem, kapitalizam je raspad, stoga, iskaliću se na ženi pored mene, jer se osjećam nemoćno da zaustavim nešto u čemu sam i sam učesnik. I opet, ona je kriva, što je ’luda’ i nije shvatila da mi treba podrška da malo neđe izdušim“, napisao je Ulićević na svom profilu.

Talas  prijavljivanja slučajeva seksualnog uznemiravanja od strane moćnika odavno je krenuo u svijetu i u regionu. Kod nas je prva progovorila Lejla Kažić.

„Seksualno uznemiravanje ne smije biti normalna stvar. Ne smije imati opravdanje. Ne smije biti nešto na šta se ćuti i prema čemu smo ravnodušni. Može da se desi svima i to nije do nas. Do nas je da ne ćutimo na ovakve slučajeve, ne uplašimo se pred onima koji žele da iskoriste svoj položaj moći“, ističe Lejla Kašić.

Antonije Pušić, Rambo Amadeus, godinama je ambasador dobre volje u organizaciji UNICEF. Nakon što je Lejla Kašić  o incidentu obavijestila ovu organizaciju,  Pusićev  angažman je suspendovan do daljnjeg. Ovo društvo tek treba da se suoči sa sobom i sa svojim nasilničkim potencijalima. Građanin Antonije  Pušić ne bi smio propustiti priliku da pogleda ko je sve i na koji način stao u odbranu njegovog nasilničkog gesta. Da se čovjek prepadne. Ili, posrami.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način

Objavljeno prije

na

Objavio:

Viši sud u Podgorici oslobodio je gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića optužbi da je negiranjem genocida u Srebrenici širio mržnju. Krivični zakon Crne Gore zabranjuje negiranje ili relativizaciju genocida, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom međunarodnog krivičnog suda. To krivično djelo naziva se izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, a zaprijećena je kazna od šest mjeseci do pet godina

 

Televizija Crne Gore prikazivala je u večeri 29. decembra 2021. godine bosanskohercegovački film Quo vadis, Aida. Riječ je kinematografskom ostvarenju Jasmile Žbanić, nominovanom za prestižnu američku nagradu – Oskar, a dobitnik je i više značajnih međunarodnih nagrada. Film obrađuje genocid u Srebrenici 1995. godine.

Iste večeri, pred prikazivanje filma, okupilo se nekoliko desetina, uglavnom, srednjovječnih muškaraca da protestuju protiv filma. Skup su, navodno, organizovali pripadnici pravoslavnih bratstava, koji svoje nacionalističke ideje i pokliče često kriju iza vjere i humanitarnog rada. Na glavnom ulazu u Radio-televiziju Crne Gore raširili su transparent – „Srebrenica nije genocid“. Riječi na transparentu obrazložio je i epski pjesnik Slavko Perošević, počasni član nikšićkog pravoslavnog bratstva Zavjetnici Tvrdoš. „Smatramo da zločin koji se dogodio u Srebrenici nikako ne može biti tretiran kao genocid… Može da se razmatra na nekim nivoima da li se u Srebrenici dogodio određeni zločin. Sigurno je da se i dogodio. Strijeljanje ratnih zarobljenika može da se tretira kao ratni zločin, ali nikako kao genocid“, kazao je tada on.

Krivični zakon Crne Gore zabranjuje negiranje ili relativizaciju genocida, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom međunarodnog krivičnog suda. To krivično djelo naziva se izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, a zaprijećena je kazna od šest mjeseci do pet godina.

„Kazniće se i ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda“, navodi se u Krivičnom zakoniku Crne Gore.

Više državno tužilaštvo u Podgorici u ovom događaju tada je pokrenulo izviđaj, ali je donijelo odluku da nije počinjeno nijedno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Oni su predmet proslijedili Upravi policije kako bi utvrdili da li u ovim radnjama ima prekršaja. Međutim, ni policija nije našla da je u radnjama ovih lica bilo nekih kršenja zakona.

Tužilaštvo je nastavilo da ignoriše širenje mržnje, koje se moglo čuti u pjesmama i vidjeti na transparentima koje su nosile ove grupe dok su demonstrirale na ulicama. Sve dok u Skupštini Crne Gore nije usvojena Rezolucija o Srebrenici.

Nakon toga je gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević, član Glavnog odbora Demokratskog fronta (DF) i Nove srpske demokratije (NSD), koji je navodno blizak sa gorepomenutim pravoslavnim bratstvima, na jednoj srbijanskoj televiziji ponovio tezu da Srebrenica nije genocid. On je tada kazao da se u Skupštini vidjelo ko je izdajnik, da su Srbi napadnuti i da treba da se brane.

„Uostalom, mislim Kartaginu treba razoriti. Uostalom, mislim nije bio genocid u Srebrenici“, kazao je Kovačević.

Demokratska partija socijalista tada je podnijela krivičnu prijavu protiv Kovačevića. Više državno tužilaštvo u Podgorici je ovog puta podiglo optužni predlog protiv gradonačelnika Nikšića. Smatrali su da je javnim negiranjem genocida širio nacionalnu i vjersku mržnju.

„U predmetu formiranom u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, protiv M.K., zbog krivičnog djela – izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, nakon sprovedenog postupka izviđaja tokom kojeg je isti saslušan u svojstvu osumnjičenog, na okolnosti povodom iznijetog stava o genocidu u Srebrenici, koji je iznio u emisiji Usijanje dana na TV Kurir, dana 18. 06. 2021. godine, te prikupljenih drugih neophodnih dokaza, ovo tužilaštvo je protiv M.K. podnijelo optužni predlog Višem sudu u Podgorici zbog navedenog krivičnog djela“, objasnila je tada rukovoditeljka tog tužilaštva Lepa Medenica.

Međutim, sud je utvrdio da tužilaštvo nije dokazalo da je način negiranja genocida bio takav da može dovesti do nasilja ili izazivanja mržnje prema grupi lica ili članu neke takve grupe. U obrazloženju presude sud se pozvao i na presudu evropskog suda u Strazburu u predmetu Perinček protiv Švajcarske. Tužilaštvo je prošle sedmice uložilo žalbu na ovakvu odluku.

Dio pravnika sa kojima je razgovarao novinar Monitora, smatraju da ovaj slučaj nije mogao biti primijenjen u ovom predmetu jer je Perinček u Švajcarskoj negirao genocid Otomanske imperije nad Jermenima 1915. godine. Iako je Švajcarski nacionalni savjet ovaj događaj priznao kao genocid, on nije kao takav priznat međunarodnom presudom. A genocid je zločin koji mora utvrditi sud, što je bio i razlog presude Evropskog suda protiv Švajcarske. S druge strane, međunarodni sud u Hagu je donio presudu da je u Srebrenici počinjen genocid.

Drugi pravnici smatraju da, kao i u ovoj međunarodnoj presudu, tužilac Višeg tužilaštva nije dokazao kako je izjava Kovačevića izazvala ili mogla da izazove javne nerede i nemire. To je Evropski sud i naveo u svojoj presudi u korist Perinčeka.

Neki pravnici apostrofiraju dvostruke standarde tužilaštva kada je riječ o negiranju genocida u Srebrenici. Bivši ministar pravde Vladimir Leposavić, pravoslavna bratstva ili, pojedini predstavnici Srpske pravoslavne crkve, nijesu izvedeni pred sud zbog izjava sličnih Kovačevićevoj. Jedina razlika je što je protiv Kovačevića krivičnu prijavu podnijela partija za čijeg zemana je postavljena većina tužilaca.

Uglavnom, negiranje genocida u Crnoj Gori je i dalje nekažnjivo. A gradonačelnik Kovačević je javnosti pozat i po pjevanju pjesme u kojoj „kukaju bule“.

 

Deset mjeseci zbog poziva na klanje Cetinjana

Posljednji izvještaj državnog tužilaštva (za 2021) kaže da je zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje prijavljeno 45 osoba. Najviše ih je gonjeno zbog govora mržnje na internetu.

Većinu prijava tužilaštvo je odbacilo. Tužioci su odlučili da ne gone 32 osobe.  Većina optuženih je završila u zatvoru.

„Sud je protiv šest lica donio osuđujuće presude, od čega je protiv pet lica izrečena kazna zatvora i protiv jednog lica uslovna osuda; protiv 3 lica donijete su oslobađajuće presude“, navodi se u izvještaju.

Uvidom u nekoliko javno dostupnih presuda može se vidjeti da su ljudi većinom pozivali na nasilje prema određenoj nacionalnoj ili vjerskoj grupi. U jednoj presudi navodi se da je okrivljeni podsticao na nasilje i mržnju u ime religije. Za to krivično djelo dobio je 10 mjeseci zatvora.

„Na svom profilu koji je registrovan pod imenom ’S.M.’ objavio govor sadržine ’Ja sam spreman za Cetinje. Malo mi se grb iskrivio, ali dobro. Drma mi se, drma mi se na šubari cveće, ubićemo, zaklaćemo ko sa nama neće. Svi na Cetinje, aloo! Nema, nema zajebancije, evo kapa se pripremila, jedno dva- tri noža da ponesemo i boli nas uvo’, piše u presudi.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo