Većina u žabljačkom parlamentu bila je protiv prijedloga Durimotrske incijative. Njihove kolega iz ZBŽ i Demokrata tvrde da za vlast „nema zime“, a da odgovor na pitanje da  li zabraniti gradnju do promjene planskih dolumenata, treba da se dobije ne referendumu

Konstituenti žabljačke vlasti pokazali su, minule sedmice,  da ne dijele istu vizuju razvoja ekološke prijestonice. Durmitorska incijativa (DI),  iz čijih je redova i predsjednik Opštine Radoš Žugić,  ostala je usamljena u pokušajima da, do usvajanja novih planskih dokumenata,   uvede jednogodišnji moratorijum na gradnju. Njihove koalicione kolege iz Demokrata i koalicije Za budućnost Žabljaka (ZBŽ) nijesu podržali zabranu gradnje, to jest, bili su uzdržani ili nijesu ni glasali. Odbornici opozicije (DPS, SNP) digli su ruke protiv tog predloga.

Aktuelna planska dokumenta Žabljaka otvaraju mogućnost trajne devastacije prostora i mogu dovesti do kolapsa komunalne infrastrukture. To je stav predlagača moratorijuma, koji nije naišao na razumijevanje kod većine odbornika Skupštine opštine (SO).

“Impelementacija postojećih planskih dokumenata  u prostoru manifestuje se kroz dobijanje savremenih ‘kiklop’ naselja,  koje Žabljak pretvaraju u savremenu kasabu. Jagma za kvadratima stambenog prostora dobija neslućene razmjere, a visina naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, koje su među najnižima u državi, daju dodatni stimulans investitorima da u Žabljaku pronađu investicioni Eldorado”,  objašnjava Božidar Kasalica  iz DI.

On podsjeća da je DI tražila uvođenje  moratorijuma na gradnju u granicama prostorno-planske dokumentacije, sa izuzetkom PUP-a Žabljak. Već više od godinu i po, objašnjava,  inicirali su  i održali više sastanaka na lokalnom i državnom nivou,  na kojima je ta tema detaljno analizirana. Iz DI tvrde  da se na Žabljaku dešava „urbicid“, iako ta opština nema značajnijeg resursa od prostora.

„Polazeći od premise da je prostor naš najveći resurs, željeli smo da sačuvamo ono što je još uvijek moguće sačuvati. Nijednog trenutka nijesmo polazili od ličnih ili partijskih interesa, već nas je u ovom poduhvatu vodio isključivo interes Žabljaka. Tražili smo samo da se stopira gradnja na godinu dana, dok se reviduju postojeći planovi koji širom otvaraju vrata da Žabljak postane crnogorski Zlatibor. Ako je ovo vizija razvoja opozicije i dijela pozicije, onda se nameću razmišljanja, šta dalje”, konstatovali su u DI.

Odbijaju optužbe da su kočničari razvoja svog grada i tvrde da im je, nakon sjednice SO , ostao gorak ukus.  Iz tog dijela žabljačke vlasti ne žele da podrže  viziju masovnog turizma već su, kako kažu, pobornici održivog razvoja. Prema mišljenju predlagača moratorijuma, problematična  planska dokumenta su svi važeći detaljno urbanistički planovi (DUP), urbanistički planovi nižeg reda i studije lokacija. Očekuju da bi postupak  izmjene i dopune važeće prostorno-planske dokumentacije otklonio dosadašnju „očiglednu lošu praksu gradnje“.

Dok iz DI imaju dilemu  kako dalje u vladajućoj koaliciji i  najavljuju da će na prvoj narednoj sjednici Glavnog odbora (GO) razmotriti dalju saradnju, njihove kolege iz većine tvrde da je sve ostalo isto. Izbjegavaju da se izjasne zbog čega je konkretno moratorjum u ovom trenutku  za njih neprihvatljiv, ali i traže pomoć građana da odluče o tom pitanju.

U  ZBŽ su za varijantu da Žabljačani kažu žele li zabranu gradnje, pa je to, navodno, razlog zbog čega nijesu podržali predlog DI. Kažu da je ovu odluku trebalo prvo „provući kroz sud naroda u javnoj raspravi“, zbog čega su bili uzdržani tokom glasanja.

„O zabrani gradnje treba konsultovati građane Žabljaka ili organizovati referendum na kojem bi se mještani izjasnili da li je dobro  uvoditi zabranu gradnje. Mislimo da bi bilo dobro da se u narednih petnaestak dana organizuje javna rasprava na kojoj bi se ocijenilo da li je dobro pokretati  jednu takvu  inicijativu”, poručuju iz ZBŽ.

Demokrate, pak, zamjeraju što prijedlog moratorijuma nije donijet uz učešće svih predstavnika političkih partija i građana. To bi, ocijenili su, dovelo do kvalitenijeg zaključka. Ako tako bude, navodno, biće za odluku da Žabljak na 12 mjeseci predahne od gradnje.

Nakon sjednice GO biće poznato da li DI namjerava da pređe preko krupnih razlika koje ima sa koalicionim partnerima oko razvojnih pravaca Žabljaka. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, iz Demokrata i ZBŽ nastojaće da, u slučaju da opstanak vlasti bude upitan, nađu kompromisna rješanja. Najverovatnije će, navodno, vruć krompir prebaciti u ruke sugrađanima.

Za razliku od Žabljaka, u Kolašinu, koji je u još većoj opasnosti od trajne devastacije prostora, vladajuća većina nema dilemu i jednistvena je u namjeri da ne dozvoli moratorijum na gradnju. U tamošnjoj SO, većina čak nije dozvolila da se na dnevnom redu nađe zaključak kojim bi se gradnja, izuzimajući javnu infrastrukturu, obustavila do izmjene i dopune DUP Centar.

U Kolašinu se i dalje gradi prema planu grada koji je donesen 2008. godine, a od novog DUP  nema ni nazanaka, to jest, resorno Ministarstvo još nije sklopilo ugovor sa  rukovodiocem izrade plana.  Na to su nedavno podsjetili iz Incijative Zeleni Kolašin, na čije prijedloge za moratorijum izvršna lokalna vlast nije ni odgvorila.

„Podsjećamo da je i lokalna samouprava u februaru prošle godine govorila o tome kako važeći planovi doprinose uništavanju prostora u Kolašinu jer predviđaju previše obimnu gradnju i da će zbog toga tražiti pomoć od nadležnog ministarstva. Danas možemo da konstatujemo  da se za proteklih godinu dana nije desilo ništa što bi doprinijelo rješavanju tog  problema“, saopštili su iz Incijative.

Incijativom, koju je potpisalo 152 Kolašinki i Kolašinca, početkom prošle godine,  traženo je stavljanje van snage postojećeg plana.  U  aprilu prošle godine donesena je Odluka o izradi Izmjena i dopuna DUP Centar. U Odluci je pisalo da je rok izrade izmjena i dopuna plana 11 mjeseci od dana potpisivanja ugovora sa rukovodiocem izrade planskog dokumenta. Od aprila prošle godine prošlo je, evo, taman 11 mjeseci, a od novog plana za centar Kolašina nema ni naznake, tvrde iz Zeleni Kolašin.

Kolašinska opozicija, to jest Pokret Zajedno gradimo Kolašin, već nekoliko puta je nastojao da na dnevni red sjednica lokalnog parlamenta stavi zaključak o obustavljanju gradnje u najužem dijelu grada. U tom dijelu, prema ocjeni struke, najdrastičnije je napadnut prostor, a hipergradnja prijeti da ugrozi prepoznatljivu arhitektonsku cjelinu kolašinskog jezgra.

Izrada novih  prostorno urbanistički planova (PUP) za Kolašin i Žabljak  je u toku. Javna rasprava oko tog dokumenta u Kolašinu pokazala je da se većina učesnika, među kojima su bili i investitori, ali i vlasnici privatnih parcela uglavnom borila za „sprat više“ i ograničavanje zelenih zona. Žabljačani će, ukoliko zaista bude referenduma, moći da bar na kratko zaštite svoj grad od hipergradnje koju, tvrde iz DI, komunalna infrastruktura ne može izdržati.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ