Povežite se sa nama

OKO NAS

DEVASTACIJA ĐALOVIĆA PEĆINE: Zavjet ćutanja

Objavljeno prije

na

Priča o oštećenju Đalovića pećine započeta je krajem ljeta 2022. godine kada su predstavnici Speleološkog kluba Pauk policiji prijavili da su vandali ispisivali imena po zidovima pećine i oštetili pećinski nakit. Tek potom je postavljeno pitanje kvaliteta radova na valorizaciji pećine

 

Dok iz Opštine Bijelo Polje pokušavaju da minimiziraju štetu nastalu na lokaciji Đalovića pećine, predstavnici Speleološkog kluba Pauk pripremaju i drugu krivičnu prijavu protiv svih koji su učestvovali u devastaciji kompletnog područja Đalovića klisure koja je još prije šezdeset godina proglašena spomenikom prirode.

Iz ove asocijacije ranije su podnijeli krivičnu prijavu zbog uništavanja Đalovića pećine, ali, kako su kazali Monitoru, po toj prijavi još ništa nije urađeno. Zapravo je Osnovno državno tužilaštvo predmet uputilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali su iz tog tužilaštva slučaj vratili u ODT Bijelo Polje.

Prema saznanjima Monitora saslušan je veliki broj mogućih učesnika u devastaciji Đalovića pećine, koji su uglavnom negirali odgovornost, ili bolje reći skidali je sa sebe, ali je zavladala veli ka nervoza u lokalnoj upravi, čiji je predsjednik ranije bio vlasnik preduzeća Imperijal koje je podizvođač na mnogim lokalnim poslovima, pa i na ovom.

Osnovno državno tužilatvo u Bijelom Polju nije još okončalo ovaj predmet, pa su speleolozi okupljeni oko kluba Pauk odlučili da idu korak dalje. “Mi sada pripremamo mnogo širu krivičnu prijavu protiv svih koji su učestvovali ne samo u nepopravljivom oštećenju Đalovića pećine, već čitave Đalovića klisure. Radimo to polako, pripremamo obiman dokazni materijal u kojem će biti i video zapisi prije, za vrijeme devastiranja i poslije devastacije”, priča  predsjednik Speleološkog kluba Petar Cerović.

On je uputio apel svim speleolozima u Crnoj Gori i svim ekološkim nevladinim organizacijama, da se uključe u rješavanje ovog problema. “Ulazimo u četvrtu godinu od kada je devastiran ulaz u Đalovića pećinu i nailazimo svuda na ćutanje. Mi upućujemo apel svim spelolozima Crne Gore, koji najbolje razumiju šta je ovdje urađeno, da nas podrže.”

Cerović tvrdi da je Đalovića pećina trajno oštećena, promijenjena je klima u njoj i uništen biodiverzitet. “U pećinu je moralo da se ulazi u specijalnoj opremi, a radnici su ulazili i probijali tunel kao da probijaju Sozinu. Zločin je napravljen, i to organizovan, i to sve prolazi nekažnjeno”, kaže.

On je objasnio da se ništa na preduzima na mogućoj sanaciji nastale štete, i da sve stoji onako kako je bilo na početku, prilikom nestručnog otvaranja ulaza. “Ovdje se radi o potpunoj neodgovornosti, i zbog toga mi sad pripremamo drugu krivičnu prijavu zbog kompletnog područja Đalovića klisure kao zaštićenog prirodnog nacionalnog dobra.”

Valja se prisjetiti. Radove na valorizaciji reona Đalovića pećine i Đalovića klisure izvodi firma Novi Volvox, dok im je podizvođač  firma Imperijal. Njegov osnivač Petar Smolović je to preduzeće, po izboru za predsjednika opštine, prepustio bratu. Formalno.

Poznati speleolog podsjeća da je firma Novi volvox, od čijeg osnivanja 2009. godine je zabilježeno dvadeset i pet vlasničkih promjena, osim Đalovića pećine, u Bijelom Polju bila uključena i u kapitalni projekat valorizacije planine Bjelasice, odnosno Ski centra Cmiljača, vrijedan preko dvadeset miliona eura. I na tom projektu podizvođač je bila firma Imperijal. I tu se ispostavilo da su napravljene nepopravljive greške, i radovi na ovom kapitalnom projektu su odavno stali.

Ulaz u Đalovića pećinu je devastiran prije četiri godine, a od tada nije ništa urađeno da se bilo šta popravi. “Najgore  je što je i dalje gradilište Đalovića pećina neadekvatno konzervirano, ostavljeno da se i dalje biodiverzitet same pećine urušava. Samo jedan podatak, a to je da se kripto-klima promijenila 4 do 6 stepeni, samo po sebi predstavlja katastrofu. Izvođač radova se neodgovorno i neprofesionalno odnosi prema Đalovića klisuri, a utrošeni su milioni”, kaže Cerović.

Priča oko Đalovića pećine započeta je krajem ljeta 2022. godine kada su predstavnici Speleološkog kluba Pauk policiji prijavili da su vandali ispisivali imena po zidovima pećine i oštetili pećinski nakit. Protiv nekoliko lica je podnesena krivična prijava zbog uništenja prirodnog dobra, ali se nakon toga pokrenulo pitanje oko toga kako se godinama izvode radovi na valorizaciji pećine. Da li se to radi na stručan način ili se nanosi nepopravljiva šteta prirodnom ambijentu najveće pećine na Balkanu, kao i čitavom njenom okruženju. Odgovora još nema.

Ova pećina se smatra jednom od najdužih na Balkanskom poluostrvu. Istraženih 17,5 kilometara pećine pripada teritoriji Crne Gore, ali se procjenjuje da ova pećina zadire duboko u utrobu Pešterske visorevni, sa još, vjerovali ili ne, 200 kilometara neistraženih kanala.

Speleolozi uporno prizivaju SDT da se umiješa u ovaj slučaj. “Ovo je organizovani kriminal. Nije ovo uradila jedna ili dvije osobe, već je u devastaciju uključen ogroman broj ljudi. Mislim da ovu drugu prijavu, kada je predamo, Specijalni tužilac mora uzeti u razmatranje. Idemo do kraja, nema predaje”, poručuju iz Speleološkog kluba Pauk.

Osim bjelopoljskih speleologa, svi drugi ćute. A devastirani ulaz u Đalovića pećinu već četiri godine stoji tako kako stoji.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo