Povežite se sa nama

OKO NAS

HOĆE LI KIŠNI MAJ PREPOLOVITI PRINOSE: Gledanje u nebo

Objavljeno prije

na

Hladni i kišoviti maj na sjeveru države, već sada je izvjesno, tvrde poljoprivrednici,  smanjiće i kvalitet i prinose. Naročito je teško pčelarima, jer su potrošili zalihe prihrane, a paše nema. Zbog toga su mnoga pčelinja društva već uginula

 

„Alarmantna je situacija u našim pčelinjacima. Ovo je elementarna nepogoda. I stariji pčelari ne pamte proljeće lošije od ovoga. Već je šteta velika,  pa su mnogi ostali bez pčelinjih zajednica“, tako Bogoljub Bogi Bulatović  iz kolašinskog Udruženja pčelara komenatriše učinke dugog kišnog perioda i niskih temperatura na pčelarstvo.

Iste muke muče i pčelari u ostalim opštinama. Prema onome što se može čuti od poljoprivrednika na sjeveru, loše vrijeme uzima danak i u  voćarstvu i  ratarstvu, a  stočari će, takođe, osjetiti posljedice kišnog i hladnog maja, jer se  boje da će kvalitet i rod sijena biti slab.

„Nepovoljan uticaj naročito se osjeća kod voća, na čije su  cvjetanje, tokom prve polovine maja, niske temperature umanjile šansu za dobar rod i kvalitet. Nešto manja su oštećenja na malinama, kupinama i ribizlama, dok je šteta vidljivija  na jagodama i trešanjama, gdje je došlo do truljenja i pucanja pokožice. To će svakako usloviti manji prinos i lošiji kvalitet“, objašnjava Nebojša Veličković, stručni saradnik u oblasti voćarstva i vinogradarstva Odjeljnja za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Neki od vlasnika plantaža u Bijelom Polju, ipak su na vrijeme zaštitili svoje zasade jagoda. U fazi cvjetanja, efikasnim se pokazao agrotekstil, koji su obezbijedili preko resornog ministarstva. Koristeći taj i još neke načine, povećali su temperaturu za nekoliko stepeni, pa su sadnice odoljele kišnom i hladnom proljeću.

„Ipak, berba je kasnila, pa je obavljena krajem maja, dvije nedjelje kasnije,  nego što je uobičajeno. Ukoliko pažljivo slušate savjete agronoma i posvetite se ovom poslu kako treba, može se spriječiti dosta posljedica nepovoljnih vremenskih uslova“, kažu neki od plantažera.

Iskustvo, istina, rijetkih uzgajivača jagoda u Kolašinu ipak je drugačije. Mraz je, već sada su svjesni,  prepolovio prinose.

Prema Veličkovićevom mišljenju, pčelari su, ipak, u najgoroj situaciji. U maju je, objašnjava on, trebalo pčelinjim društvima obezbijediti unos nektara. Zbog kiše to je izostalo, pa su mnogi pčelari pribjegli prihranjivanju. Onima koji proizvode organski med, to nije bilo moguće, osim ukoliko su imali zalihe lanjskog meda.

„Ko nije prihranjivao pčelinja društva ostao je bez njih. Informacije, koje dobijamo od naših članova kao i udruženja iz ostalih opština, govore da je stanje jako zabrinjavajuće. Pčelinje zajednice izašle su iz zime bez znatnijih gubitaka. Sada nije samo problem nektar, već i polen (glavna hrana pčelinjeg legla). Nedostatak hrane će se i te kako odraziti na livadsku i planinsku pašu“, tvrdi Bulatović.

On apeluje na svoje kolega da traže pomoć od lokalnih i državnih institucija kako bi spasili svoje pčelinjake.

U pljevaljskoj opštini, pored pčelara, i ratari i vočari znaju da će ovo biti loša godina, kada je riječ o prinosima. Mraz je, kaže tamošnji sekretar za privredu Budo Bajčetić,  štetio  gotovo svim vrstama voća.

„Kako čujem na terenu, najmanja je šteta na jabukama. Neuobičajeno dug kišni period usporio je sadnju krompira i heljde. Na sreću, naši ratari kažu da su uspjeli da posiju organske žitarice, po čijoj je proizvodnji naša opština poznata.  Naročito, kao i u ostalim opštinama, štetu trpe pčelari. Za pljevaljske ovo je četvrta loša godina zaredom’’, kaže Bajčetić.

On objašnjava da će posljedice hladnog i kišovitog maja biti vidljive i na pašnjacima, zbog usporene vegetacije.  Pored toga, loše vrijeme znatno otežava redovne poslove stočara.

Iako su svjesni da će rod voća biti znatno smanjen, kolašinski poljoprivrednici, ipak računaju da nijesu zakasnili sa sadnjom povrtarskih kultura. Iako je ranijih godina, u ovo doba, sjemenski krompir na njivama u selu Trebaljevo već bio posađen, tamošnji ratari su ovog proljeća  jedva do sada  uspjeli da preoru njive.

Pero Novaković, poljoprivrednik iz tog sela smatra da u kolašinskoj opštini za sadnju krompira nije kasno ni u junu.

„Nijesam još počeo sa sadnjom. Vrijeme neće uticati i ne treba da utiče na sadnju, jer na području naše  opštine,  uglavnom,  gajimo  „srednje stasne“  sorte, a njihov vegetativni period je od 50 do 115 dana.Ja sam prošle godine u junu posadio krompir,  pa ništa nije smetalo i na mojim njivama rodilo je  100 tona krompira’’, tvrdi Novaković.

On objašanjava i  ukoliko padavine nastave i nakon sadnje kromira, to će imati „samo estetski uticaj, jer će krtola pucati, ali neće biti umanjen njen kvalitet“.

Novaković smatra da se štete u ratarstvu, ali i voćarstvi i drugim granama poljoprivrede, nastale zbog lošeg vremena, mogu znatno preduprijediti, ukoliko se sluša riječ struke.

„Mnogi, nažalost, prilično površno pristupaju onom čime se bave. Edukacija je neophodna. U zavisnosti od toga koliko poljoprivrednici o tome povedu računa, manje će biti prinuđeni da gledaju u nebo i da im od toga zavise prihodi“, kaže kolašinski ratar i stočar.


Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VRHOVNI SUD RJEŠENJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PROGLASIO NEZAKONITIM: Traži se ponovo domaćin kolašinskih rijeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvogodišnje nesuglasice između kolašinskih ribolovnih klubova, okončao je Vrhovni sud. Ministarstvo poljoprivrede ponovo konkursom traži klub koji će gazdovati ribljim fondom na području te opštine, nakon što je sud prethodni izbor proglasio nezakonitim

 

Rješenje kojim je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja prije dvije godine dodijelilo upravljanje ribljim fondom na područku kolašinske opštne Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača nezakonito je. Tako je odlučio Vrhovni sud,  nakon što je Sportski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je ranije gazdovao kolašinskim vodama, osporio rješenje resornog ministarstva.

U tužbi tog kluba je istaknuto da je u postupku odlučivanja Ministarstvo zanemarilo činjenicu da je SRK Tara i Morača još 2016. godine isključeno iz članstva Saveza sportsko-ribolovnih organizacija Crne Gore. Članstvo u tom savezu obaveza je za sve koji se kandiduju za gazdovanje vodama.

Iako je 2018. Ministarstvo poljoprivrede povjerilo gazdovanje vodama SRK Tara i Morača na šest godina, pritisnuti sudskim odlukama, u tom resoru ponovo konkursom traže „domaćina“.

Javni oglas će trajati do sredine narednog mjeseca.

„Očekujemo da će ovog puta resorno ministarstvo postupiti kako je presudom naloženo. Dokazali smo da SRK Tara i Morača nezakonito upravlja vodama. Gupa ljudi, okupljenih u tom klubu, godinama ruši svaki pokušaj da se na kolašinskim vodama uvede red, da se ribolov obavlja  u skladu sa zakonom, da se u našem gradu razvija i ribolovni turizam“ – kazao je Mile Lazarević iz SFFK Maniro.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ROŽAJE, POŽARI OSTAVILI PUSTOŠ: Slike apokalipse

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete. Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu  je saopštio da su za ove požare nedvosmisleno krivi – ljudi

 

Iza prošlonedjeljnih požara koji su zahvatili teritoriju opštine Rožaje i koji su gutali imovinu i šume, samo srećom ne i živote, ostale su kataklizmične slike. Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu nedvosmisleno je saopštio da je za požare kriv ljudski faktor.

„Konstatovano je da je u tri slučaja do požara uzrok problem na elektromreži, a da je u ostalim slučajevima, najvjerovatnije, požar bio namjerno izazvan. Nadležni organi intenzivno rade na rasvjetljavanju počinioca tih djela“ – saopšteno je nakon sastanka tog tima sa policijom i Direktoratom za vanredne situacije.

Oni su uputili apel građanima da budu odgovorni, jer, kako su kazali, i mala nepažnja u ovim trenucima, može izazvati požar sa katastrofalnim posljedicama.

Bio je to neobično vreo dan na sjeveru države. Temperatura je za dva stepena prešla tropskih trideset stepeni. Veća nego u Podgorici. Orkanski južni vjetar samo je pojačavao utisak nestvarnosti i pogodovao munjevitom širenju vatre.

Rožajski vatrogasci su, ipak, uz brojnu podršku raznih organizacija i građana, uspjeli da stave pod kontrolu požare koji su zahvatili čak trećinu teritorije ove sjeverne opštine.

Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja u Rožajama Nuradina Agovića, lokalizovano je na desetine požara koji su istovremeno buktjeli.

„Većina požara je lokalizovana, a ostala su žarišta koja uz pomoć naših volontera i u saradnji sa Radnom jedinicom Šumske uprave, i dalje gasimo. Jedini aktivni požar je onaj koji se nalazi na Graničnom prelazu Kula” – kaže Agović.

On je precizirao da je za samo dva-tri dana bilo aktivno čak šezdeset požara na osamnaest lokaliteta.

Monitoru je rečeno da su izgorjele dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom lazu i Nurkovićima, brenta privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri stoga sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

„Sav posao smo odradili uz pomoć samo tri specijalizovana kamiona, koja imamo u posjedu, te još dvije cisternne koje su angažovane od strane Vodovoda i Komunalnog preduzeća” – rekao je Agović.

U pomoć su im priskočile i kolege iz Plava sa jednim vozilom. Ostale sjeverne opštine nijesu mogle da ustupe kamione za gašenje, jer su i na njihovim teritorijama buktjeli požari.

„Sa tom mehanizaciom i uz pomoć građana uspjeli smo da stavimo sve požare pod kontrolu. Imali smo i ponudu od strane Vojske Crne Gore, koja je trebala da angažuje vazduhoplovnu jedinicu. Međutim, usljed snažnog vjetra postojao je rizik po helikoptere kad uzlete. Ponuđena nam je i pomoć u cisternama sa primorja, ali taj model ne bi bio efikasan zbog velike udaljenosti” – kaže Agović.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SVAKODNEVNI KRIVOLOV NA SKADARSKOM JEZERU SE NASTAVLJA: Ribočuvara, i dalje, nedovoljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivolov ribe na Skadarskom jezeru ne prestaje.  Paljenje ribarske kućice Ratka Pajovića, ribočuvara iz NVO Carp Security Group, samo pokazuje koliko je krivolov na ovom jezeru uzeo maha

 

,,Tradicionalne rođačke, prijateljske i druge veze razlozi su zbog kojih se gledalo kroz prste višedecenijskom problemu krivolova ribe na Skadarskom jezeru“, tvrde iz NVO Carp Security Group.

Od 1. januara do 11. maja 2020. godine inspektori za slatkovodno ribarstvo napisali su  19 prijava protiv 26 osoba. U Osnovnom državnom tužilaštvu, zbog nelegalnih aktivnosti, procesuirano je 14 prijava protiv 22 osobe. Ovo su zvanični podaci koje je Javno preduzeće Nacionalnih parkova Crne Gore (JP NPCG) dostavilo Monitoru.

Početkom ove godine, u razmaku od samo dva dana, od 28. do 30. januara, na društvenim mrežama osvanula su čak tri snimka na kojima se vidi kako različite osobe na nelegalan način izlovljavaju ribu iz Skadarskog jezera. Dinamitom, agregatima, strujom. Jedan od počinitelja je usnimljen usred bijela dana.

Posljednji u nizu incidenata, u kojima se ogleda koliko je krivolov na Skadarskom jezeru uzeo maha, je paljenje ribarske kućice Ratka Pajovića, ribočuvara iz NVO Carp Security Group. Ova nevladina organizacija je više puta bila na meti napada krivolovaca: ,,Paljene ribarske kolibe je posljedica našeg rada u suzbijanju krivolova na jezeru. Očekujemo od nadležnih organa da će uložiti napore da otkriju ko je počinilac ovog gnusnog djela“. Prema njihovim riječima, pripadnici Uprave policije (UP) treba više da se uključe, kako bi se što efikasnije zaštitili riblji fond i ostale vrijednosti Skadarskog jezera.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta JP NPCG propisano je 16 radnih mjesta za nadzornike na Skadarskom jezeru. Međutim, značajan broj nadzornika odsustvuje sa posla po osnovu korišćenja bolovanja. Iz tog razloga, iz JP NPCG kažu da su na određeno vrijeme angažovali još pet izvršilaca, ribočuvara, kako bi rad službe mogao biti organizovan.

Na površini od 40 hiljada hektara, koliko obuhvata NP Skadarsko jezero, tih petoro izvršilaca je dužno da spriječava i evidentira nezakonit lov, ribolov i gradnje. I da sarađuje sa lokalnim stanovništvom, edukuje posjetioce, naplaćuje ulaznice, pruža pomoć u slučaju poplava i još mnogo toga, što sve potpada u opis njihovog posla,  objašnjavaju iz JP NPCG.

Iz ovog javnog preduzeća za Monitor kažu da je, prema programskim aktivnostima parka, planirano povećanje broja nadzornika. ,,Rad Službe zaštite je 24-časovni i tokom ovog perioda jezero je bilo pokriveno uvijek jednom patrolom, a vrlo često su bile na vodi istovremeno dvije ili tri patrole. Tako je, na primjer, u periodu od 15. marta do 12. maja 2020. godine bilo angažovano 148 patrola. Pored ljudske podrške trudimo se da i tehnički poboljšamo kontrolu na jezeru i u tu svrhu smo instalirali termalnu kameru koja je u funkciji takođe 24 sata”, objašnjavaju. Uspostavljen je i Call centar, kako bi i građani mogli da prijave nelagalne aktivnosti u parku.

Iz NVO Carp Security Group za Monitor ističu da je ove godine saradnja sa JP NPCG bila konkretnija nego ranije. ,,Prije početka zabrana JP NPCG je, na osnovu ugovora o djelu, angažovalo pet naših aktivista kako bi ispunili zakonsku formu. Od Ministarstva poljoprivrede smo dobili ribočuvarske legitimacije, a time i širok dijapazon ovlašćenja. Način saradnje i rada sastojao se iz toga što smo nas petoro, sa ribočuvarskim dozvolama, nekada zajedno sa nadzornicima Službe zaštite, a u nekim slučajevima i samostalno na plovilima“.

I ranije su pojedine nevladine organizacije upozoravale da Nacionalni parkovi Crne Gore nemaju dovoljno ljudstva. Krajem prošle godine, nakon prijave o krivolovu u oku Karuč, gdje važi ribolovni zabran za sve vrste ribe do 15. maja 2024. godine, iz Ekološkog pokreta Ozon su ukazali na to.  ,,Očigledno je da NPCG nemaju dovoljne ljudske i tehničke kapacitete da bi se nosili sa ekokriminalom ovih razmjera. U fokusu njihovog menadžmenta su naplata ulaznica, dozvola i ostale komercijalne usluge, a ne zaustavljanje devastacije ekosistema i prirodnih resursa koje su im povjerene da bi se njima održivo upravljalo. Ako službe zaštite ne mogu obezbijediti oka poput Karuča, onda ne vidimo svrhu uvođenja ovakvih zabrana”, istakli su oni.

Pitanje je  – ako su i sami utvrdili potrebu za angažovanjem više ljudi, zašto godinama NPCG ne mogu da nađu sredstva da zaposle ili osposobe više ljudi za poslove nadzornika na Skadarskom jezeru? Posljednji javnosti dostupan godišnji finansijski izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore datira još iz 2014. godine, kada je  utvrđen niz nepravilnosti u radu.

Služba zaštite raspolaže sa četiri plovna objekta koja se koriste za poslove zaštite prirodnih i kulturnih dobara ovog parka. Na njima se nalaze vanbrodski motori snage 15,70, 80 i 115 konjskih snaga.

Prema podacima JP NPCG, od prvog januara do 11. maja ove godine, od sredstava upotrijebljenih za nezakoniti ribolov, privremeno je oduzeto 18 plovila, 16 vanbrodskih motora, dvije sonde, jedna lovačka puška, tri plinske lampe, jedna plinska boca, dva električna pretvarača, tri ostija, jedan patron za pušku, 56 komada municije, devet mamaca, četiri akumulatora, sedam rezervoara za gorivo, 330 ribolovnih mreža, dvije popunice, 14 bubnjeva, 26 sakova, 63 parangala, šest vesala, tri vrše. I 87 kilograma šarana.

,,Prošle godine, u toku trajanja ribolovnih zabrana, napisana su tri Zapisnika o izvršenoj kontroli za NN lica vezano za krivolov (krivične prijave) i pet Zapisnika o izvršenoj kontroli protiv 7 lica zatečena u krivolovu (prekršajne prijave). U istom periodu oduzeto je i 356 ribarskih mreža, sedam plovila, sedam vanbrodskih motora, šest ribolovnih štapova, devet akumulatora, tri sonde, dvoje pari, jedne osti, tri rezervoara, četiri električna pretvarača, jedan kanister, jedan pojas za spasavanje, i drugo”, preciziraju iz JP NCPG.

Od početka godine, protiv nadzornika Službe zaštite NP Skadarsko jezero, zbog povreda radnih obaveza prilikom obavljanja  radnih zadataka, pokrenuta su 4 disciplinska postupka. Do sada su okončana dva – izricanjem novčanih kazni.

Iz NVO Carp Security Group kažu da su i sami podnosili prijave protiv građana zbog nezakonitog djelovanja. Jedna od njih je prijava  ribočuvara protiv dva građanina  Centru bezbjednosti. Taj postupak je u toku.

Završetak ribolovnog zabrana planiran je od 15. maja. ,,Novim setom mjera, u cilju ublažavanja restrikcija uvedenih usljed korona virusa, omogućeno je obavljanje sportsko-rekreativnog ribolova u Crnom i Biogradskom jezeru, dok je na Skadarskom dozvoljen izlov jegulje”, najavljuju iz JP NPCG.

Bezobzirnost krivolovaci dugo godina  desetkuje  riblji fond Skadarskog jezera. Jezero  gotovo i nema ko da čuva.

                                                                                                                                                                    Andrea JELIĆ  

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo