Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIJEDLOG MORATORIJUMA NA GRADNJU PODIJELIO VLAST NA ŽABLJAKU: Urbicid ne smeta većini

Objavljeno prije

na

Većina u žabljačkom parlamentu bila je protiv prijedloga Durimotrske incijative. Njihove kolega iz ZBŽ i Demokrata tvrde da za vlast „nema zime“, a da odgovor na pitanje da  li zabraniti gradnju do promjene planskih dolumenata, treba da se dobije ne referendumu

 

Konstituenti žabljačke vlasti pokazali su, minule sedmice,  da ne dijele istu vizuju razvoja ekološke prijestonice. Durmitorska incijativa (DI),  iz čijih je redova i predsjednik Opštine Radoš Žugić,  ostala je usamljena u pokušajima da, do usvajanja novih planskih dokumenata,   uvede jednogodišnji moratorijum na gradnju. Njihove koalicione kolege iz Demokrata i koalicije Za budućnost Žabljaka (ZBŽ) nijesu podržali zabranu gradnje, to jest, bili su uzdržani ili nijesu ni glasali. Odbornici opozicije (DPS, SNP) digli su ruke protiv tog predloga.

Aktuelna planska dokumenta Žabljaka otvaraju mogućnost trajne devastacije prostora i mogu dovesti do kolapsa komunalne infrastrukture. To je stav predlagača moratorijuma, koji nije naišao na razumijevanje kod većine odbornika Skupštine opštine (SO).

“Impelementacija postojećih planskih dokumenata  u prostoru manifestuje se kroz dobijanje savremenih ‘kiklop’ naselja,  koje Žabljak pretvaraju u savremenu kasabu. Jagma za kvadratima stambenog prostora dobija neslućene razmjere, a visina naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, koje su među najnižima u državi, daju dodatni stimulans investitorima da u Žabljaku pronađu investicioni Eldorado”,  objašnjava Božidar Kasalica  iz DI.

On podsjeća da je DI tražila uvođenje  moratorijuma na gradnju u granicama prostorno-planske dokumentacije, sa izuzetkom PUP-a Žabljak. Već više od godinu i po, objašnjava,  inicirali su  i održali više sastanaka na lokalnom i državnom nivou,  na kojima je ta tema detaljno analizirana. Iz DI tvrde  da se na Žabljaku dešava „urbicid“, iako ta opština nema značajnijeg resursa od prostora.

„Polazeći od premise da je prostor naš najveći resurs, željeli smo da sačuvamo ono što je još uvijek moguće sačuvati. Nijednog trenutka nijesmo polazili od ličnih ili partijskih interesa, već nas je u ovom poduhvatu vodio isključivo interes Žabljaka. Tražili smo samo da se stopira gradnja na godinu dana, dok se reviduju postojeći planovi koji širom otvaraju vrata da Žabljak postane crnogorski Zlatibor. Ako je ovo vizija razvoja opozicije i dijela pozicije, onda se nameću razmišljanja, šta dalje”, konstatovali su u DI.

Odbijaju optužbe da su kočničari razvoja svog grada i tvrde da im je, nakon sjednice SO , ostao gorak ukus.  Iz tog dijela žabljačke vlasti ne žele da podrže  viziju masovnog turizma već su, kako kažu, pobornici održivog razvoja. Prema mišljenju predlagača moratorijuma, problematična  planska dokumenta su svi važeći detaljno urbanistički planovi (DUP), urbanistički planovi nižeg reda i studije lokacija. Očekuju da bi postupak  izmjene i dopune važeće prostorno-planske dokumentacije otklonio dosadašnju „očiglednu lošu praksu gradnje“.

Dok iz DI imaju dilemu  kako dalje u vladajućoj koaliciji i  najavljuju da će na prvoj narednoj sjednici Glavnog odbora (GO) razmotriti dalju saradnju, njihove kolege iz većine tvrde da je sve ostalo isto. Izbjegavaju da se izjasne zbog čega je konkretno moratorjum u ovom trenutku  za njih neprihvatljiv, ali i traže pomoć građana da odluče o tom pitanju.

U  ZBŽ su za varijantu da Žabljačani kažu žele li zabranu gradnje, pa je to, navodno, razlog zbog čega nijesu podržali predlog DI. Kažu da je ovu odluku trebalo prvo „provući kroz sud naroda u javnoj raspravi“, zbog čega su bili uzdržani tokom glasanja.

„O zabrani gradnje treba konsultovati građane Žabljaka ili organizovati referendum na kojem bi se mještani izjasnili da li je dobro  uvoditi zabranu gradnje. Mislimo da bi bilo dobro da se u narednih petnaestak dana organizuje javna rasprava na kojoj bi se ocijenilo da li je dobro pokretati  jednu takvu  inicijativu”, poručuju iz ZBŽ.

Demokrate, pak, zamjeraju što prijedlog moratorijuma nije donijet uz učešće svih predstavnika političkih partija i građana. To bi, ocijenili su, dovelo do kvalitenijeg zaključka. Ako tako bude, navodno, biće za odluku da Žabljak na 12 mjeseci predahne od gradnje.

Nakon sjednice GO biće poznato da li DI namjerava da pređe preko krupnih razlika koje ima sa koalicionim partnerima oko razvojnih pravaca Žabljaka. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, iz Demokrata i ZBŽ nastojaće da, u slučaju da opstanak vlasti bude upitan, nađu kompromisna rješanja. Najverovatnije će, navodno, vruć krompir prebaciti u ruke sugrađanima.

Za razliku od Žabljaka, u Kolašinu, koji je u još većoj opasnosti od trajne devastacije prostora, vladajuća većina nema dilemu i jednistvena je u namjeri da ne dozvoli moratorijum na gradnju. U tamošnjoj SO, većina čak nije dozvolila da se na dnevnom redu nađe zaključak kojim bi se gradnja, izuzimajući javnu infrastrukturu, obustavila do izmjene i dopune DUP Centar.

U Kolašinu se i dalje gradi prema planu grada koji je donesen 2008. godine, a od novog DUP  nema ni nazanaka, to jest, resorno Ministarstvo još nije sklopilo ugovor sa  rukovodiocem izrade plana.  Na to su nedavno podsjetili iz Incijative Zeleni Kolašin, na čije prijedloge za moratorijum izvršna lokalna vlast nije ni odgvorila.

„Podsjećamo da je i lokalna samouprava u februaru prošle godine govorila o tome kako važeći planovi doprinose uništavanju prostora u Kolašinu jer predviđaju previše obimnu gradnju i da će zbog toga tražiti pomoć od nadležnog ministarstva. Danas možemo da konstatujemo  da se za proteklih godinu dana nije desilo ništa što bi doprinijelo rješavanju tog  problema“, saopštili su iz Incijative.

Incijativom, koju je potpisalo 152 Kolašinki i Kolašinca, početkom prošle godine,  traženo je stavljanje van snage postojećeg plana.  U  aprilu prošle godine donesena je Odluka o izradi Izmjena i dopuna DUP Centar. U Odluci je pisalo da je rok izrade izmjena i dopuna plana 11 mjeseci od dana potpisivanja ugovora sa rukovodiocem izrade planskog dokumenta. Od aprila prošle godine prošlo je, evo, taman 11 mjeseci, a od novog plana za centar Kolašina nema ni naznake, tvrde iz Zeleni Kolašin.

Kolašinska opozicija, to jest Pokret Zajedno gradimo Kolašin, već nekoliko puta je nastojao da na dnevni red sjednica lokalnog parlamenta stavi zaključak o obustavljanju gradnje u najužem dijelu grada. U tom dijelu, prema ocjeni struke, najdrastičnije je napadnut prostor, a hipergradnja prijeti da ugrozi prepoznatljivu arhitektonsku cjelinu kolašinskog jezgra.

Izrada novih  prostorno urbanistički planova (PUP) za Kolašin i Žabljak  je u toku. Javna rasprava oko tog dokumenta u Kolašinu pokazala je da se većina učesnika, među kojima su bili i investitori, ali i vlasnici privatnih parcela uglavnom borila za „sprat više“ i ograničavanje zelenih zona. Žabljačani će, ukoliko zaista bude referenduma, moći da bar na kratko zaštite svoj grad od hipergradnje koju, tvrde iz DI, komunalna infrastruktura ne može izdržati.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo