Opet je za visoku korupciju u Crnoj Gori platio Svetozar Marović, našavši se na američkoj crnoj listi, sa još šest korumpiranih balkanskih političara i funkcionera. Ne tako davno, sumnjalo se da je jedan od razloga za dolazak visokog američkog zvaničnika Gabrijela Eskobara u Crnu Goru namjera američke administracije da na tu listu uvrsti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. A onda se desio rat u Ukrajini
Ipak nije Milo Đukanović taj koji je završio na američkoj crnoj listi. Opet, platio je Svetozar Marović.
Američka vlada uvela je ekonomske sankcije nekadašnjem visokom funkcioneru DPS-a i bišem predsjedniku SCG, sada poznatijem kao šefu budvanske kriminalne grupe, zbog, kako je saopšteno, „destabilizirajućeg i koruptivnog djelovanja u regionu”.
U saopštenju američkog Ministarstva finansija, obrazlaže se da su Maroviću uvedene sankcije „zbog odgovornosti ili saučesništva, direktne ili indirektne umiješanosti u korupciju vezanu za Zapadni Balkan, uključujući i korupciju u ime ili povezanu sa vladom na Balkanu, ili aktuelnim ili bivšim vladinim zvaničnikom na bilo kojem nivou vlade na Balkanu, kao što su pronevjera javne imovine, ili oduzimanje privatne imovine u ličnu korist ili političke svrhe, ili mito”.
Ne tako davno, sumnjalo se da je jedan od razloga za dolazak visokog američkog zvaničnika Gabrijela Eskobara u Crnu Goru namjera američke administracije da na crnu listu uvrsti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, višedecenijskog premijera i isto toliko šefa vladajuće partije, tokom čije je vladavine zemlja postala prepoznata kao sistemski korumpirana, pa čak i mafijaška država. Panika u kabinetu Đukanovića za vrijeme Eskobarove posjete, te demantiji da je to razlog posjete visokog američkog funkcionera, išli su u prilog sumnjama da takva namjera SAD postoji. Na kraju – ništa. Barem zasad.
Kada je 2015. uhapšen Svetozar Marović, tada visoki funkcioner DPS-a, poznavaoci prilika to su objašnjavali dvojnom igrom Đukanovića. Tumačilo se da on na taj način uklanja potencijalne političke protivnike u partiji, a istovremeno tako ispunjava međunarodne obaveze u borbi protiv korupcije na visokom nivou.
Optužbe koje su Maroviću stavljene na teret od strane specijalnog tužilaštva kojim je rukovodio bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, u fiokama tužilaštva prethodno su skupljale prašinu godinama. Baš kao i brojne krivične prijave za korupciju protiv Đukanovića i njegove porodice – od afere Telekom do Limenke.
Marović je u maju 2016. godine pušten iz zatvora, nakon što je priznao krivicu i sklopio sporazum sa specijalnim tužilaštvom. Ubrzo je napustio zemlju, navodno zbog liječenja u Beogradu. Iako je za njim raspisana potjernica, srpske vlasti ne izručuju godinama Marovića Crnoj Gori. Poznavaoci ovdašnjih prilika iz svega vide zakulisne radnje, odnosno aranžman između moćnika koji je Maroviću za ćutanje omogućio slobodu.
Kada je uhapšen, Marović je, kako je i objasnio u pismu javnosti, odlučio da ćuti. Novo pismo napisao je nakon što je objavljeno da se našao na američkoj crnoj listi i nakon izjave crnogorskog predsjednika Đukanovića tim povodom.
„Marović je bio najviši državni funkcioner u Crnoj Gori i državnoj zajednici, pa su pravosudni sistem Crne Gore i država Crna Gora pokazali beskompromisnost u realizaciji politike koja se tiče dosljedne primjene odredbi ustavno-pravnog sistema. Uz to treba podsjetiti da su obje vlade – i ona prije 30. avgusta 2020. godine i ova nakon 30. avgusta tražile od Srbije da ispunjava svoje obaveze saglasno ugovoru o međunarodno-pravnoj saradnji. Do danas nije došlo do ispunjavanja tih obaveza od strane Srbije. Vidio sam apel američkog zvaničnika prema g. Maroviću – da dođe u Crnu Goru. U redu, razumijem i taj apel, ali bih još prije razumio i apel koji bi trebalo uputiti državi Srbiji, zemlji koja je takođe kandidat u pregovorima s EU, da ispuni svoje obaveze iz ugovora o međunarodno-pravnoj saradnji i da odgovori na očekivanja države Crne Gore u slučaju izručivanja g. Marovića”, ocijenio je Đukanović.
Napomenuo je kako nije na njemu da komentariše zašto se na spisku SAD nalazi Marović: „Razumijem i pročitao sam obrazloženje da se želi djelovati prema svima koji ugrožavaju stabilan razvoj međudržavnih odnosa u našem regionu. Mogu da razumijem to obrazloženje, ali smatram da je važnije od toga da identifikujemo mjesto zastoja i pokušamo da djelujemo prema tom mjestu zastoja. U ovom slučaju, to je država Srbija, koja ne ispunjava obaveze iz međunarodnog ugovora”, rekao je Đukanović.
„Imaš li ti stida, čovječe”, uzvratio je Marović u otvorenom pismu Đukanoviću. U pismu koje su objavile beogradske Večernje novosti, Marović je optužio Đukanovića da je privatizovao državu i da se po tom osnovu njegova porodica obogatila.
„Srami se pred sobom kada nećeš pred onima koji ti i danas naivno vjeruju! Imaš ti, kažeš, razumjevanja za američke sankcije protiv mene koga si nekad prijateljem zvao. Jesu li to oni Amerikanci koje si plaćao preko lobističkih grupa uz pomoć svojih kumova ili oni preko Soroša? Da li sam ja ili ti doveo Deripasku u Crnu Goru? Da li sam ja ili ti mu prodao zemlju od 500.000 kvadratnih metara sa pogledom na more, po 10 evra, preko Opštine Kotor u dogovoru sa liberalima čineći danas većinom od DPS radikalno krilo liberala Crne Gore… po 10 evra… koju je on mojim seljanima plaćao stotinama evra i tako Crnu Goru oštetili za preko 100 miliona evra…”, dio je Marovićevog pisma, zbog koga je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet.
Tužilaštvo ispituje Marovićeve navode da je Đukanović povezan sa odlukom o prodaji zemljišta u kotorskoj opštini (Grblju) ruskom oligarhu Olegu Deripaski, kojom je država oštećena za preko 100 miliona eura. „Provjerićemo navode o prodaji zemlje, a ukoliko za ostalo što je pomenuo predmeti nisu formirani, i oni će biti”, saopštili su iz tužilaštva.
Marović poziva američke istražitelje da provjere šta imaju on i njegova porodica, a šta Đukanovići. „Da li sam ja potpisao svome sinu koncesiju za male hidrocentrale, kada si mi govorio nemoj Sveto da Miloš što radi sa državom, a tvoj Blažo može i to sa tvojim potpisom. Kako te nije sramota pred Crnom Gorom?! Da vidimo šta imaš ti, a šta ja?! Zovimo američke istražitelje pošto im ti vjeruješ, da ispitaju i tako utvrde šta ima tvoj brat, a šta moj, osim više godina zatvora gđe si ga ti poslao… Da utvrde što ima sve tvoja sestra i njen sin, a šta moje sestre, da posebno pokažu što to ima moj sin, a šta tvoj koji javno prijavljuje godišnji prihod od četiri miliona”.
U pismu Marović kaže da je on bio Sanader umjesto Đukanovića. „Za to si me mogao zamoliti da si bio čovjek, umjesto da sve radiš iza leđa prijatelja. Kao što sada pokušavaš na isti način da me ponovo zloupotebljavaš da bi spasio sebe, a ja ti i sada želim dobro, kao i svakom čovjeku”.
Analitičari smatraju da trenutna crna američka lista za Balkan nije konačna. Boris Marić, doskorašnji državni sekretar Ministarstva pravde, kazao je da je ukrajinska kriza možda promjenila „listu prioriteta”, ali da su na listi ostali oni koji podsticanjem visoke korupcije prave štetu demokratskim procesima u državama Zapadnog Balkana. „Marović je samo prvi u nizu onih koji treba da se nađu na njoj, po raznim osnovama”, kaže Marić.
U saopštenju američkog ministarstva finansija i Stejt dipartmenta, u dijelu u kom se obrazlaže zašto su sankcije određene bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom, podsjeća da „postoje vjerodostojne informacije da je Gruevski zloupotrijebio ovlašćenja za traženje i primanje mita u zamjenu za vladine ugovore, prisvajanje javnih sredstava i miješanje u izborne procese kako bi stekao političku korist za sebe i svoju stranku”. Liči na Đukanovića. Konačno, američke finansijske institucije su utvrdile da je mito za prodaju Telekoma pošao visokom državnom funkcioneru i članovima njegove porodice.
Tu nije kraj sličnostima. Bivša državna tužiteljica BiH Gordana Tadić se našla na listi jer je svojim uticajem ometala sudske procese. „Postoje vjerodostojne informacije da je Tadić manipulisala slučajevima kako bi zaštitila političke pokrovitelje od krivičnog progona”, konstatuju američko Ministartsvo finansija i Stejt dipartment.
Neodoljivo podsjeća na Crnu Goru. Na sve njene ljude bez stida.
Američke sankcije u praksi
„Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i prihodi od imovine, određenih pojedinaca ili entiteta, koja se nalazi u Sjedinjenim Državama ili je u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u (Kancelarija za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija). OFAC-ovi propisi generalno zabranjuju sve transakcije američkih osoba ili osoba unutar (ili u tranzitu) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili prihode od imovine označenih ili na drugi način blokiranih osoba”, obrazložilo je američko Ministartsvo finansija šta konkretno znače sankcije za sedam balkanskih funkcionera.
Branilac Svetozara Marovića, advokat Zdravko Begović saopštio je da Marović u Americi nema imovinu, te da zbog toga neće trpjeti praktičnu štetu. „Suštinski, ta jedna mjera koja se tiče ekonomskih sankcija njega neće dodirivati. Smatram da je ona donesena kako bi se podstaklo njegovo izručenje iz Srbije a kao potvrda toga stoji činjenica da je danas Ministarstvo pravde uputilo urgenciju Ministarstvu pravde Srbije, kako bi ono postupilo po potjernici radi izručenja”, ocijenio je Begović.
Sankcije i Balkan: Šta se kuva na Zapadu
Osim Svetozara Marovića, na američkoj crnoj listi završilo je još šest balkanskih funkcionera i javnih ličnosti.
Na listi su još po dvije osobe iz Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Sankcije su uvedene bivšem premijeru Sjeverne Makedonije Nikoli Gruevskom i bivšem direktoru Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove (UBK) Saši Mijalkovom. Na listi su bivša državna tužiteljka BiH Gordana Tadić, Asim Sarajlić, poslanik u Parlamentu BiH i doskorašnji visoki zvaničnik Stranke demokratske akcije (SDA). Što se tiče Albanije, ekonomske sankcije su uvedene Akifu Rakipiju, bivšem poslaniku i Jiliju Ndrokiju, vlasniku medija.
„Te smo radnje preduzeli kao odgovor na umiješanost ovih bivših zvaničnika u značajnu korupciju. Njihovi postupci potkopali su vladavinu prava, demokratske institucije i javne procese u obje zemlje i narušili vjeru javnosti u njihove vlade”, navodi se između ostalog u saopštenju američkog Ministarstva finansija i Stejt dipartmenta.
To nijesu jedine kaznene mjere Zapada kada je u pitanju region. Britanija je 11. aprila objavila da je nakon Amerike i ona uvela sankcije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz RS i predsjednici tog bh. entiteta Željki Cvijanović zbog pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.
Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je iz britanske vlade.
Milena PEROVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
FOKUS3 sedmice