Povežite se sa nama

Izdvojeno

UPOTREBA NACIONALIZMA: Delegiranje krivice za vođino djelo  

Objavljeno prije

na

Svako ima svog predsjednika. I svog Vulina. Zato ne čudi što se povodom ugovora sa SPC oglasio i književnik Milorad Popović, čije su organizacije dobile trećinu ukupnog novca koje je za devet godina DPS vlada izdvojila za književnu djelatnost. Popović je na pitanje koje već podiže nacionalne tenzije, reagovao tako što je pokušao da proizvede nove. Valja se odužiti vođi

 

Nakon svečarskih i proevropskih govora tokom posjete crnogorske delegacije Beogradu, državnih i vojnih počasti, obilazaka tamošnjih znamenitosti i raznoraznih drugih predstava za javnost, vratili smo se u realnost. Čim je crnogorska delegacija sletjela kući, stigle su opasne poruke. I sa srpskog i sa crnogorskog dvora.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin izdao je saopštenje u kom je ocijenio da je crnogorski premijer Abazović dobrodošao u Srbiju, „ali da bi mu bilo drago da vidi da Crna Gora jednom povuče neki potez koji nije antisrpski…“

Govoreći o naredbi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se povuku posebne mjere maltretiranja za poslanike crnogorskog parlamenta prilikom ulaska u Srbiju, što je jedan od uspjeha posjete crnogorske delegacije Beogradu, Vulin je kazao da one nikada nisu bile primijenjene na građane Crne Gore, koji su u Srbiji dobrodošli, već na poslanike koji su glasali da je Srbija genocidna država.

Srpski ministar policije je u zanosu kliknuo da ne zna kako te poslanike „nije sramota da dođu na Vračar da obilaze svoje stanove i da vide hoće li još nešto kupiti u, kako oni misle, odvratnoj genocidnoj državi koja je napravila genocid u Srebrenici”. „Sram ih bilo, žao mi je što dolaze u Srbiju i što se prave kao da ništa nisu glasali i uradili”, zaključio je.

Vulinova izjava nije neko iznenađenje. Srpski ministar policije odavno je prepoznat kao neko ko voli javno da govori o srpskom svetu, kome sajt ministarstva služi da Albance na Kosovu naziva pogrdnim imenima i kao neko ko živ ne da da se prekreči mural ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, sve pozivajući se na antifašizam… Iznenađenje su samo oni koji misle da iza Vulina ne stoji srpski predsjednik, i da on to sve radi mimo Vučića. Pa i donosi odluke o posebnim mjerama za crnogorske poslanike.

Svako ima svog predsjednika. I svog Vulina. Zato nije iznenađenje ni to što se nakon posjete Beogradu, oglasio i predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika (CDNK), poznat i po tome što su organizacije na čijem je čelu dobile trećinu ukupnog novca koje je za devet godina Ministarstvo kulture DPS vlade izdvojilo za književnu djelatnost.

Valja se odužiti. Milorad Popović je, kao potpisnik Udruženja, izdao ove sedmice saopštenje povodom potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, odnosno njegove radne verzije koju je Abazovićeva vlada pripremila par dana pred odlazak u Beograd i sastanak sa srpskim partrijarhom Porfirijem, a o kojoj treba da se izjasni ove sedmice. Popović je na pitanje koje već podiže nacionalne tenzije, reagovao tako što je pokušao da proizvede nove. Sve u pokušaju da delegira odgovornost sa svog predsjednika.

Predsjednik CDNK je primijetio da su „velikosrpski ideolozi“ u političkim predstavnicima Albanaca našli nove saveznike za „zatiranje crnogorske nacije“.

„O tome da su velikosrpski i velikoalbanski nacionalisti etnički i teritorijalno podijelili Crnu Goru na interesne sfere svjedoči i akciono jedinstvo njihovih prvaka u otimanju crnogorskih kulturno-istorjskih spomenika. Jer, nezabilježena je bestidnost i cinizam da o sudbini crnogorske duhovne baštine, ne samo crkava i manastira nego i seoskih grobalja, u mjestima gdje prije 1918. nikad nije kročio državljanin Srbije, zajedno s Aleksandrom Vučićem, Porfirijem, Jokovićem i comp. odlučuju Dritan Abazović i Fatmir Đeka. Ovi politički predstavnici Albanaca u Crnoj Gori, danas podstiču – ili se prave nevješti – progon nacionalnih Crnogoraca, koji je umnogome sličan diskriminaciji Albanaca devedesetih godina“, saopštio je, između ostalog, Popović.

Popovićevo „analitično pero” uvijek je prethodilo i pratilo hajke i podgrijavanje nacionalnih tenzija prethodnog režima na čelu sa aktuelnim predsjednikom Milom Đukanovićem. Iako se nije oglašavao, Đukanovića sigurno raduje „analitika“ po kojoj je za „zatiranje crnogorske nacije“ kriv neko drugi. A moguće nema ništa ni protiv podizanja tenzija. U takvim prilikama, najbolje pliva.

Nije Popović bio previše kreativan. Sličan recept već je oproban. Tako je u crnogorskom parlamentu, predsjednik tadašnje Narodne stranke (Predrag Popović), na sličan način pokušao da podigne nacionalne tenzije pred referendum. Popović je nakon polemike zbog toga što je tadašnji mitropolit Amfilohije u otvorenom pismu  Đukanoviću saopštio da odbija da ukloni crkvu na Rumiji i upozorio da bi njeno uklanjanje moglo imati posljedice po mir i poredak u Crnoj Gori, ocijenio da su „lideri albanskih nacionalnih partija Ferhat Dinoša i Mehmed Bardhi projektanti velikoalbanske platforme“. Bilo je još primjera. Još puno slučajeva kojima su manjine tretirane kao dežurni krivci.

Izjava Milorada Popovića prošla je gotovo bez reakcije, za razliku od one Vulinove, na koju su reagovale mnoge „procrnogorske partije“.

Među rijetkima, reagovala je kolumnistkinja Vijesti Ratka Jovanović Vukotić. Ona je podsjetila Popovića da ne učestvuju „politički predstavnici albanske nacije u kompleksnoj operaciji zatiranja crnogorske nacije, konačno i države Crne Gore“ niti tu državu „smatraju slučajnom i neodrživom“.

„Tu operaciju izveo je Milo Đukanović, sa dvojicom prijatelja i dvjesta hiljada crnogorskih sluga, još početkom devedesetih. Albanci su, i tada i za vazda, ostali na strani – Crne Gore”, ocijenila je ona.

„Crnogorske kulturno-istorijske spomenike nijesu Crnogorcima oduzeli ‘velikosrpski i velikoalbanski nacionalisti’ nego lopovski, autokratski i neljudski crnogorski režim. Njegove ratne i poratne zločine nije moguće ublažiti, a kamoli izbrisati, čak ni ovako monstruznim napadima zato što svi Crnogorci znaju da bez crnogorskih Albanaca nema ni – Crne Gore”, napisala je Jovanović Vukotić na svom FB nalogu.

Ona je ocijenila da „nije bestidnost i cinizam da o sudbini crnogorske duhovne baštine, ne samo crkava i manastira nego i seoskih grobalja, u mjestima gdje prije 1918. nikad nije kročio državljanin Srbije, odlučuju Dritan Abazović i Fatmir Đeka. Bestidno je i cinično lagati da je u vrijeme njihovog ulaska u vlast ta imovina pripadala Crnogorcima”. Podsjetila je i da je „sve te crkve i manastire, plus seoska groblja, mnogo ranije poklonio Srpskoj crkvi Milo Đukanović, a te poklone ovjerili Čovjek Bez Lica i ostala bezlična bića”.

Popović je smetnuo s uma: pokojni mitropolit Amfilohije je u doba DPS-a, od SPC  napravio jednu od najmoćnijih organizacija u državi. U posljednjim decenijama prošlog vijeka SPC u Crnoj Gori dobija privilegovanu poziciju, što joj je Đukanovićev omogućio. Paralelno, Crnogorska pravoslavna crkva ne samo da nije rasla nego je minimizirana.

Nacionalizmi koji prijete spolja opasni su, i treba protiv njih ustati. No odavno se zna – najopasnije je ćutati pred nacionalizmima svojih. Posebno onim koji dolaze sa dvora i služe interesima moćnih.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo