Povežite se sa nama

Izdvojeno

UPOTREBA NACIONALIZMA: Delegiranje krivice za vođino djelo  

Objavljeno prije

na

Svako ima svog predsjednika. I svog Vulina. Zato ne čudi što se povodom ugovora sa SPC oglasio i književnik Milorad Popović, čije su organizacije dobile trećinu ukupnog novca koje je za devet godina DPS vlada izdvojila za književnu djelatnost. Popović je na pitanje koje već podiže nacionalne tenzije, reagovao tako što je pokušao da proizvede nove. Valja se odužiti vođi

 

Nakon svečarskih i proevropskih govora tokom posjete crnogorske delegacije Beogradu, državnih i vojnih počasti, obilazaka tamošnjih znamenitosti i raznoraznih drugih predstava za javnost, vratili smo se u realnost. Čim je crnogorska delegacija sletjela kući, stigle su opasne poruke. I sa srpskog i sa crnogorskog dvora.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin izdao je saopštenje u kom je ocijenio da je crnogorski premijer Abazović dobrodošao u Srbiju, „ali da bi mu bilo drago da vidi da Crna Gora jednom povuče neki potez koji nije antisrpski…“

Govoreći o naredbi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se povuku posebne mjere maltretiranja za poslanike crnogorskog parlamenta prilikom ulaska u Srbiju, što je jedan od uspjeha posjete crnogorske delegacije Beogradu, Vulin je kazao da one nikada nisu bile primijenjene na građane Crne Gore, koji su u Srbiji dobrodošli, već na poslanike koji su glasali da je Srbija genocidna država.

Srpski ministar policije je u zanosu kliknuo da ne zna kako te poslanike „nije sramota da dođu na Vračar da obilaze svoje stanove i da vide hoće li još nešto kupiti u, kako oni misle, odvratnoj genocidnoj državi koja je napravila genocid u Srebrenici”. „Sram ih bilo, žao mi je što dolaze u Srbiju i što se prave kao da ništa nisu glasali i uradili”, zaključio je.

Vulinova izjava nije neko iznenađenje. Srpski ministar policije odavno je prepoznat kao neko ko voli javno da govori o srpskom svetu, kome sajt ministarstva služi da Albance na Kosovu naziva pogrdnim imenima i kao neko ko živ ne da da se prekreči mural ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, sve pozivajući se na antifašizam… Iznenađenje su samo oni koji misle da iza Vulina ne stoji srpski predsjednik, i da on to sve radi mimo Vučića. Pa i donosi odluke o posebnim mjerama za crnogorske poslanike.

Svako ima svog predsjednika. I svog Vulina. Zato nije iznenađenje ni to što se nakon posjete Beogradu, oglasio i predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika (CDNK), poznat i po tome što su organizacije na čijem je čelu dobile trećinu ukupnog novca koje je za devet godina Ministarstvo kulture DPS vlade izdvojilo za književnu djelatnost.

Valja se odužiti. Milorad Popović je, kao potpisnik Udruženja, izdao ove sedmice saopštenje povodom potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, odnosno njegove radne verzije koju je Abazovićeva vlada pripremila par dana pred odlazak u Beograd i sastanak sa srpskim partrijarhom Porfirijem, a o kojoj treba da se izjasni ove sedmice. Popović je na pitanje koje već podiže nacionalne tenzije, reagovao tako što je pokušao da proizvede nove. Sve u pokušaju da delegira odgovornost sa svog predsjednika.

Predsjednik CDNK je primijetio da su „velikosrpski ideolozi“ u političkim predstavnicima Albanaca našli nove saveznike za „zatiranje crnogorske nacije“.

„O tome da su velikosrpski i velikoalbanski nacionalisti etnički i teritorijalno podijelili Crnu Goru na interesne sfere svjedoči i akciono jedinstvo njihovih prvaka u otimanju crnogorskih kulturno-istorjskih spomenika. Jer, nezabilježena je bestidnost i cinizam da o sudbini crnogorske duhovne baštine, ne samo crkava i manastira nego i seoskih grobalja, u mjestima gdje prije 1918. nikad nije kročio državljanin Srbije, zajedno s Aleksandrom Vučićem, Porfirijem, Jokovićem i comp. odlučuju Dritan Abazović i Fatmir Đeka. Ovi politički predstavnici Albanaca u Crnoj Gori, danas podstiču – ili se prave nevješti – progon nacionalnih Crnogoraca, koji je umnogome sličan diskriminaciji Albanaca devedesetih godina“, saopštio je, između ostalog, Popović.

Popovićevo „analitično pero” uvijek je prethodilo i pratilo hajke i podgrijavanje nacionalnih tenzija prethodnog režima na čelu sa aktuelnim predsjednikom Milom Đukanovićem. Iako se nije oglašavao, Đukanovića sigurno raduje „analitika“ po kojoj je za „zatiranje crnogorske nacije“ kriv neko drugi. A moguće nema ništa ni protiv podizanja tenzija. U takvim prilikama, najbolje pliva.

Nije Popović bio previše kreativan. Sličan recept već je oproban. Tako je u crnogorskom parlamentu, predsjednik tadašnje Narodne stranke (Predrag Popović), na sličan način pokušao da podigne nacionalne tenzije pred referendum. Popović je nakon polemike zbog toga što je tadašnji mitropolit Amfilohije u otvorenom pismu  Đukanoviću saopštio da odbija da ukloni crkvu na Rumiji i upozorio da bi njeno uklanjanje moglo imati posljedice po mir i poredak u Crnoj Gori, ocijenio da su „lideri albanskih nacionalnih partija Ferhat Dinoša i Mehmed Bardhi projektanti velikoalbanske platforme“. Bilo je još primjera. Još puno slučajeva kojima su manjine tretirane kao dežurni krivci.

Izjava Milorada Popovića prošla je gotovo bez reakcije, za razliku od one Vulinove, na koju su reagovale mnoge „procrnogorske partije“.

Među rijetkima, reagovala je kolumnistkinja Vijesti Ratka Jovanović Vukotić. Ona je podsjetila Popovića da ne učestvuju „politički predstavnici albanske nacije u kompleksnoj operaciji zatiranja crnogorske nacije, konačno i države Crne Gore“ niti tu državu „smatraju slučajnom i neodrživom“.

„Tu operaciju izveo je Milo Đukanović, sa dvojicom prijatelja i dvjesta hiljada crnogorskih sluga, još početkom devedesetih. Albanci su, i tada i za vazda, ostali na strani – Crne Gore”, ocijenila je ona.

„Crnogorske kulturno-istorijske spomenike nijesu Crnogorcima oduzeli ‘velikosrpski i velikoalbanski nacionalisti’ nego lopovski, autokratski i neljudski crnogorski režim. Njegove ratne i poratne zločine nije moguće ublažiti, a kamoli izbrisati, čak ni ovako monstruznim napadima zato što svi Crnogorci znaju da bez crnogorskih Albanaca nema ni – Crne Gore”, napisala je Jovanović Vukotić na svom FB nalogu.

Ona je ocijenila da „nije bestidnost i cinizam da o sudbini crnogorske duhovne baštine, ne samo crkava i manastira nego i seoskih grobalja, u mjestima gdje prije 1918. nikad nije kročio državljanin Srbije, odlučuju Dritan Abazović i Fatmir Đeka. Bestidno je i cinično lagati da je u vrijeme njihovog ulaska u vlast ta imovina pripadala Crnogorcima”. Podsjetila je i da je „sve te crkve i manastire, plus seoska groblja, mnogo ranije poklonio Srpskoj crkvi Milo Đukanović, a te poklone ovjerili Čovjek Bez Lica i ostala bezlična bića”.

Popović je smetnuo s uma: pokojni mitropolit Amfilohije je u doba DPS-a, od SPC  napravio jednu od najmoćnijih organizacija u državi. U posljednjim decenijama prošlog vijeka SPC u Crnoj Gori dobija privilegovanu poziciju, što joj je Đukanovićev omogućio. Paralelno, Crnogorska pravoslavna crkva ne samo da nije rasla nego je minimizirana.

Nacionalizmi koji prijete spolja opasni su, i treba protiv njih ustati. No odavno se zna – najopasnije je ćutati pred nacionalizmima svojih. Posebno onim koji dolaze sa dvora i služe interesima moćnih.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo