Povežite se sa nama

OKO NAS

DECENIJU I PO NAKON INVESTICIONOG BUMA: Izgubljeni investitori

Objavljeno prije

na

Najatraktivnije lokacije, uglavnom, u prigradskom dijelu, godinama stoje neiskorištene, jer su vlasnici zaboravili na njih, ali i na obećanja o višemilionskim ulaganjima. Većina investitora, koji su kupili opštinsko ili privatno zemljište za vrijeme investicionog buma, nikad se više nije vratila u Kolašin

 

Kako prije deceniju, tako i danas, lokalna vlast može samo da se nada da će se javiti neki od dvadesetak investitora, koji su kupili velike površine atraktivnog zemljišta u Kolašinu i nestali.  Nakon početnih  radova ili plaćanja dijela komunalija,  investitori,  od kojih se mnogo očekivalo,  nikada se više nijesu javili nadležnim opštinskim službama. Lokacije kojima je samo promijenjen vlasnik, stoje neprivedene namjeni, a gotovo sve su planskim dokumentima bile namijenjene turističko-ugostiteljskim i sportsko-rekretaivnim sadržajima. Naprosto, investitori nijesu zainteresovani da grade na zemljištu koje su kupili bilo od privatnika bilo od Opštine.

Tako su prodate lokacije godinama neupotrebljive a izvršna vlast nema izbora – može samo čekati da se pojave oni koji su obećavali turističke komplekse, otvaranje brojnih radnih mjesta i boljitak gradu.

„Svjedoci smo da su prije petnaestak godina, tokom  takozvanog  investicionog buma, kupljene velike površine u prigradskom području. Takođe, izvjesno je da u proteklom periodu nije bilo ozbiljnijih ulaganja tih investitora. Ne samo da nema ulaganja, nego nema ni novih vlasnika na kupljenim parcelama“, –  kazao je za Monitor predsjednik Opštine Milosav Bulatović.

On je potvrdio da je riječ o „izuzetno važnim lokacijama“, na kojima su novi vlasnici bili najavili izgradnju hotela i drugih turističkih objekata. Iako se vlasnici nijesu godinama javljali,  Bulatović, ipak, kaže da „se prirodno računa na te površine, jer  Kolašin nema mnogo prostora da se širi i razvija“.

„Zbog toga ćemo pokušati da ostvarimo komunikaciju s vlasnicima tih parcela kako bi saznali kakvi su njihovi planovi i ukazali im na značaj tih površina za razvoj. Takođe, iskazaćemo i spremnost da im budemo pravi partneri kako bi te parcele što prije i što uspješnije postale prave investicione adrese“, – najavljuje Bulatović.

Gotove identične izjave na tu temu, tokom minulih deceniju i po davali su i njegovi prethodnici. No, to nije vratilo u Kolašin nijednog od vlasnika atraktivnih lokacija.

Tokom 2006. i 2007. godine  investitori su  najčešće bili zainteresovani za  zemljišta prema Bjelasici, zatim za Trunića do i dio uz put prema skijalištu na Jezerinama. Najviše se očekivalo od grčkog milijardera Viktora Restisa, odnosno, njegove kompanije,  koja je bila zainteresovana za gradnju turističkog kompleksa na Barutani. Na tom brdu, udaljenom nepunih 500  metara od grada sada samo razrovana  zemlja podsjeća da je Restis namjeravao da ulaže u Kolašin.  Mehanizacija, koju je anagažovao Restis, kratko je radila  prije desetak godina, a od  tada niko od predstavnika te firme nije se javio  lokalnoj upravi.

U lokalnoj upravi teško je doći i do potvrde nezvanične informacije da su Grci  uplatila skoro 700. 000  od 1, 5 miona eura,  koliko su iz Opštine tada obračunali da treba uplatiti za komunalije.  Bilo je nezvaničnih nagovještaja da grčka firma želi da inicira produženje građevinskih dozvola, ali to se nije desilo.

Dio komunalija platila je i firma Morgan W, koja je kupila zemlju  na  Bašanjem brdu.  Na tom atraktivnom dijelu kolašinske opštine bio je planiran turistički kompleks Mala Norveška. Razloge višegodišnje  neaktivnosti tog investitora u lokalnoj upravi, takođe, ne znaju, a prema nezvnaičnim informacijama, firma Moragan W je bila obeshrabrena višemilonskim iznosom za komunalnije i neadekvatno komunalno opremljenim  zemljištem.

„Studija lokacije za taj dio je završena i usvojena, ali  s obzirom na to da je firma ostala dužna nekoliko desetina hiljada eura, odbornici su odlučili da se ne objavljuje u Službenom  listu, tako da nije pravosnažna. To će biti tek kad infestitor izmiri dug“, –  kazali su nezvanično u kolašinskoj Opštini.

Godinama  lokalna opozicija tvrdi da su  investitori, ozbiljno zainteresovani za gradnju, otjerani visokim komunalnim naknadama za zemljište koje je bilo potpuno komunalno neopremljeno. Ni na Bašanjem brdu ni na Barutani nema adekvatne putne infrastrukture, niti priključaka za vodu  i struju.

„Obračunavane su visoke naknade za komunalno neopremljeno zemljište. To je bilo nestimulativno za mnoge investitore. Sve dobre okolnosti koje smo imali nijesu mogle nadomjestiti to što su nam odbornici Grupe građana i Demokratske partije socijalista za razvojne planove usvajali poluprazne listove papira. Ista ta većina je zemlju kojom gazduje prodavala po nekoliko puta nižim cijena od tržišnih i tako Opštinu oštetila za milone eura“, – tvrdili su, prije nekoliko godina, odbornici Socijaldemokratske partije.

U  Opštini niko tokom minulih desetak godina nije mogao sa sigurnošću kazati kolika su dugovanja investitora koji su u od 2006. do 2010. godine dobili građevinske dozvole. Navodno, nije vođena evidencija o nenaplaćenim komunalijama za  taj period, već su iz Sekretrijata za uređenje prostora stizala rješenja samo o onom što je naplaćeno.   Lokalna uprava je za te četiri godine uspjela da od komunalija prihoduje nešto više od 1, 6 miona eura.

“Najviše prihoda po tom osnovu bilo je 2008. godine – 1, 2 milona, dvije godine kasnije 340. 000 eura. Iznosi za 2009. i 2007. godinu su 79.696, odnosno  63.955 , a 2006. oko 103.000 eura. Koliko je investitora kolašinskoj opštini ostalo dužno u prve četiri godine zajedničke vladavine GG i DPS još je misterija.  Taj spisak, kažu u opštini, više ne postoji.

Nakon toga izvršna vlast se u nekoliko mandata trudila da napravi što stimulativnije uslove za nove, ali i povratak starih investitora. Komunalije su, u odnosu na 2010. godinu  prepolovljene. Ipak, to nije donijelo mnogo korsti gradu.

Svih minulih godina, firme ili pojedinci koji su kupili kolašinsku zemlju i koji su najavljivani kao spasioci grada i garant za privredni preporod, na listi su dužnika za visoke iznose poreza. Mahom, vode se kao dužnici, kojima zbog netačne ili nepoznate adrese nije moguće ni uručiti rješenja o porezu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo