Povežite se sa nama

DRUŠTVO

OPŠTINE IZABRALE ČELNIKE BEZ IZBORA: Vlast na odloženo vrijeme

Objavljeno prije

na

Zbog odlaganja lokalnih izbora na jesen lokalne vlasti koriste pravnu konfuziju da obezbijede aktuelnim predsjednicima opština novi mandat

 

Dok u javnosti i dalje traju pravna sporenja da li je odlaganjem izbora u 14 opština prekršen Ustav Crne Gore, pojedine opštine su otišle i korak dalje. Skupštine Glavnog grada i opštine Žabljak iskoristile su pravnu konfuziju i produžile mandat predsjednicima tih lokalnih samouprava. Četvorogodišnji mandat gradonačelniku Podgorice Ivanu Vukoviću i predsjedniku Opštine Žabljak Veselinu Vukićeviću produžen je, kako mnogi smatraju, da Demokratska partija socijalista što duže zadrži vlast u gradovima gdje još imaju većinu odbornika.

Vuković je bio u mandatu gradonačelnika do 31. jula na osnovu glasanja skupštine, prije četiri godine. Odbornicima Glavnog grada mandat je trebao isteći 6. jula. Međutim, promjenom zakona, čiju ustavnost osporavaju brojni pravnici, produženo im je upravljanje gradom. Ovo je potpuno nova političko pravna situacija koju različito tumače svi akteri. Opozicija u lokalnom parlamentu tvrdi da se radi o neustavnom i nezakonitom postupanju jer se vlast bira isključivo na izborima.

I na narednoj sjednici Skupštine opštine Bar raspravljaće se o produženju mandata prvom čovjeku grada Dušanu Raičeviću. Njemu mandat ističe 3. avgusta.

Izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, kako tvrde eksperti iz ove oblasti, eliminisana je pravna sigurnost, jer su poslanici crnogorskog parlamenta oteli suverenost od građana i prenijeli je na sazive lokalnih skupština kojima je prestao mandat, ne vodeći računa o posljedicama. Ustav propisuje da se ne može „uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima u skladu sa zakonom“.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je, međutim, na sjednici lokalnog parlamenta pojasnio da on legitimitet vuče iz svog predanog rada. „Opšta je ocjena da Podgorica nikada nije bila ljepša, uređenija, modernija, evropskija“, rekao je, nabrajajući svoje učinke.

Advokat Veselin Radulović smatra da se predsjednik opštine ili gradonačelnik ne može birati na istu funkciju ako mu mandat još traje, odnosno ako mu funkcija nije prestala na jedan od načina predviđenih zakonom – ostavkom, razrješenjem ili prestankom mandata po sili zakona. U nijednom od pomenutih slučajeva nijesmo čuli razloge zbog kojih bi neko od njih mogao biti razriješen ili razloge da mu prestaje mandat po sili zakona, kao ni eventualne najave da bi mogao podnijeti ostavku.

„Ovo su posljedice neustavnih izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi kojima su odloženi lokalni izbori u većini opština. Ovakve izmjene zakona prijete da se uspostavi praksa po kojoj bi svaka buduća parlamentarna većina izmjenom zakona mogla odlagati izbore ili mijenjati vrijeme kada se izbori moraju održati u lokalnoj samoupravi. Zakonom se ne može produžavati mandat lokalnoj samoupravi, pa ovakve izmjene zakona pokazaju u kojoj mjeri je Crna Gora partitokratsko društvo, koliko je zarobljena uskim partijskim interesima i koliko su ti interesi iznad pravnog poretka države”, pojasnio je Radulović.

Bivša poslanica i kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda Snežana Jonica ranije je upozorila da će lokalne samouprave, gdje su izbori odloženi, biti izložene ogromnim problemima ukoliko se u najkraćem roku Zakonom o lokalnoj samoupravi precizno ne uredi pitanje trajanja mandata skupštinama i predsjednicima opština – odnosno Gradonačelniku Podgorice.

„Imaćemo situaciju potpune blokade – odnosno preciznije bezvlašća u pola lokalnih samouprava u Crnoj Gori – jer će isteći mandati oba organa lokalne samouprave – i predsjednicima opština i skupštinama opština”, rekla je Jonica.

Čini se da su lokalne samouprave gdje je Demorkatska partija socijalista na vlasti već pronašle rješenje. U opštini Plužine gdje je na vlasti Socijalistička narodna partija, istekao je mandat predsjedniku opštine Mijušku Bajagiću i odbornicima, ali su oni nastavili da obavljaju iste funkcije i nakon isteka mandata.

Među pravnicima su podijeljena mišljenja. Jedni kažu da u Zakonu o lokalnim samoupravama jasno piše da se predsjednik opštine bira „najkasnije u roku od 30 dana od dana konstituisanja skupštine”. Odnosno, smatraju da je mandate prvog čovjeka grada vezan za parlament koji ga je izabrao. Nakon lokalnih izbora novi parlament će u roku od 30 dana izabrati novog predsjednika opštine, dok će prethodnom prestati mandat.

Drugi, pak, cijene da je zakonom propisan četvorogodišnji mandat. Stoga bi nova lokalna Skupština ili, u krajnjem, Vlada Crne Gore morala da smijeni predsjednika Opštine u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. Za razrješenje prvog čovjeka opštine potrebno je dobro obrazloženje, dok zakon sadrži razloge zbog kojih bi mogao biti smijenjen. Predsjednici opština mogli bi da tuže državu zbog nezakonite smjene i dobiju značajnu odštetu.

Loklane samouprave, legitimitet da bez izbora biraju predsjednike opštine na puni mandate, crpe iz tumačenja Ministarstva javne uprave. Taj resor smatra da odlaganjem izbora za 23. oktobar i odredba da odbornicima traje mandat do izbora novih, u stvari znači da odlaganje izbora podrazumijeva i produženje njihovih mandata. U tumačenju zakona MJU navodi se da odbornici do potvrđivanja mandata njihovim nasljednicima sa izbora 23. oktobra, imaju legitimitet da odlučuju o poslovima od lokalnog značaja. To se između ostalog navodi u mišljenju koje je potpisao ministar javne uprave Maraš Dukaj.

Zakonom o lokalnoj samoupravi propisano je da stari saziv Skupštine može birati novog predsjednika opštine tek kad aktuelnom prestane mandat. A to se dešava u slučajevima kad ga je Skupština razriješila prije isteka mandata, ili je podnio ostavku, ili je osuđen za neko kirivčno djelo koje ga čini nedostojnim funkcije. Birati novog predsjednika opštine, dok je aktuelni na toj poziciji – do sada se nije desilo.

 

Predsjednika opštine može razriješiti i Vlada

Prema zakonu o lokalnoj samoupravi Skupština može razriješiti predsjednika opštine ako u propisanom roku ne predloži budžet i završni račun budžeta. Ako ne obezbijedi sprovođenje strateškog plana razvoja opštine i drugih razvojnih planova i programa, kao i strateških dokumenata od državnog značaja. Ako ne podnese godišnji izvještaj o svom radu i radu organa u skladu sa zakonom ili ne izvršava sudske odluke. Predlog za razrješenje predsjednika opštine može podnijeti najmanje jedna trećina odbornika.

Vlada može razriješiti predsjednika opštine ako u vremenu dužem od šest mjeseci, ne vrši poslove iz svoje nadležnosti. Smatra se, po slovu zakona, da predsjednik opštine ne vrši poslove iz svoje nadležnosti ako ne obezbijedi izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata i sprovođenje strateškog plana razvoja opštine i drugih razvojnih planova i programa, kao i strateških dokumenata od državnog značaja, čime se onemogućava ostvarivanje prava i obaveza građana.

 

Izbore odložili zbog nepostojanja dijaloga

Skupština Crne Gore usvojila je ranije predlog dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojim je predviđeno da izbori u Podgorici u 13 opština budu održani do 30. oktobra. Odlaganje izbora u Podgorici i 13 opština tražili su poslanički klubovi Demokratske partije socijalista (DPS), Socijalističke narodne partije (SNP), Crno na bijelo (URA i CIVIS), Bošnjačke stranke (BS) i Socijaldemokratske partije (SDP).

U obrazloženju se podsjeća na Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru za 2020. godinu u kojem se navodi da „uprkos međupartijskom sporazumu da se lokalni izbori održavaju istog dana, pravni okvir još predviđa mogućnost njihovog organizovanja u različitim terminima“. Skupština je u decembra 2020. godine formirala Odbor za svebuhvatnu izbornu reformu koji je, kako se navodi, dobio zadatak da pripremi zakonodavne reforme do kraja 2021. godine.

„Zbog nepostojanja konstruktivnog angažovanja svih parlamentarnih aktera nije došlo do političkog dijaloga pa Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije ispunio zadatak stvaranja normativnog okvira za održavanje svih redovnih lokalnih izbora u Crnoj Gori u jednom danu, uvažavajući preporake OEBS/ODIHR-a“, kaže se u izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.

Ivan ČAĐONEVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo