Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEVASTACIJA SVETOG STEFANA: Zakupac nelegalno gradio po Svecu

Objavljeno prije

na

Sveti Stefan je kulturno dobro Crne Gore koji je prvi put pod pravnu zaštitu, kao  spomenik kulture, stavljen daleke 1949. godine. Ponašanje zakupca, grčkog biznismena Petrosa Statisa iza kojeg stoji of-šor kompanija  Aidway Investments ltd, sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, prema vrijednoj kulturnoj baštini kojom privremeno gazduje pokazuje svu bahatost i prepotentnost zaštićenog investitora, koji je od kulturnog dobra napravio tajnu zonu koju može prepravljati i dograđivati po svojoj volji

 

Nekadašnji simbol crnogorskog turizma, grad-hotel Sveti Stefan proživljava svoje najtužnije dane od osnivanja. Ovogodišnju turističku sezonu Hotel Aman Sveti Stefan dočekao je i ispratio zatvoren, pust i bez gostiju, zahvaljujući političkim i inim igrama koje se oko njega vode. Čuveni hotel opominje zatvorenim prozorima i škurama, zaključanom kapijom i kamenim uličicama prepunim sasušenog lišća i korova koje niko ne čisti. Kao da se ponavljaju godine neposredno nakon zaključenja „ugovora stoljeća“ o zakupu najvrednijih crnogorskih hotela Sveti Stefan i Miločer, tokom kojih su hoteli  bili zatvoreni čekajući rekonstrukciju.

Skandalozno zatvaranje hotela Sveti Stefan i Miločer u jeku turističke sezone ovoga puta ima drugačiju, političku pozadinu, namjeru zakupca, grčkog biznismena Petrosa Statisa iza kojeg stoji of-šor kompanija  Aidway Investments ltd, sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, da nanese štetu turističkoj sezoni objavama kako ugledna hotelska kuća, kakva je Aman risort, zatvara vrata hotela zbog nemogućnosti da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir.

Da li će zakupac elitnih crnogorskih hotela sa hotelskim menadžmentom Amana jednostrano raskinuti ugovor o zakupu i pokrenuti postupak arbitraže, kojom  je u martu ove godine prijetio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, ili će nastaviti rad i otvoriti hotele, znaće se uskoro. Kako se nezvanično saznaje za 25. oktobar zakazan je sastanak svih zainteresovanih strana, predstavnika Vlade,  kompanije Hoteli Sveti Stefan, HTP Miločer, Amana i kompanije Adriatic properties, na kome će se situacija razjasniti.

U međuvremenu, mještani Svetog Stefana ukazuju na mnogobrojne nelegalne građevinske radove koje je kompanija Adriatic properties izvela na ostrvu Sveti Stefan i u njegovom zaleđu, bez odobrenja nadležnih državnih institucija. Otkrivaju kako je zakupac izbetonirao dvije terase ispred svetostefanskih vila na obodu gradića prema moru, bez ikakvih saglasnosti i bez znanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja stoluje na Cetinju. Na snimcima se jasno vide dvije ružne betonske površine koje su nikle između vila i djeluju krajnje neprirodno kvareći nekadašnju vizuru Svetog Stefana.

Sveti Stefan je kulturno dobro Crne Gore koji je prvi put pod pravnu zaštitu, kao  spomenik kulture, stavljen daleke 1949. godine. Varvarsko ponašanje zakupca prema vrijednoj kulturnoj baštini kojom privremeno gazduje pokazuje svu bahatost i prepotentnost zaštićenog investitora, koji je od kulturnog dobra napravio tajnu zonu koju može prepravljati i dograđivati po svojoj volji.

Ove betonske terase nisu postojale ranije i nisu navedene u evidenciji izvedenih propusta i degradacija prostora tokom rekonstrukcije Svetog Stefana, koje je tokom 2013. konstatovala Komisija za revalorizaciju kulturnih dobara, osnovana od strane Uprave za zaštitu.  Izgrađene su prije dvije-tri godine.

Takođe, terasa glavnog restorana na Svecu pokrivena je bijelom plastičnom tendom. Nijedna od navedenih intervencija nema potrebne saglasnosti. Ovo je samo nastavak sage o uništavanju autentičnosti najpoznatijeg crnogorskog hotela.

Rekonstrukcija i adaptacija Svetog Stefana koja je trajala od 2007. do 2012. godine obiluje promjenama na kućama, sobama, bedemima, restoranima, ulicama, krovovima, ili autohtonom rastinju, koje su izvedene u suprotnosti sa kriterijumima i konzervatorskim standardima kulturne baštine.

U autorskom tekstu o urbano-istorijskoj genezi ostrva Sveti Stefan i o degradacijama prilikom njegove rekonstrukcije pod nadzorom Amana, za godišnjak Paštrovski almanah, pisao je poznati arhitekta Slobodan – Bobo Mitrović. U pitanju je uznemirujuće svjedočanstvo sa detaljima na koji je način zakupac ukinuo Svetom Stefanu prerogative kulturnog dobra u svim segmentima.

„Identitet prostora je narušen i u samom enterijeru, bez ijedne slike ili detalja ili bilo čega što bi upućivalo na istoriju gradića Sv.Stefana. Bilo spolja ili unutra. Jasno je da je identitet grada hotela istisnut na šta zakupac nije imao kulturološko pravo“, ocjenjuje Mitrović

„Kada uništite materijalne ili nemaerijalne kulturno-istorijske slojeve kulturnog dobra ostaje bojazan da će se tradicija, identitet, artefakti, duh prošlosti u Paštrovićima svesti samo na tekstove u knjigama. Sveti Stefan definitivno gubi svoj Genius Loci – duh mjesta“, zaključuje u opširnoj analizi arhitekta Mitrović.

U zaleđu hotela, na prostoru između Vladine Vile Topliš i restorana Oliva na svetostefanskoj plaži, zakupac je nedavno izgradio heliodrom. Nije poznato da su za ovu investiciju pribavljene potrebne saglasnosti, ne samo Ministarstva ekologije, planiranja prostora i urbanizma, nego i nadležnih službi u oblasti avio-saobraćaja.

Na  parceli br.1057, usred maslinjaka, izlivena je betonska kocka bez ikakvih završnih radova, na koju su slijetali helikopteri sa gostima Amana i neuglednom stazom odlazili prema Hotelu Sveti Stefan.

Heliodrom na Svetom Stefanu planiran je u okviru Urbanističkog projekta – Hotelski kompleks Miločer, koji je 2015. donijela Vlada, odnosno Ministarstvo održivog razvoja i urbanizma. Na lokaciji br.15 površine 1.246 m2, prema pomenutom UP predviđena je izgradnja heliodroma sa paviljonom kao pratećim objektom površine 50 kvadrata, sa detaljnom materijalizacijom i opisima. Ništa od toga nije izvedeno osim ravne betonske površine koja izigrava heliodromsku pistu.

Uz dvije dvospratne zgrade koje su ranije bespravno podignute u maslinjaku Svetog Stefana, spisak „divljih“ građevina izgrađenih na prostoru zaštićenog kulturnog dobra i u njegovoj kontakt zoni, ispao je podugačak.

Ako se imresivnom nizu doda gradnja Hotela Kraljičina plaža u Miločeru, čiji izvedeni gabariti nisu u skladu sa arhitektonskim rješenjem koje je prihvaćeno na sprovedenom međunarodnom konkursu, može se zaključiti da su i Sveti Stefan kao i jedinstveni prirodni rezervat Miločer, za zakupca bili samo poligon za privatne investicione poduhvate.

Najavljen kao novi biser Jadrana, Hotel Kraljičina plaža u Miločeru, prijeti da postane  „Skadar na Bojani“ na budvanskoj rivijeri. Prije dvije godine započela je gradnja kompleksa sa nevjerovatnih 38.476 m2, na lokaciji površine 12.255 kvadrata. Planirana je izgradnja hotela i 66 stanova za tržište, površine od 60 do 317 m2.

Nesporazumi na relaciji nova vlast – zakupac odrediće i sudbinu ovog projekta čija se vrijednost procjenjuje na 70 miliona eura. Građevinska sezona u Budvi je počela, ali Statisovo gradilište u Miločeru miruje. Radnika nema, a do mještana stižu informacije da je investitor obustavio gradnju te da priprema arbitražu sa oštetnim zahtjevom koji iznosi 120 miliona eura. To je upravo iznos novca koji je, prema tvrdnjama zakupca, utrošen u rekonstrukciju hotela Sveti Stefan i Miločer i koji se može nadoknaditi isključivo prodajom stanova na najatraktivnijoj lokaciji na primorju – u Miločeru.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zbog nepravilnosti u radu, Ministarstvo zdravlja namjerava da smijeni direktora Montefarma Gorana Marinovića. Tome se usprotivila njegova stranka SNP uz prijetnju da će tražiti da se preispita pozicija ministra Vojislava Šimuna. Tvrde da je cilj da se vrate kadrovi DPS-a, a Marinović svjedoči o tome da  monopoli koje je DPS uspostavio nijesu ni taknuti

 

 

Javnost ovih dana prati prepucavanje između Ministarstva zdravlja i Gorana Marinovića, direktora Montefarma, koji je podršku dobio od svoje Socijalističke narodne partije.

Razlog svađe je namjera Ministarstva da Marinovića razriješi funkcije. Komisija za kontrolu rada zdravstvenih ustanova je utvrdila više od 30 nepravilnosti u njegovom radu, te kršenje brojnih zakona i zloupotrebu službenog položaja.

Iz Ministarstva, između ostalog, tvrde da je Marinović mimo finansijskog plana ustanove i Pravilnika o sistematizaciji, potrošio oko million i po eura za usluge Agencije za ustupanje zaposlenih. To je u nalazu konstatovala i Državna revizorska institucija (DRI).

,,Marinović je, mimo obaveznih internih procedura, dodjeljivao svakog mjeseca istim zaposlenima određene finansijske nadoknade, bez ikakvog obrazloženja i utemeljenja. Prema preliminarnim procjenama, u ovu svrhu utrošeno je oko 200.000 eura, a samo tokom 2023. je potpisao 160 odluka o stimulacijama po različitim osnovama”, stoji  u saopštenju. Iz Ministarstva zdravlja kazali su i da je tokom 2022. i prošle godine preuzeo dug veledrogerije Medicalana u ukupnoj vrijednosti 210.000 eura po osnovu ugovora o cesiji, a da pritom prema tom privatniku Montefarm nije imao dugovanja, što je u izvještaju utvrdila i DRI.

Socijalistička narodna partija (SNP) je oštro reagovala na najavu ministra Vojislava Šimuna da smijeni Marinovića. Traže da preispita tu odluku. Isltiču da je Marinović dolaskom na funkciju zaustavio veliki broj nezakonitih radnji i značajno povećao profit Montefarma  o čemu postoje nepobitni dokazi.

,,Imamo opravdanu bojazan da određeni funkcioneri iz PES-a pokušavaju da ‘na mala vrata’ vrate kadrove DPS-a koje smo poslije mnogo godina uspješno razvlastili. Ovi naši zahtjevi da se ne smjenjuju pomenuti ljudi nisu uvaženi, stoga još jednom apelujemo na ministra da preispita svoje odluke, u suprotnom, mi ćemo biti prinuđeni da otvorimo pitanje njegove pozicije kao ministra zdravlja u rekonstrukciji Vlade koja slijedi, sa ostalim kolegama i partnerima u Vladi”, zaprijetili su iz SNP-a.

Iz Ministarstva su im odgovorili istim tonom: „ Zabrinjavajuće je što u odbrani smijenjenih rukovodilaca zdravstvenih ustanova učestvuju isključivo političke partije, što opet govori o načinu njihovog postavljenja”.

U svoju odbranu stao je Marinović.,,Zadrli smo u privatni debeli interes lobija i privatnih veledrogerija”, izjavio je za Dan. On je naveo da mu Ministarsvo zamjera ,,banalne” stvari i svaku je odbacio.

Marinović ističe  da je 2021. godine, kada je on došao na mjesto direktora, Montefarm  imao šestomjesečni promet od 2,2 miliona eura, koji je  do kraja te godine dupliran: ,,Montefarm za vrijeme mog mandata 2022. i 2023. godinu zaključio bez ikakvih dugovanja prema dobavljačima, a promet iz sopstvenih sredstava je povećan sa 1,7 miliona na 8,5 miliona, pazari (gotovina) sa 2,4 miliona na 10,2 miliona, a neto dobit je sa oko 350.000 porasla na preko milion eura godišnjeg prosjeka”.

Marinović naglašava da su to pare koje su trebale da odu privatnicima, te da su im oni uzeli dio kolača.

Govoreći o monopolu privatnih kompanija, on je  iznio podatak da je tokom 2021. godine Glosarij u budžetu Montefarma imao učešće 83,8 odsto, a u 2022.  učešće od čak 106,40 odsto, probijena su sredstva za 6,4 odsto, pa je rađen rebalans.  Budžet za 2023. bio je 99 miliona eura, a Glosarij i CD Medika imali su učešće 89,70 odsto. Uz komentar da se radi o toliko ekstremnom monopolu jedne kompanije da bi Crna Gora ostala bez ljekova da se nešto desi vlasniku ili toj firmi.

,,Montefarm jedan jedini lijek nije nabavio za ovu državu, sve se nabavlja preko privatnih kompanija. Mi smo polica za njihove ljekove i suplemente, a gube svi sem privatnih veledrogerija. Glosarij je registrovao preko 90 odsto ljekova i niko drugi se ne može na tendere javiti. Tenderi su postali besmisleni”, naveo je Marinović. Objasnio je da su ta pravila donijeta za vrijeme DPS-a i da još važe, te da takve regule nijesu poznate u Evropi.

,,Po zakonu, samo ona kompanija koja u Agenciji za ljekove registruje neki lijek može ga nabavljati za Montefarm, odnosno za liječenje građana Crne Gore. Zbog monopolističkih pravila, tenderi su postali besmisleni, jer se unaprijed zna ko može da dobije posao”, istakao je Marinović. Zatim je  pojasnio da po Zakonu o javnim nabavkama, Montefarm ima mogućnost da uvozi, ali ne i po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, zbog čega kompletne nabavke mora da prepusti privatnicima. Upitan da li su pokušali da promijene monopolistička pravila, on je istakao da odgovore na urgencije nijesu dobili ni od jedne vlade. Naglasio je da državu, zbog rabata koji imaju privatnici, ljekovi koštaju 30 do 40 odsto skuplje.

Odavno se govori o monopolu veledrogerija zbog kojeg  plaćamo  najskuplje cijene u regionu uz povremene nedostatke ljekova. Prije par godina je u Skupštini Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, ustvrdio da farmaceutska firma Glosarij ima monopol na tržištu ljekova i da  navodno nadležni ne hapse vlasnika te firme Branislava Martinovića zbog nezakonitih radnji, jer je kum tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet. Krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje protiv Medojevića, početkom 2019, Osnovno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je. Specijalno nije dalje nastavljalo da ispituje eventualno postojanje monopola.

Glosarij je prva privatna veledrogerija u Crnoj Gori koja je osnovana 1992. godine na Cetinju. Ova kompanija, kao i Famerga, godinama su u vrhu liste po milionima koje dobijaju u poslovima sa državom I lokalnim samoupravama. Istraživački centar MANS objavio je da su Glosarij i Famegra bile među privilegovanim firmama kojima je 2013. godine Investiciono razvojni fond (IRF) pomagao kroz dodjelu povoljnih kredita, ali i kroz otkup njihovih milionskih potraživanja, svakoj po 1,8 miliona eura.

U ranijem istraživanju CIN-CG je prezentovano je da je Glosarij od 2012. do 2017. za ljekove i medicinska sredstva od države dobio preko 90 miliona eura.

Taj iznos se nije mijenjao ni do danas. U tom smislu su neutemeljena strahovanja SNP-a o povratku DPS kadrova jer kadrovi nove vlasti ni nakon tri godine nijesu uspjeli da okrnje ni jedan monopol, ne samo u zdravstvu, nego ni u građevinarstvu, trgovini…

Marinović  tvrdi da je po srijedi politička smjena. Na optužbe o preko milion eura potrošenih na zapošljavanje preko agencije, on kaže da kompanija nije smjela stati  jer je ogroman broj ljudi bio na bolovanjima. Smatra i da je opravdano što je na osnovu rezultata radnicima dodjelivao stimulacije u iznosu do 200 eura.

I sam Marinović je nedavno predložen za nagradu ali od 20.00 eura, zbog dobrog poslovanja. Objasnio je da je u pitanju  12 bruto plata za 33 mjeseca upravljanja, uz napomenu da nikada nije imao obračunate produžene sate, prekovremeni rad ili stimulaciju za skoro 24 sata dnevnog rada, od dana imenovanja 15.06.2021. Objasnio je i da su članovi Odbora direktora za isti period većinom u prosjeku primili 19.000 eura, za 11 održanih redovnih zasijedanja.

Među brojnim nepravilnostima u radu Montefarma koje je u svom izvještaju iz februara ove godine naveo DRI piše i to da je  u 2022. godini Odbor direktora, shodno zapisnicima  sa sjednica Odbora direktora zasijedao svega tri puta, a primao naknade za svoj rad svakomjesečno tokom cijele godine.

U izvještaju DRI navodi se i da su troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi u bilansu uspjeha Montefarma  za 2022. godinu  iskazani u iznosu od 7,3 miliona eura.  Uvidom u bilans uspjeha za 2022. godinu je utvrđeno da su pomenuti troškovi u 2021. godini iznosili 5,8 miliona i isti su u 2022. godini u odnosu na 2021. uvećani za 25,05 odsto.

U izvještaju DRI, na koji se poziva i Ministarstvo, dato je pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj Montefarma. Dok je zbog propusta i nepravilnosti DRI dao negativno mišljenje na pravilnost poslovanja Montefarma.

Izvještaj DRI-a je dostavljen i Vrhovnom državnom tužilaštvu, a ono ga je proslijedilo  kolegama iz Specijalnog državnog tužilaštva.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AFERA TUNEL: I dalje u mraku  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisija Višeg suda  utvrdila je  šta nedostaje u depou, ali ne i kada je nestalo. Takođe, istražitelji nijesu dali odgovor na pitanja koja se nameću od otkrivanja tunela – ko je naručilac ovih radova, i zbog čega je tačno tunel ispod Višeg suda  prokopan

 

 

Ni šest mjeseci nakon otkrivanja crne rupe u crnogorskom pravosuđu ili afere u javnosti poznatoj kao „Tunel“, crnogorska javnost nije dobila odgovore na pitanja ko je nalogodavac rudarskog posla i koji je bio motiv kopanja prolaza do depoa podgoričkog Višeg suda.

Umjesto odgovora, iz Višeg suda Osnovnom tužilaštva dostavljen je popis stvari koje nedostaju, čime se dodatno urušila priča o tome da iza čitavog posla stoje pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, ali i tvrdnje bivšeg premijera Dritana Abazovića da je moguće da je ukradena i puška iz predmeta formiranog zbog ubistva direktora i glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića.

Na spisku stvari koje nedostaju našlo se 19 komada oružja – 13 pištolja, tri revolvera i tri puške, od čega je iz pravosnažno okončanih predmeta: šest pištolja, tri pištolja-revolvera i dvije puške. Iz Višeg suda za Monitor su ponovili –  nijedna nije iz postupka za ubistvo Jovanovića.

Polugodišnjim popisom utvrđeno je i da u jednom od predmeta, između ostalog, nije pronađeno sedam mobilnih telefona, više SIM kartica, od kojih jedna inostranog operatera „GO phone”, ključ od vozila marke „Audi A8”, pasoš, rješenje Poreske uprave o oslobađanju poreza na promet, bijela koverta ispisana hemijskom, vizit karta “Enterijeri”. Nemoguće je ne zapitati se zbog čega bi grupi kradljivaca bilo potrebno nečije rješenje o oslobađanju poreza na promet, šta li su namjeravali da urade sa kovertom i za koje potrebe su uzeli vizit kartu?

Nestalim papirima tu nije kraj. U predmetu koji je pravosnažno okončan 11. jula 2019, po knjizi oduzetih stvari, po kojoj se upoređuju stvari predate na čuvanje, spisi se sastoje od šest foldera-registratora i jednog paketa, a pronađen je jedan paket i četiri foldera-registratora. Dakle, komisija je konstatovala da nedostaju dva foldera iz tog predmeta. Spis se nalazio u prostoriji u kojoj je izvršen upad, odnosno gdje je pronađen otvor za podzemni prolaz.

No, dok je javnost jedva dočekala da vidi šta to nedostaje iz depoa Višeg suda,  niko nije postavio pitanje Višem sudu – kada su zadnji put uradili detaljan popis depoa i šta su tim popisom utvrdili. Popisom koji je rađen za potrebe istrage koja je u toku, utvrđeno je da nedostaje i droga, ali ne u količinama koje se mjere tonama, već gramima. Precizno su u dopisu naveli koja i koliko.

„U pravosnažno okončanom predmetu, pronađene su četiri providne kesice, od čega dvije prazne a u dvijema se nalazi po jedan mali zamotuljak. Po presudi od okrivljenog su oduzeta 8,62g heroina; u predmetu koji je u radu nije pronađena vrećica marihuane u količini od 7,692g. U pravosnažno okončanom predmetu nije pronađena konoplja u količini od 177,68g,  nijesu pronađena tri zamotuljka marihuane u količini od 0,862g, 1,492g, i 58,503g, dok u predmetu koji nije pravosnažno okončan, nedostaje 9,726g kokaina“, dio je popisa koji je sačinila Komisija Višeg suda.

Komisija je  utvrdila šta nedostaje, ali ne i kada je nestalo. Takođe, istražitelji nijesu dali odgovore na pitanja koja se nameću od otkrivanja tunela- ko je naručilac ovih radova. Obećanja da će i to biti utvrđeno stizalo je sa raznih adresa pa i od u to vrijeme vršioca dužnosti direktora Uprave policije Nikole Terzića koji je kazao da će nakon hapšenja osumnjičenih biti jasnije ko je finanisirao ovaj kriminalni poduhvat.

Korak dalje otišao je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, koji je tokom konferencije za medije javnost uvjeravao da crnogorski istražitelji imaju kompletno sklopljen mozaik i da osim ljudi koji su učestvovali u samom kopanju tog tunela i logistike koja je pomagala u tom poslu postoji i trag koji vodi prema nalogodavcima ovog krivičnog djela. Tom prilikom je najavio njihovu skoru identifikaciju.

„Većina ovih lica nijesu u Crnoj Gori, ali uz pomoć partnerskih službi drugih država oni bi trebalo da budu uhapšeni i izručeni Crnoj Gori. Na taj način bi došli do onog što je krajnji cilj, a to je da imamo imena nalogodavaca ovog zaista teškog krivičnog djela koje je poljuljalo sistem bezbjednosti kod nas“, kazao je Adžić.

Šest mjeseci kasnije sistem bezbjednosti se ljulja istim intezitetom, kao i povjerenje javnosti u nosioce bezbjednosnih i pravosudnih funkcija. Prvo, zbog odluke da se zatrpa tunel ispod Višeg suda, a potom i šestomjesečnim popisom nestalih stvari. U međuvremenu dio grupe osumnjičene za kopanje pušten je da se u daljem postupku brane sa slobode. Razloga da im se produži pritvor nije ni bilo.

Tunel do depoa Višeg suda, u kome se čuva dokazni materijal za gotovo sve sudske postupke, ali i droga, oružje, novac i spisi predmeta, otkriven je u septembru prošle godine. Zbog kopanja tunela do Višeg suda osumnjičeni su Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Katarina Baćović, Marjan Vuljaj, Ivica Piperović i Nikola Milačić.

Istraga i dalje traje. Narednih dana očekuje se da švedski pravosudni organi izruče srpskog državljanina Vladimira Erića koji je osumnjičen da je dio grupe koja je  prokopala tunel do depoa Višeg suda u Podgorici. Erić je uhapšen u oktobru prošle godine u Švedskoj, na aerodromu u Stokholmu dok je pokušavao da se ukrca na let za Beograd.

Možda ovaj osumnjičeni otkrije nove detalje o sumnjivom poslu, rješenju o porezu ili koverti.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo