Nijedna, a posebno manjinska Vlada, ne može imati legitimitet da o tako značajnim stvarima, poput ugovora sa SPC-om, koje duboko dijele crnogorsku javnost , pregovara iza njenih – leđa
MONITOR: Premijer Abazović saopštio je da Vladu podržava preko 60 posto građana, ali ne i otkud mu ti podaci. Mislite li da ovu Vladu zaista podržava toliki postotak građana?
ĆALOVIĆ: Članovi Vlade dolaze iz reda političkih partija koje ukupno imaju 16 poslanika ili manje od 20 posto glasova u Skupštini. Dakle, mi imamo manjinsku Vladu koja bez podrške DPS-a ne bi imala većinu u Skupštini, a teško je zamisliti da birači te partije zaista podržavaju Vladu u kojoj i sami ne učestvuju.
Prije će biti da DPS ovu Vladu doživljava kao prelazno rješenje koje treba da mu pomogne da se, nakon prvog izbornog poraza u svojoj istoriji, konsoliduje kroz imenovanja po dubini. Zato će ta partija odlučiti do kada će ova Vlada trajati u zavisnosti od toga kada procijene da im je povoljan trenutak za izbore.
MONITOR: Istom prilikom premijer je kazao da „teška pitanja moramo rješavati odmah“ kako bismo se mogli fokusirati na evropsku agendu. Mislite li da je jedno od takvih pitanja, poput Temeljnog ugovora sa SPC-om, trebalo rješavati sada i na ovakav način?
ĆALOVIĆ: Nijedna, a posebno manjinska Vlada, ne može imati legitimitet da o tako značajnim stvarima koje duboko dijele crnogorsku javnost pregovara iza leđa javnosti.
Vjerujem da je ovo pitanje u prvom planu premijera jer prioritet više ne može biti borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, pošto bi to značilo bavljenje njegovim političkim partnerima i saradnicima, ukljućujući možda i neke aktuelne članove Vlade. Abazoviću je jasno da DPS neće podržavati Vladu koja radi protiv interesa čelnika te partije, a pogotovo Đukanovića. Zbog toga on neće rezati granu na kojoj sjedi i sve će rjeđe pominjati ,,ruku pravde”, ,,spiskove” i oduzimanje nezakonito stečene imovine, a antikorupcijske reforme će se pretvarati u farsu. Najilustrativniji primjer je gromoglasno najavljivani zakon o oduzimanju imovine koji je toliko loše napisan da za njega bez problema može glasati i DPS.
MONITOR: Da li nas takva pitanja, poput Temeljnog ugovora udaljavaju od evropske agende, i suštinskih reformi koje i dalje čekaju?
ĆALOVIĆ: Najbolji odgovor na to pitanje su dali ambasadori zemalja članica EU koji su izrazili zabrinutost i ukazali na značaj potpuno drugih pitanja u odnosu na aktuelna, kada je riječ o procesu evropskih integracija.
MONITOR: Može li to pitanje ugroziti stabilnost Vlade?
ĆALOVIĆ: To dominantno zavisiti od procjene DPS-a da li je spreman za nove izbore, kao i dogovora URA-e i DF-a, a vjerovatno i vlasti u Srbiji, koji se odvijaju iza scene.
MONITOR: Ove sedmice zaplijenjena je nova količina švercovanih cigareta u vrijednosti od 800 hiljada eura. Nedavno je premijer saopštio da je šverc preko Luke Bar ,,klinički mrtav”. Da li je?
ĆALOVIĆ: Preko Crne Gore se decenijama krijumčare cigarete vrijedne milijarde eura, uprkos međunarodnom pritisku. To je izuzetno unosan posao koji uključuje vrh organizovanog kriminala i proteže se na više kontinenata, a putevi droge i cigareta u nekim slučajevima se preklapaju. Da bi se takvi kriminalni poslovi zaustavili potrebne su ozbiljne reforme sistema koji je postavljen tako da omogućava šverc. Reforme se nisu desile, a u ključnim institucijama rade isti kadrovi koji su godinama zatvarali oči ili sami učestvovali u kriminalnim aktivnostima. Premijer je svega toga svjestan, ali umjesto teških i dubinskih reformi borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala svodi na politički marketing.
MONITOR: Mediji su objavili da je državu napustio policijski službenik Ljubo Milović u jeku istrage o njegovim vezama sa organizovanim kriminalom. Kako institucije rešavaju tu aferu, koja povezuje policijske službenike, od Milovića preko Petra Lazovića sa organizovanim kriminalom?
ĆALOVIĆ: Izuzetno je zabrinjavajuće što promjene na čelu Uprave policije nisu dovele do ozbiljnih istraga imovine visokih policijskih funkcionera i njihovih veza sa organizovanim kriminalom. Zbog toga je potpuno logično da se nastavljaju stare prakse, i da osumnjičeni napuštaju Crnu Goru prije nego sto se protiv njih pokrenu postupci.
Slučajevi Milovića i Lazovića su specifični jer su o njima izvještavali i mediji, ali tužilastvo i policija ipak nisu reagovali. Dužni su da javnosti daju mnogo više informacija o tim predmetima, jer se ovako stiče utisak da se ti slučajevi stavljaju u ladicu ili čak zataškavaju. Direktor policije ima dodatnu obavezu da obavijesti javnost o aktivnostima koje preduzima ta institucija da očisti svoje kadrove od lica povezanih sa organizovanim kriminalom.
MONITOR: Kako vidite rezultate ove Vlade na polju vladavine prava, reforme pravosuđa, te borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije?
ĆALOVIĆ: Vlada nije imala nikakvih konkretnih rezultata u tim oblastima jer nije usvojila izmjene nijednog od ključnih zakona koje bi regulisale ovu oblast i oslobodile zarobljene institucije. Iz skupštinske procedure je povukla čak i izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao jedinom antikorupcijskom propisu koji je upućen parlamentu od promjene vlasti. Najavljeno regulisanje nezakonitog bogaćenja funkcionera se već dvije godine odlaže, a nacrt zakona sa kojim je javnost upoznata ima brojne nedostatke. O izmjenama Zakona o sprječavanju korupcije nema ni riječi, a na čelu Agencije za sprječavanje korupcije je i dalje kadar bivšeg režima.
Jedini konkretni pomaci u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala se odnose na hapšenje Vesne Medenice, i to tek nakon medijskih objava, kao i Blaža Jovanića. Međutim, pitanje je da li će tužilaštvo zaista rasplesti njihovo klupko i ko će se sve naći u optužnici, a ne smijemo zaboraviti da će konačnu riječ dati sudstvo čija reforma nije ni započela. Izabran je novi glavni specijalni tužilac, što jeste korak naprijed, ali tek treba da vidimo da li će on moći, smjeti i htjeti da se uhvati u koštac sa vrhom organizovanog kriminala i korupcije.
Riba smrdi od glave, a glava prethodnog režima je Milo Đukanović. Prema njemu, članovima njegove najuže porodice i bliskim prijateljima vode putevi najvećih afera u Crnoj Gori, od šverca cigareta, preko privatizacija i rasprodaje državne imovine. Mnogi podaci jesu uništeni, ali tragovi novca se ne brišu tako lako. Odnos prema tim slučajevima će biti lakmus papir za novog GST.
MONITOR: Bez obzira na promjene vlasti, ne mijenja se –partijsko zapošljavanje. Kako komentarišete najnovije raspodjele partijskog plijena po dubini?
ĆALOVIĆ: Jedan od najvećih poraza našeg društva nakon pada višedecenijskog režima je preuzimanje njihovih praksi od strane nove vlasti. Zapošljavanje partijskih kadrova u državnoj administraciji podrazumijeva kršenje propisa sa ciljem da se određenim licima obezbijedi korist, što znači da predstavlja vid korupcije. Imajući u vidu da su ta zapošljavanja uglavnom u funkciji jačanja partijske infrastrukture, možemo zaključiti da je riječ o političkoj korupciji. Dakle, kroz partijsko zapošljavanje nova vlast se upušta u političku korupciju, pa je samo pitanje vremena kada će se u njoj odomaćiti i drugi oblici korupcije.
Činjenica da su sve partije postupale na isti način kada su bili na vlasti, delegitimiše njihove kritike aktuelne vlasti, i dovodi do novog oblika zarobljavanja društva partijskim interesima. Kada su svi, ili gotovo svi, uključeni u korupciju, onda nema ko da štiti javni interes.
Situacija sa partijskim zapošljavanjem me podsjeća na nelegalnu gradnju Svetozara Marovića na Zavali – za to je znala cijela Budva i svi su ćutali jer je veliki broj građana i sam nelegalno gradio, nadajući se da će od toga steći korist, a cijenu je platila prijestonica turizma. Baš tako će cijenu sveopšteg partijskog zapošljavanja, od koga svaka politička struktura očekuje nove glasove, plaćati država i građani. Ne mislim samo na sve veće troškove partijskog uhljebljavanja kroz poreze koji padaju na teret građana i privrede, već i na smanjenje kvaliteta usluga koje ta administracija pruža, jer u njoj rade kadrovi koji nemaju potrebna znanja.
MONITOR: Opet pričamo i o vojnom poligonu na Sinjajevini. Stičete li utisak da se ovdje ne mijenja ništa bez obzira na smjenu DPS-a u avgustu 2020?
ĆALOVIĆ: Od avgusta 2020. su se promijenile dvije vlade, ali građani i dalje nisu vidjeli konkretne promjene. Premijer je iz ,,zelene partije”, a njegova partijska koleginica, višegodišnja aktivistkinja civilnog društva, je resorna ministarka. Na primjeru Sinjajevine lako će pokazati da li je njihovo opredjeljenje za zaštitu životne sredine samo politički marketing ili iza njega zaista stoje utemeljene vrijednosti.
MONITOR: Kako vidite poziciju DPS-a danas?
ĆALOVIĆ: DPS se vraća u institucije i polako se konsoliduje zahvaljujući manjinskoj Vladi i imenovanju njihovih kadrova ,,po dubini”, koji se sa političke margine vraćaju na javnu scenu, ne kao lica sa ,,spiska” premijera i iz optužnica, već kao stručnjaci. Formiranje manjinske Vlade uz podršku DPS-a je udahnulo život toj partiji posebno zbog toga što joj je povećalo koalicioni kapacitet, što će pokušati da valorizuju nakon sljedećih izbora.
Novi tužilac ima priliku da podigne optužnicu protiv Ane Đukanović
MONITOR: Nema odgovornosti tužilaca i sudija za pad velikih optužnica. Nedavno su pale i one za Telekom i Carine.
ĆALOVIĆ: Naravno da nema kada većinu u sudstvu i tužilastvu i dalje čine oni koje su tu postavljali Vesna Medenica i Milivoje Katnić. Nakon trulih političkih kompromisa i formiranja manjinske Vlade, više nema ni govora o reizboru tužilaca i sudija. Umjesto toga nam objašnjavaju da iste politicke strukture koje su zarobile pravosuđe, sada treba da izaberu nove čelnike tih institucija, kako bi se napravio napredak u evorpskim integracijama. Mislim da je to potpuni apsurd i da bi izbor novog VDT-a uz podršku DPS-a značio stavljanje tačke na nade građana da će dočekati pravdu.
Što se tiče slučajeva Telekoma i Carina, sa aspekta javnog interesa bi bilo neuporedivo bolje da te optužnice nikada nisu ni podignute, jer bi neki drugi, nezavisni tužioci mogli pokrenuiti te postupke. Ovako, ta lica više nikad ne mogu biti gonjena za ista krivična djela, a država će morati da im nadoknadi štetu. Na isti način su okončani i postupci protiv Kalića i Šarića, kojima će građani plaćati milionske odštete.
Kada je slučaj Telekom pokrenut, bili smo veoma nezadovoljni što nije uključivao i Anu Kolarević, sada Đukanović, imajući u vidu nalaze nadležnih organa SAD-a i priznanja čelnika Telekoma da je u privatizaciji te firme bilo korupcije na visokom nivou. Ipak, bivši GST je naveo da u njenom slučaju ,,nema ni udaljene sumnje”, pa nije bila obuhvaćena optužnicom. Ta okolnost sada omogućava novom tužiocu da pokrene utemeljeniju optužnicu u ovom predmetu i dođe do osuđujuće presude na osnovu dokaza iz SAD-a. Zbog toga će i ovaj slučaj biti test za nove čelnike tužilastva.
Milena PEROVIĆ