Povežite se sa nama

MONITORING

DODJELA DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA KOMPANIJI UNIPROM, MIJENJA RAČUNICU O PRODAJI KAP-A: Milioni kvadrata na poklon

Objavljeno prije

na

Na pitanje CIN-CG, o tome koji je javni interes opredijelio da se 2,6 miliona kvadrata državnog zemljišta ustupi privatnom vlasniku, iz Vlade nije stigao precizan odgovor. Bez odjeka tužilaštva su i ranije prijave MANS-a, zahtjevi Foruma 2010 i izvještaji opštinske komisije

 

Bez objašnjenja o motivima i javnom interesu, pozivajući se samo na propise koji to omogućuju, Vlada Crne Gore je nikšićkoj kompaniji Uniprom, vlasniku Kombinata aluminijuma u Podgorici, praktično poklonila 2,65 miliona metara kvadratnih čija se vrijednost, s obzirom na nedavne transakcije na lokacijama u blizini, može mjeriti i stotinama miliona eura.

Štura pozivanja na paragrafe, nijesu bacila mnogo svjetla na odluku, koja podsjeća na nastavak politike, kada su u KAP, kao u rupu bez dna, vlasti usule više od 300 miliona eura nezaštićenih garancija i nepovratne državne pomoći, a tadašnji ruski partner Oleg Deripaska, je prema tvrdnjama čelnika Socijaldemokratske partije Crne Gore, dugogodišnjeg koalicionog partnera Demokratske partije socijalista, kroz razne mehanizme isisao bar još pola milijarde.

Prodaja onoga što je ostalo od KAP-a, koji je u međuvremenu utonuo u stečaj, kompaniji Veselina Pejovića početkom 2014, nakon šest godina tako dobija novu kalkulaciju. Uniprom je za kompaniju koja je bila samo korisnik zemljišta platio 25,7 miliona eura u četiri rate. Vrijednost  zemljišta, čiji je vlasnik sada postao, je prema najnižim procjenama 20 miliona eura. S obzirom na to da je Glavni grad susjedne parcele u sklopu Industrijske zone, na kojima su logistički centri kompanija Voli i Tehnomax, prodavao po 100 eura za kvadrat, potencijalna vrijednost je više stotina miliona.

Kako se na početku prodaje Kombinata nije pominjalo zemljište, poslije najnovije odluke nešto je poklonjeno – fabrika, ili ogromni zemljišni kompleks u industrijskoj zoni – proizilazi iz istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Nedjelju dana nakon što je premijer Duško Marković posjetio Pejovićevu fabriku, kada su najavljene velike investicije u proizvodne pogone, Savjet za privatizaciju, kojim rukovodi takođe predsjednik Vlade, krajem marta donio je mišljenje kojim se Unipromu pravo korišćenja zemljišta pretvara u pravo svojine. U obrazloženju se navodi da je Uniprom platio tržišnu naknadu, te mu se na njegov zahtjev zemlja dodjeljuje na osnovu mišljenja Komisije za imovinska pitanja, mišljenja Privrednog suda i na kraju i samog Savjeta za privatizaciju, a sve u skladu sa Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima.

Na pitanje CIN-CG, o tome koji je javni interes opredijelio da se 2,6 miliona kvadrata državnog zemljišta ustupi privatnom vlasniku, iz Vlade nije stigao precizan odgovor.

„Iz obrazloženja Mišljenja i priloženih akata jasno je da ni formalno ni suštinski nije riječ ni o kakvom ‘poklonu”’, odgovorio je savjetnik predsjednika Vlade, rukovodilac Službe za odnose s javnošću Srđan Kusovac. Uz ovo, slijedila je i napomena da „nije riječ ni o kakvoj odluci, već o jednom od koraka u proceduri pretvorbe prava korišćenja u pravo svojine. Katastar, kao nadležni organ, u upravnom postupku donosi rješenje”.

Veselin Pejović za CIN-CG kaže da je imovina nekadašnjeg KAP-a činila površinu od 256 hektara, te da je privatizacija ovog privrednog društva izvršena mnogo prije Uniproma, a procjena kapitala prije više od 20 godina. Mišljenje Savjeta za privatizaciju o tome da je platio tržišnu cijenu za Kombinat, argument je kojim on objašnjava da je spornu zemlju kupio, a ne dobio.

„Od ukupne površine 265 hektara, Uniprom je kupio samo 170 hektara, tačnije 1.730.000 metara kvadratnih”, objašnjava Pejović. Ostala površina pripada fabrikama Prerada i Kovačnica kao i bazenima crvenog mulja sa kojom Uniprom nema nikakve veze. Nakon dva, međunarodna tendera Uniprom je za ponuđenu i u cjelosti isplaćenu cijenu od 28 miliona eura kupio sadašnji Uniprom–KAP”, kaže Pejović.

Vlasnik bazena crvenog mulja je beranska firma Wag-Kolektor, Prerade makedonsko-turska Alumroll, a Kovačnice Neksan Miodraga Dake Davidovića.

Imovina KAP-a je krajem 2012. procijenjena na 183,5 miliona eura. Stečaj je uveden 2013. a Uniprom je sljedeće godine kupio imovinu tog preduzeća za 25,7 miliona eura. Prije raspisivanja oglasa za prodaju, imovina KAP-a je procijenjena na više od 50 miliona eura. Pejović je na oglasu ponudio 28 miliona, da bi mu kasnije i ta cijena bila umanjena za 2,3 miliona eura, jer je stečajni upravnik Veselin Perišić, u oglasu prodavao i prodao imovinu koja nije bila vlasništvo Kombinata.

Zemljište čiji je KAP bio samo korisnik, ali ne i vlasnik, jedna je od glavnih spornih stavki koje prate ovu kupovinu. To je početkom 2014. u izjavi za Vijesti potvrdio čak i nekadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša objasnivši da je tu lokaciju u vrijeme gradnje fabrike Opština Titograd eksproprisala od privatnih vlasnika i dala samo na korišćenje Kombinatu. Prvi tender za KAP je propao jer je Pejović kupovinu uslovio povoljnom cijenom struje, dok je ponuda njemačke kompanije HGL formalno odbijena, zato što je stigla na engleskom jeziku. Na drugom tenderu Njemci su odustali od prijave uz objašnjenje da je imovina fabrike staro gvožđe. Kada se na ponovljenom tenderu javila samo firma Uniprom i Mugoša je promijenio mišljenje. Sagovornici CIN CG, upućeni u ovu tematiku, smatraju da je presudan bio pritisak iz Vlade Mila Đukanovića koja je bila odlučna da ispuni brojne Pejovićeve zahtjeve. Među njima i onaj o rješavanju imovinskih sporova oko zemljišta.

U Skupštini opštine Podgorica, 30. aprila 2014. izglasana je odluka o razgraničenju između Glavnog grada i KAP-a. Suština je da se Opština, zarad novog vlasnika KAP-a, odrekla skoro polovine svoga zemljišta na lokaciji nekadašnjeg industrijskog giganta. Kupcu KAP-a prepisano je 417.804 kvadrata, koje je Glavni grad, preko javnih oglasa, samo mjesec dana prije toga prodavao po cijenama od 66 do 72 eura. Ovom odlukom je privatnoj kompaniji poklonjeno zemljište minimalne vrijednosti 26 miliona eura, gotovo onoliko za koliko je KAP prodat Pejoviću. Uz to, Uniprom je oslobođen plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta, koja je na toj lokaciji iznosila 48,80 eura po kvadratu. To je poklon od novih 20 miliona eura, upozoravaju iz opozicije godinama. Ukupno najmanje 40 miliona štete za grad i državu.

Tadašnji i sadašnji predsjednik Skupštine Podgorice Đorđe Suhih, poklanjanje opštinskog zemljišta Unipromu 2014. ovako je tada komentarisao: ,,Mi možemo sada naše zemljište koje oni koriste i naše zemljište koje mi koristimo da sa njima sjednemo i da se dogovaramo kome će šta da pripadne. Pa i jedno i drugo je naše. Čije je naše zemljište? KAP-ovo?”.

Forum 2010, je te 2014. godine insistirao na tome da je kupcu poklonjeno vlasništvo nad zemljištem naknadno, poslije raspisivanja tendera, podnijetih ponuda i donijete odluke o prodaji. Tvrdili su da ostali potencijalni kupci nisu znali da će zemljište biti poklonjeno, te da su time gru­bo pre­kr­še­ni i obe­smi­šlje­ni Za­kon o za­šti­ti kon­ku­ren­ci­je, Za­kon o unu­tra­šnjoj tr­go­vi­ni i Za­kon o ste­ča­ju.

„U aprilu 2014. godine naveo sam razloge zbog kojih je tenderski postupak za prodaju imovine KAP-a bio nezakonit. Naknadnim izmjenama tenderskog postupka stostruko je uvećana vrijednost ponuđene imovine, u momentu kada, osim Uniproma, nijedan potencijalni konkurent na njemu nije više imao pravo učešća.  Dakle, tender je morao biti poništen, a Unipromu se nije smjelo dodijeliti ni pravo korišćenja nad tom imovinom, a kamoli vlasništvo”, kaže za CIN CG tadašnji član Foruma, a sadašnji član predsjedništva URA Dejan Mijović.

,,Da li su ‘potencijalni’ kupci znali da će zemljište biti poklonjeno zaista nismo u stanju da odgovorimo”, kazao je za CIN-CG vlasnik Uniproma Pejović.

Vrhovnom državnom tužiocu MANS je 2014. godine podnio krivičnu prijavu zbog nezakonite prodaje imovine podgoričke fabrike nikšićkoj firmi Uniprom: ,,Ukupna površina zemljišta koja se prodaje kao imovina KAP-a je na nivou od oko 2,5 miliona kvadrata, a u drugom pozivu je samo to zemljište bez objekata procijenjeno na 52 miliona eura. Prema podacima iz Uprave za nekretnine, od ukupne površine koja se prodaje, preko 2,3 miliona uknjiženo je ne kao svojina KAP-a već samo po osnovu prava korišćenja”.

Ova NVO je tako objašnjavala da se Pejoviću prodaje zemljište vrijedno 52 miliona eura za upola manju sumu, te da Uniprom kvadrat zemljišta kupuje po 11 eura, dok mu se objekti, fabrička postrojenja, oprema i inventar bukvalno poklanjaju.

Krčmljenjem opštinskog zemljišta iz Mugošinog doba, bavila se i komisija koju je 2015. formirao tadašnji gradonačelnik Slavoljub Stijepović. Pola godine ona je ispitivala dva posla – prodaju zemljišta Glavnog grada Carinama i međusobno razgraničenje zemljišta između Glavnog grada i KAP-a. Rezultati ove istrage poslati su Vrhovnom državnom tužilaštvu. Slučaj Carine svoj epilog će dobiti u Višem sudu gdje traje suđenje bivšem gradonačelniku Mugoši zbog zloupotrebe službenog položaja.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva, državna tužiteljka, portparolka Lepa Medenica, odgovorila je za CIN-CG da nijesu formirali predmet u vezi sa zemljištem KAP-a.

Mijović ističe da je tužilaštvo i sudstvo konzistetno kada je u pitanju KAP: „Oni se nikad, pa ni ovom prilikom, nisu bavili očiglednim nezakonitostima u raspolaganju njegovom imovinom. Nisu to činili ni kada je KAP davan na ‘upravljanje’ Brkoviću i Glenkoru, ni kada su njegove akcije prodavane Deripaski, ni kada su ovome odobravane ogromne državne garancije. Zbog tih nečinjenja, dozvolili su da se na nelegalan način iz preduzeća i države prelije preko milijardu eura u privatne ruke”.

O razmjeni zemljišta sa Glavnim gradom, Pejović za CIN-CG ima svoju verziju.

„Sadašnji KAP ustupio je Glavnom gradu uz magistralu površinu od pola miliona kvadrata, a u zamjenu dobio 240.000 metara kvadratnih u zaleđu KAP-a, prema rijeci Morači. Poređenja radi, KAP je dao zemljište koje se danas prodaje 100 eura po kvadratu, a preuzeo duplo manju površinu čija je procjena devet eura po kvadratu”.

Pejović tvrdi da je ovo urađeno jer mu je cilj bio da se definiše i proglasi područje na kojem se nalazi KAP: „Ovo je bilo istaknuto u ponudi koja je prihvaćena i u skladu s kojom je Uniprom nastavio poslovanje”. On ističe da je, za razliku od Prerade, Kovačnice, bazena crvenog mulja i Glavnog grada koji su se knjižili odmah, Uniprom čekao na to duže od pet godina. U nedavnom intervjuu Danu, Pejović je istakao da je to što nije mogao da se upiše kao vlasnik zemljišta jedan od razloga što je do sada uložio samo 40 miliona eura, a ne kako je najavio prilikom kupovine KAP-a da će do 2019. godine investirati 76 miliona.

Vlasnik Uniproma za CIN CG kaže da je 40 miliona eura uloženo u gradnju dvije nove fabrike – silumina i bileta. ,,Prva će biti otvorena u narednih mjesec dana, a druga krajem godine. U 2020. izvoz proizvedenog metala doseći će iznos od 300 miliona dolara godišnje. Ovo je u najkraćem kakav je bio interes Uniproma kupujući KAP”.

Premijer Marković je nakon nedavne posjete Uniprom KAP-u izjavio: „Ovdje se praktično razvija jedan novi moderni industrijski centar u Crnoj Gori. Siguran sam da većina građana za to ne zna, ne samo u Crnoj Gori nego i u Podgorici. Ovdje se razvijaju novi pogoni i nove fabrike za finalizaciju aluminijske proizvodnje“.

Nešto kasnije građani su iz podataka Poreske uprave saznali da je Uniprom KAP u prošloj godini ostvario neto dobit od 4,1 milion eura, a da je imao samo jednog zaposlenog i da su troškovi na osnovu zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi na godišnjem nivou iznosili 1.234 eura.

U novoj industrijskoj uzdanici države još traje stečaj i u toku je više od 50 sudskih i upravnih postupaka sa zahtjevima za višemilionske odštete.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

U novembru 2021. uhapšeni je vlasnik firme Cijevna Comerc Danilo Petrović, vlasnik firme Per Mar Predrag Maraš, i još nekoliko osoba. Privedena je i direktorka Montenegro petrola Andreja Šuškavčević- Novović. Svi su pušteni da se brane sa slobode. Neposredno nakon hapšenja kamioni Cijevne Comerc snimljeni kako nesmetano odnose šljunak.

Novinar i aktivista Vuk Vujisić držao je ovu temu u fokusu i uz stalne prijetnje i napade snimao i prijavljivao krađu šljunka. Nije imao ko da ga prati.

Borba je nastavljena traljavo i selektivno. Sredinom ovog mjeseca uhapšen je vlasnik Tehnoputa Saša Aćimić. On je i pored zabrane inspekcije nastavio sa nelegalnom izgradnjom asfaltne baze na obali Cijevne, gdje je uzurpirao državnu imovnu. Pušten je da se brani sa slobode. Nejasno je zašto nijesu uhapšeni i čelnici drugih kompanija koje su učinili ista krivična djela zbog kojih je uhapšen  Aćimić – povreda službenog pečata, odnosno rad uprkos zabrani građevinske inspekcije.

Da sve prelazi u farsu pokazalo je prošlonedjeljno uklanjanje nelegalnog postrojenja za proizvodnju betona kompanije Cijevna Comerc. Vujisić je isti dan upozorio da je sve bila predstava za javnost. Bukvalno, uklonjeno je samo par elektromotora i nekoliko kvadrata lima sa obližnje hale.

A onda je javnost imala priliku da se upozna sa vajber prepiskom članova Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka. U prepisci direktor Uprave za imovinu i katastar Koča Đurišić lamentira nad sudbinom radnika zaposlenih u Montenegro petrolu i Cijevni Comerc, te navodi da im treba omogućiti da zakupe parcele van korita rijeka i da se uvedu u sve pravne tokove. „Sinoć smo imali priliku da vidimo prepiske gdje je osoba na čelu Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka (inače državni sekretar iz redova SNP-a) saglasna sa direktorom Uprave za državnu imovinu i katastar (iz redova DF-a) koji otvoreno lobira za one koji su Moraču i Cijevnu nepovratno devastirali, koji su uzurpirali i opljačkali državnu imovinu, umjesto da državnu imovinu zaštite, naplate štetu i vrate je građanima. Sada znamo gdje leže problemi. Ako kod premijera ima političke volje kao što govori, smijeniće ove dvije osobe i stati na čelo operativnog tima i tako preuzeti političku odgovornost”, napisao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević na svom Fejsbuk profilu.

Niko nije smijenjen. Operativni tim je napustila zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović, koja smatra da ne bi smjeli da se traže kompromisi sa uzurpatorima.

Pojedini uzurpatori državne imovine javno su govorili da imaju obećanja od opštinskih vlasti da dobiju nove parcele za nastavak posla. Da je kompromis moguć potvrdio je i premijer koji je na pitanje za mogućnost da navedenim kompanijama daju kamenolomi, odgovorio: „U skladu sa zakonom i na mjestima koje država propiše kao moguća mjesta za eksploataciju u skladu sa zakonom, nemam ništa protiv“.

Do tada, protiv istih tih kompanija državnu imovinu moraće da brani Vojska. Angažovanje Vojske Crne Gore radi zaštite vodoizvorišta Bolje seste i korita rijeke Morače  predložio je Vladi – Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na ovonedjeljnoj konstitutivnoj sjednici.

Savjet je iskazao očekivanje da sudska grana vlasti, tužilaštvo i policija djeluju. Predsjednik Savjeta Abazović predložio je i da Građevinska inspekcija kao prioritet sprovede rušenje bespravno sagrađenih objekata koje koriste nelegalni eksploatatori šljunka. Zašto do sada to nije uradila, odgovora nema.

Umjesto toga najavljene su smjene osoba koje su novinarima proslijedile prepisku Operativnog tima.

„Nijesam zadovoljan time što se traga za ljudima koji su poslali poruke novinarima iz Operativnog tima. Vjerujem da su ti ljudi istinske patriote jer su ukazale na problematičan stav određenih članova tima. Umjesto da smjenjujemo trule daske u institucijama, pominju se smjene ljudi koji su slali poruke novinarima. Vlada bi trebalo da se pozabavi time ko opstruira ovaj proces a ne onima koji su ukazali na problematične stavove članova Operativnog tima“, kaže Vujisić za Monitor.

On kaže da je na Savjetu iznio sva saznanja i podatke koje ima i viđenje situacije na terenu kada je u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka. „Ohrabrujemo nadležne institucije da počnu da poštuju zakone. Bićemo tu kao podrška užem timu kojim će rukovoditi premijer kada je u pitanju borba protiv nelegalne eksploatacije i daćemo sve dokaze“, kaže Vujisić.

Premijer je kazao da je kompanija Bemaks bila „glavni eksploatator“ u protekloj deceniji, i najavio krivičnu prijavu protiv Glavnog grada za ugrožavanje ekonomskih interesa države. Rekao je da je lokalna samouprava vezala ruke građevinskoj inspekciji da ne može ukloniti objekte Bemaksa.

Blago rečeno, kontradiktorna je Abazovićeva ocjena da je kompanija Bemaks sada zainteresovana da se zaustavi eksploatacija na rijekama. „Vršili su nelegalnu eksploataciju godinama, onda su se prvi povukli, i sada navijaju da se druge firme onemoguće u tome, kako bi te firme dolazile kod njih po materijal, odnosno oni imali monopol“, objasnio je. Ispada da će država opet raditi u korist Bemaksa.

Abazović je kazao da nijesu daleko od odluke da se angažuje Vojska da štiti nacionalni interes. On je poručio ljudima u državnoj upravi – ko nema smjelosti, neka to i saopšti.

Naši sagovornici, zaposleni u institucijama, tvrde da država može ako hoće u kratkom roku da sruši nelegalne objekte, konfiskuje mašine, pa i da naplati štetu. Preduslov za to je jedinstvena volja državnih institucija, koje za sada nema, ali i uklanjanje korumpiranih službenika.

Premijer je opet obećao da neće biti selektivnosti. Tome se nadaju i mnogi u institucijama. Oni sa kojima je Monitor razgovarao ističu da nade polažu u Specijalno državno tužilaštvo kod koga su mnogi dokumenti o dugotrajnoj nelegalnoj eksploataciji šljunka.

„Nadamo se da će se ova stvar brzo završiti, a nadamo se i reakciji SDT-a. Pitanje je zašto se ne ide na rušenje objekata tamo gdje je pravno sve čisto. Pitanje je i zašto se ne procesuiraju sve firme, od namanje do najveće jer se ovako stiče utisak da se neke štede. Imamo priču da će jedan firma postati monopolistička, a i ona je u prekršaju jer je uzurpirala državno zemljište. Zato sam da se sve firme koje su u prekršaju procesuiraju i ne smije biti nikakvog kompromisa niti dogovora sa tim firmama. Pitanje je ko se sastajao sa tim firmama, da li je i do kakvog dogovora došlo i ko opstruira ovaj proces“, navodi Vujisić.

Prema informacijama Monitora ubrzo će uslijediti akcije protiv nelegalnih eksploatatora. Pitanje je samo hoće li one biti farsa kao i do sada ili stvarni  udar na građevinsku mafiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo