Povežite se sa nama

Reagovanja

Dobijena saglasnost ministarstva finansija

Objavljeno prije

na

(Direktor Mladen Zagarčanin – ugovor sa samim sobom, Stela Kovač, Monitor, br. 1336)

U odnosu na tekst objavljen 25. februara 2022. godine dostavljamo demant uz sljedeće informacije.

  • Sa Agencijom „Kadar plus“ potpisan je Sporazum o ustupanju zaposlenih – angažovanih lica za potrebe hitnog sprovođenja postupka revalorizacije kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara br. 5795 od 29. 12. 2021. g.
  • Dobijena je saglasnost Ministarstva finansija br. 03-19446/1 od 30. 12. 2021. g. na Sporazum o ustupanju zaposlenih – angažovanih lica za potrebe hitnog sprovođenja postupka revalorizacije kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
  • Po osnovu rješenja o obrazovanju stručnih timova od strane UZKD, ovaj organ je dostavio Zahtjeve – uputnice za upućivanje zaposlenih – angažovanih lica agenciji „Kadar plus“ na osnovu čega su sačinjeni Ugovori o djelu sa članovima stručnih timova. Na osnovu Rješenja br. UP/I-02-405/2021 i UP/I-02-406/2021 od 30. 12. 2021. g. istog dana je dostavljena uputnica br. 01-753/2021-22 na osnovu koje je formiran Ugovor o djelu za potrebe isplate Mr Mladena Zagarčanina, člana stručnog tima – arheologa a za potrebe izrade Elaborata o revalorizaciju kulturnih dobara: Ostaci trikonhalne crkve, Topolica, Bar; Kruče, lokacija Kodra, Ulcinj i Ruševine (crkve) na Velikom Pijesku, Dobra Voda, Bar.

Napominjemo da je agencija za ustupanje kadrova angažovana zbog činjenice da UZKD nema dovoljno kadrovskog kapaciteta za formalno regulisanje većeg broja ljudi za potrebe sprovođenja procesa revalorizacije. Rješenje za prevazilaženje ovog problema našlo se u angažovanju ove agencije ne bi li ista vršila sve potrebne formalno-pravne poslove za ove potrebe a sve u cilju poštovanja Zakonom o zaštiti kulturnih dobara definisanog roka odnosno završetka postupka do 6. 7. 2022. godine.

Od formiranja Uprave za zaštitu kulturnih dobara 2012. g. ovaj proces nije sproveden do kraja, odnosno svega par rješenja o uspostavljanju zaštite/potvrđivanju statusa donijeto je na osnovu urađenih elaborata. Kao posljedica, Uprava za zaštitu kulturnih dobara poslovala je u pravnom vakuumu u periodu od 2013–2017. godine, kada su, usljed nedonošenja navedenih rješenja, svi spomenici kulture, odnosno kulturna dobra izgubila formalno- pravnu zaštitu.

Izmjenama Zakona o zaštiti kulturnih dobara iz 2017. godine predviđeno je produženje roka, odnosno definisan je novi rok za sprovođenje postupka revalorizacije i donošenja rješenja o uspostavljanju zaštite/potvrđivanja statusa, u trajanju od pet godina, od dana stupanja na snagu Zakona. Od ovog dana, revalorizovano je svega četiri spomenika kulture. Na današnji dan, sa dobrima valorizovanim po osnovu inicijativa za uspostavljanje zaštite, Crna Gora ima zaštićenih 26 kulturnih dobara, od ukupno 2.017 koji se nalaze na popisu kulturnih dobara. Rok za donošenje rješenja za preostalo 1991 kulturno dobro je 6. 7. 2022. godine.

Prvi pokušaj revalorizacije bio je odmah nakon formiranja UZKD (2012. godine). Bez novčanih sredstava, bez bilo kakve podrške Ministarstva kulture, te nakon smjene direktorice, taj pokušaj nije mogao uspjeti.

Nakon toga Ministarstvo kulture 2013. godine, mimo zakona, preuzima organizovanje postupka i procesa revalorizacije. Na osnovu autorskog projekta Lidije Ljesar, pod nazivom „Projekat revalorizacije kulturnih dobara CG“, Ministarstvo kulture organizuje radionice, angažuje ljude za stručne timove i monitoring, kontroliše kompletan proces i isplaćuje honorare za taj rad.

Postupkom revalorizacije bilo je obuhvaćeno 1.964 spomenika kulture, i to nepokretnih 1.366 i pokretnih 598.

Predato je 1.576 elaborata o revalorizaciji, od kojih 1032 za nepokretna i 544 za pokretna kulturna dobra.

Upravi su elaborati predati krajem 2014. godine, tj. godinu dana nakon isteka roka.

Nije predato 388 elaborata o revalorizaciji,  od kojih 334 za nepokretna  i 54 za pokretna kulturna dobra.

Na osnovu predatih elaborata nijesu mogla da se urade rješenja o zaštiti.

Zakon iz 2010. godine je utvrdio prelazni status kulturnim dobrima do završetka revalorizacije. Kako revalorizacija nije završena u predviđenom zakonskom roku (avgust 2013), novo produženje roka je utvrđeno 2017. godine. U periodu od 2013.  do  2017. godine imamo gubitak statusa kulturnih dobara da bi se zakonski ponovo utvrdio 2017. godine sa proširenjem roka revalorizacije.  Rok od 5 godina za revalorizaciju ističe.

Napominjemo da se za podatke ili dokumenta za članak koji je objavljen u Monitoru nikad niko nije obraćao shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ili na bilo koji drugi način, te da će u odnosu na protivzakonito korišćenje dokumentaciji ove Uprave biti preduzete sve zakonima propisane mjere.

Mladen Zagarčanin
v.d.  direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara
(Odgovor u narednom broju)

Komentari

Reagovanja

Uz dužno poštovanje, ostavite novinarima njihov posao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz dužno poštovanje, ostavite novinarima njihov posao
(Tendenciozno citiranje, arh. Jelena Rabrenović, NVO KANA / ko ako ne arhitekt, Monitor, br. 1637)

 

Suprotno tvrdnjama iz prošlonedjeljnog reagovanja arh. Jelene Rabrenović ispred NVO KANA / ko ako ne arhitekt, u tekstu Tamo gdje je ležala Podgorica stara – niču zgradurine, objavljenog u Monitoru u broju 1636, nema elemenata tendencioznog citiranja.

U prilog tome ide činjenica da se u pomenutom tekstu prevashodno ni ne citira, već parafrazira dio saopštenja objavljen na Fejsbuk stranici KANA / ko ako ne arhitekt 02. 02. 2022. godine: „Pojedini građani, kako navode iz KANE, tvrde da ih uprava Glavnog grada uvjerava da nije bila upoznata sa obimom gradnje koju plan predviđa“.

Ostatak pasusa, koji su iz KANE ocijenili kao sporan, sadrži moju novinarsku interpretaciju i analizu, na koju imam slobodu i pravo. „Kako je plan urađen prije dvije godine, po narudžbi Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice (preduzeće Glavnog grada) i po odluci koju je donio tadašnji gradonačelnik Slavoljub Stijepović, to je prosto – laž“ – glasila je ona.

Potpuno je jasno da se ne misli na bilo koje službenike Glavnog grada, već na upravu – dakle, njegove čelnike, jer je prosto nemoguće, kako ste i sami kazali, da sa obimom gradnje oni nijesu upoznati.

Doduše, valja napomenuti da bi svi službenici Glavnog grada koji se bave pitanjima planiranja prostora trebalo da budu upoznati sa planovima Glavnog grada. U reagovanju i Vi to ističete, navodeći da ne mislite „nužno da službenici Glavnog grada koji su na ovu temu komunicirali sa građanima svjesno obmanjuju građane, već da to možda rade, jer lično nijesu dobro upoznati sa planom, mada bi zbog pozicije koju imaju i posla koji obavljaju bili dužni da to budu…“.

Stoga, nije mi baš najjasnije koja je bila svrha Vašeg reagovanja.

Uz dužno poštovanje prema radu i zalaganju KANE, koja je, nesumnjivo, doprinijela tome da građani bolje razumiju planiranje prostora i na koje sve načine ih nadležni obmanjuju, bilo bi isto tako, nesumnjivo, korisno da se nesuvislim komentarima novinarima ne miješate u njihov posao i da ne pokušavate da obavljate posao urednika. Nažalost, Vaš potez drugačije ne mogu da tumačim.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Nije do Zagarčanina, do činjenica je

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije do Zagarčanina, do činjenica je
(Dobijena saglasnost Ministarstva finansija, Mladen Zagarčanin, Monitor, br. 1637)

 

Mladen Zagarčanin v. d. direktor  Uprave za zaštitu kulturnih dobra, ništa nije demanatovao u reagovanju na naš  tekst – Direktor Mladen Zagarčanin – ugovor sa samim sobom.

Nije do njega. Do činjenica je. Izvan sumnje je – v.d. direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara sklopio je ugovor sa privatnom agencijom Kadar plus radi revalorizacije kulturnih dobara – onog posla zvog kojeg ta Uprava  i postoji. Ugovoreno je da Uprava agenciji Kadar Plus plaća urađene elaborate. Plaćaće ih iz budžeta  iz kojeg je samo ove godine Upravi za zaštitu kulturnih dobara uplaćeno milion eura. Novca poreskih obveznika. Čim agencija Kadar plus primi novac, ona uzme proviziju i, prema ugovoru, isplaćuju honorare v. d. direktoru Mladenu Zagarčaninu  i ostalim stručnjacima zaposlenim u Upravi. Sve ovo smo potkrijepili vjerodostojnom dokumentacijom.

Dakle, izvan je svake sumnje da su v.d. direktor i službenici Uprave, za redovne poslove, dobijali i plate i honorare. Možda je slučajno – agencija  Kadar plus je vlasništvo Petre Zdravković, rođene sestre pomoćnice v. d. direktora.

U – hajdemo reći demantiju – Zagarčanin tvrdi da je za ovu transakciju dobijena saglasnost Ministarstva finansija. Ako je to tačno, utoliko gore po to ministarstvo i po Vladu.

Zagarčanin je prećutao tužnu vijest – poslije našeg teksta u Monitoru, obustavljena je operacija revalorizacije kulturnih dobara. Zašto ako je sve  bilo po zakonu?

Zaposlenima u Upravi za zaštitu kulturnih dobara v.d. direkor Mladen Zgračanin i dalje prijeti policijskom istragom. Nada se da će mu policija otkriti ko je medijima dostavio ugovor koji svjedoči o očitoj malverzaciji.

U srećnim zemljama, nadležne službe vode istrage protiv onih koji zloupotrebljavaju položaj, rasipaju novac građana i preko posrednika ga trpaju u svoj džep.

Stela KOVAČ

 

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Tendenciozno citiranje

Objavljeno prije

na

Objavio:

(Tamo gdje je ležala Podgorica stara – niču zgradurine, Anrea Jelić, Monitor, br. 1636)

Povodom teksta pod naslovom Nastavak uništavanja Stare varoši: Tamo gdje je ležala Podgorica stara – niču zgradurine objavljenog u Monitoru u petak 25. 02. 2022. prinuđeni smo da reagujemo demantijem.

Naime, u tekstu objavljenom u Monitoru stoji sljedeće: „Pojedini građani, kako navode iz KANE, tvrde da ih uprava Glavnog grada uvjerava da nije bila upoznata sa obimom gradnje koju plan predviđa. Kako je plan urađen prije dvije godine, po narudžbi Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice (preduzeće Glavnog grada) i po odluci koju je donio tadašnji gradonačelnik Slavoljub Stijepović, to je prosto – laž“.

Dok je dio našeg saopštenja objavljenog na stranici KANA / ko ako ne arhitekt 02. 02. 2022. iz kojeg je gornji citat preuzet glasio:
,,Iz razgovora sa građanima saznajemo da ih uprava Glavnog grada uvjerava da nije bila upoznata sa obimom gradnje koju plan predviđa, što je prosto nemoguće jer je plan urađen prije dvije godine po narudžbi Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice (koja je preduzeće Glavnog grada) i po odluci koju je 2018. donio tadašnji gradonačelnik Slavoljub Stijepović, a usvojen je u Skupštini Glavnog grada”.Smatramo da je naša izjava citirana tendenciozno, upravo iz razloga što naše mišljenje nije nužno da službenici Glavnog grada koji su na ovu temu komunicirali sa građanima svjesno obmanjuju građane, već da to možda rade jer oni lično nijesu dobro upoznati sa planom, mada bi zbog pozicije koju imaju i posla koji obavljaju bili dužni da to budu. Službenici Glavnog grada koji se bave pitanjima vezanim za planiranje prostora dužni su da budu upoznati sa planovima koje je Glavni grad naručio i donio i da ispred odgovornih institucija preuzmu odgovornost za posljedice tih planova, a ne da pokušavaju da zauzmu neutralnu ili iznenađenu poziciju, kao da institucija u kojoj rade (i u kojoj su svojim radom odgovorni za javni interes) nema ništa sa tim. Ipak, njihov mogući nemaran odnos prema poslu koji obavljaju ne može i ne treba biti izjednačen sa namjernim plasiranjem neistina, za šta zaista ne želimo niti imamo razloga da ih optužimo.

Nadamo se da nakon ovog objašnjenja uviđate na koji način se naša pozicija razlikuje od onoga što je objavljeno u vašem tekstu, te zbog čega reagujemo na netačno prenesen stav. Podvlačimo da smo uvijek dostupni za komentar i pojašnjenje pitanja iz domena kojim se bavimo, te da možete biti slobodni da nam se obratite kad god smatrate za shodno.

Arh. Jelena Rabrenović,
NVO KANA / ko ako ne arhitekt
(Odgovor novinarke Monitora u sljedećem broju)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo