OKO NAS
PRIJEDLOG MORATORIJUMA NA GRADNJU PODIJELIO VLAST NA ŽABLJAKU: Urbicid ne smeta većini
Većina u žabljačkom parlamentu bila je protiv prijedloga Durimotrske incijative. Njihove kolega iz ZBŽ i Demokrata tvrde da za vlast „nema zime“, a da odgovor na pitanje da li zabraniti gradnju do promjene planskih dolumenata, treba da se dobije ne referendumu
Konstituenti žabljačke vlasti pokazali su, minule sedmice, da ne dijele istu vizuju razvoja ekološke prijestonice. Durmitorska incijativa (DI), iz čijih je redova i predsjednik Opštine Radoš Žugić, ostala je usamljena u pokušajima da, do usvajanja novih planskih dokumenata, uvede jednogodišnji moratorijum na gradnju. Njihove koalicione kolege iz Demokrata i koalicije Za budućnost Žabljaka (ZBŽ) nijesu podržali zabranu gradnje, to jest, bili su uzdržani ili nijesu ni glasali. Odbornici opozicije (DPS, SNP) digli su ruke protiv tog predloga.
Aktuelna planska dokumenta Žabljaka otvaraju mogućnost trajne devastacije prostora i mogu dovesti do kolapsa komunalne infrastrukture. To je stav predlagača moratorijuma, koji nije naišao na razumijevanje kod većine odbornika Skupštine opštine (SO).
“Impelementacija postojećih planskih dokumenata u prostoru manifestuje se kroz dobijanje savremenih ‘kiklop’ naselja, koje Žabljak pretvaraju u savremenu kasabu. Jagma za kvadratima stambenog prostora dobija neslućene razmjere, a visina naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, koje su među najnižima u državi, daju dodatni stimulans investitorima da u Žabljaku pronađu investicioni Eldorado”, objašnjava Božidar Kasalica iz DI.
On podsjeća da je DI tražila uvođenje moratorijuma na gradnju u granicama prostorno-planske dokumentacije, sa izuzetkom PUP-a Žabljak. Već više od godinu i po, objašnjava, inicirali su i održali više sastanaka na lokalnom i državnom nivou, na kojima je ta tema detaljno analizirana. Iz DI tvrde da se na Žabljaku dešava „urbicid“, iako ta opština nema značajnijeg resursa od prostora.
„Polazeći od premise da je prostor naš najveći resurs, željeli smo da sačuvamo ono što je još uvijek moguće sačuvati. Nijednog trenutka nijesmo polazili od ličnih ili partijskih interesa, već nas je u ovom poduhvatu vodio isključivo interes Žabljaka. Tražili smo samo da se stopira gradnja na godinu dana, dok se reviduju postojeći planovi koji širom otvaraju vrata da Žabljak postane crnogorski Zlatibor. Ako je ovo vizija razvoja opozicije i dijela pozicije, onda se nameću razmišljanja, šta dalje”, konstatovali su u DI.
Odbijaju optužbe da su kočničari razvoja svog grada i tvrde da im je, nakon sjednice SO , ostao gorak ukus. Iz tog dijela žabljačke vlasti ne žele da podrže viziju masovnog turizma već su, kako kažu, pobornici održivog razvoja. Prema mišljenju predlagača moratorijuma, problematična planska dokumenta su svi važeći detaljno urbanistički planovi (DUP), urbanistički planovi nižeg reda i studije lokacija. Očekuju da bi postupak izmjene i dopune važeće prostorno-planske dokumentacije otklonio dosadašnju „očiglednu lošu praksu gradnje“.
Dok iz DI imaju dilemu kako dalje u vladajućoj koaliciji i najavljuju da će na prvoj narednoj sjednici Glavnog odbora (GO) razmotriti dalju saradnju, njihove kolege iz većine tvrde da je sve ostalo isto. Izbjegavaju da se izjasne zbog čega je konkretno moratorjum u ovom trenutku za njih neprihvatljiv, ali i traže pomoć građana da odluče o tom pitanju.
U ZBŽ su za varijantu da Žabljačani kažu žele li zabranu gradnje, pa je to, navodno, razlog zbog čega nijesu podržali predlog DI. Kažu da je ovu odluku trebalo prvo „provući kroz sud naroda u javnoj raspravi“, zbog čega su bili uzdržani tokom glasanja.
„O zabrani gradnje treba konsultovati građane Žabljaka ili organizovati referendum na kojem bi se mještani izjasnili da li je dobro uvoditi zabranu gradnje. Mislimo da bi bilo dobro da se u narednih petnaestak dana organizuje javna rasprava na kojoj bi se ocijenilo da li je dobro pokretati jednu takvu inicijativu”, poručuju iz ZBŽ.
Demokrate, pak, zamjeraju što prijedlog moratorijuma nije donijet uz učešće svih predstavnika političkih partija i građana. To bi, ocijenili su, dovelo do kvalitenijeg zaključka. Ako tako bude, navodno, biće za odluku da Žabljak na 12 mjeseci predahne od gradnje.
Nakon sjednice GO biće poznato da li DI namjerava da pređe preko krupnih razlika koje ima sa koalicionim partnerima oko razvojnih pravaca Žabljaka. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, iz Demokrata i ZBŽ nastojaće da, u slučaju da opstanak vlasti bude upitan, nađu kompromisna rješanja. Najverovatnije će, navodno, vruć krompir prebaciti u ruke sugrađanima.
Za razliku od Žabljaka, u Kolašinu, koji je u još većoj opasnosti od trajne devastacije prostora, vladajuća većina nema dilemu i jednistvena je u namjeri da ne dozvoli moratorijum na gradnju. U tamošnjoj SO, većina čak nije dozvolila da se na dnevnom redu nađe zaključak kojim bi se gradnja, izuzimajući javnu infrastrukturu, obustavila do izmjene i dopune DUP Centar.
U Kolašinu se i dalje gradi prema planu grada koji je donesen 2008. godine, a od novog DUP nema ni nazanaka, to jest, resorno Ministarstvo još nije sklopilo ugovor sa rukovodiocem izrade plana. Na to su nedavno podsjetili iz Incijative Zeleni Kolašin, na čije prijedloge za moratorijum izvršna lokalna vlast nije ni odgvorila.
„Podsjećamo da je i lokalna samouprava u februaru prošle godine govorila o tome kako važeći planovi doprinose uništavanju prostora u Kolašinu jer predviđaju previše obimnu gradnju i da će zbog toga tražiti pomoć od nadležnog ministarstva. Danas možemo da konstatujemo da se za proteklih godinu dana nije desilo ništa što bi doprinijelo rješavanju tog problema“, saopštili su iz Incijative.
Incijativom, koju je potpisalo 152 Kolašinki i Kolašinca, početkom prošle godine, traženo je stavljanje van snage postojećeg plana. U aprilu prošle godine donesena je Odluka o izradi Izmjena i dopuna DUP Centar. U Odluci je pisalo da je rok izrade izmjena i dopuna plana 11 mjeseci od dana potpisivanja ugovora sa rukovodiocem izrade planskog dokumenta. Od aprila prošle godine prošlo je, evo, taman 11 mjeseci, a od novog plana za centar Kolašina nema ni naznake, tvrde iz Zeleni Kolašin.
Kolašinska opozicija, to jest Pokret Zajedno gradimo Kolašin, već nekoliko puta je nastojao da na dnevni red sjednica lokalnog parlamenta stavi zaključak o obustavljanju gradnje u najužem dijelu grada. U tom dijelu, prema ocjeni struke, najdrastičnije je napadnut prostor, a hipergradnja prijeti da ugrozi prepoznatljivu arhitektonsku cjelinu kolašinskog jezgra.
Izrada novih prostorno urbanistički planova (PUP) za Kolašin i Žabljak je u toku. Javna rasprava oko tog dokumenta u Kolašinu pokazala je da se većina učesnika, među kojima su bili i investitori, ali i vlasnici privatnih parcela uglavnom borila za „sprat više“ i ograničavanje zelenih zona. Žabljačani će, ukoliko zaista bude referenduma, moći da bar na kratko zaštite svoj grad od hipergradnje koju, tvrde iz DI, komunalna infrastruktura ne može izdržati.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu
Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima
Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.
Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.
Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu, svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.
Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora
Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”. Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke
Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.
Ministarstvo prosvjete iz Budžeta Crne Gore mora da isplati 102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.
CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke
Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest, veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake
Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani opisuju kao haotično i nebezbjedno. Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada traže.
Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30 pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se na postavljanje „usporivača“ u nekim ,i početak gradnje trotoara u jednoj saobraćajnici. Izostalo je, čak, i postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…
Početak ljetnje sezone, jasno je, značajno će pogoršati takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO3 sedmice
AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
FOKUS3 sedmice
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO3 sedmice
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
-
INTERVJU3 sedmice
SLAVO KUKIĆ, AKADEMIK AKADEMIJE BiH: RS s Dodikovim konceptom ne može ekonomski opstati
-
DRUŠTVO3 sedmice
I DIREKTORICA ASK-A JELENA PEROVIĆ NA POPISU UHAPŠENIH DRŽAVNIH FUNKCIONERA: Duge vožnje dovele u pritvor?
-
DRUŠTVO3 sedmice
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmice
SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR, BIVŠI MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA: Istina kao preduslov za pravdu
-
FOKUS2 sedmice
MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi