Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DOMETI OBRAZOVANJA PO BOLONJI: Podaci za uzbunu

Objavljeno prije

na

Duže od deceniju u Crnoj Gori traje reforma visokog obrazovanja po principima Bolonjske deklaracije. Pored Crne Gore u Bolonjski proces uključilo se još 46 zemalja. U većini evropskih zemalja kritičko preispitivanje Bolonje obavlja se svake ili svake druge godine. U Hrvatskoj pojedini fakulteti su već napustili model Bolonje i vodi se živa rasprava o dosadašnjim rezultatima ovog procesa (vidi boks).

Kod nas se nekritički nastavlja sa reformom. Monitorovi sagovornici sa Univerziteta Crne Gore potvrdili su da ne znaju da je u Crnoj Gori do sada vršena neka detaljnija analiza Bolonje, iako je, kao i svuda, predviđena. Čak smo za nju pozajmili pare. Naime, još 2013. godine je najavljeno da je petogodišnji projekat Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost, koji se finansira iz kredita Svjetske banke u iznosu od 12 miliona eura, a realizuju ga Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo nauke, počeo sa implementacijom.

Najavljeno je da će se uraditi sveobuhvatno istraživanje koje će dati uvid u sistem visokog obrazovanja i domete Bolonjske deklaracije u Crnoj Gori. Dokle se stiglo možda najbolje govori oglas na sajtu Ministarstva prosvjete da se u okviru ovog projekta produžava rok za konsultanta za izradu softvera, do sredine aprila.

Od potpisivanja Bolonjske deklaracije 2003. kao mantra se ponavlja da su glavni ciljevi: skraćenje vremena studiranja i povećanje mobilnosti studenata, kako unutar domaćih tako i na fakultetima u inostranstvu.

Kada se ulazilo u bolonjski proces prolaznost na UCG bila je 33 odsto, a prosječna dužina studiranja osam godina. Nakon 12 godina primjene Bolonje imamo skoro iste rezultate – prosječna prolaznost u odnosu na broj prijavljenih studenata je ispod 37 odsto.

Što se tiče mobilnosti i tu su rezultati tanki – tek svaki peti student koji diplomira tokom školovanja odsluša jedan semestar u inostranstvu.

,,Sad imamo armiju diplomiranih visokoškolaca a njihovo znanje je znatno na nižem

nivou u odnosu na one koji su školovani po starom sistemu. Često se stidim nepismenosti i neznanja koje isijava iz svršenih diplomaca,

čast izuzecima”, kaže za Monitor Branka Bošnjak, profesorica UCG i članica Odbora za prosvjetu. „Nije ni čudo kad je visoko obrazovanje postalo

biznis i kao da je cilj da se zaradi, da svi imaju diplome, a za

znanje niko ne brine. Tako nešto ima dalekosežne negativne posljedice

po društvo, kojih polako postajemo svjesni”.

Ona objašnjava da se ranije zalagala za reformu visokog obrazovanja u skladu sa Bolonjskom deklaracijom, nakon iskustva koje je stekla boraveći na eminentnim univerzitetima u Evropi. Po njenom mišljenju zbog improvizacija i parcijalne primjene Bolonje u Crnoj Gori je obesmišljeno ono što je bilo dobro i što je bio cilj Bolonjske deklaracije.

Pored visokoškolaca koji uglavnom završavaju na biroima rada, masovni upis na fakultete se godinama ne smanjuje. ,,Upisujemo studente koji sa nekim ozbiljnijim kriterijumima nikada ne bi bili upisani”, izjavio je Dragan Radonjić, dekan Pravnog fakulteta. S druge strane, pojedini fakulteti su postali svojevrsna preduzeća koja su prinuđena da se od masovnog upisa i školarina izdržavaju.

U takvim uslovima srušen je još jedan princip Bolonje, zasnovan na kontinuiranom praćenju rada svakog pojedinačnog studenta tokom cijele školske godine. Da se ne bi dešavalo da profesor upozna studenta tek na ispitu. U našim uslovima u kojima jedan predmet sluša i po 700 studenata kod jednog nastavnika, teško da profesor studente može upoznati i na ispitu.

Kako posla nema, a i poslodavci nijesu voljni da zapošljavaju visokoškolce sa završenih tri godine studija, čak 90 odsto studenata nastavlja specijalizaciju. Pa se došlo do svojevrsnog paradoksa da završetak magistarskih i doktorskih studija postaje mnogo lakši od osnovnih studija. Posebno ako se ima u vidu razvijeno tržište kupovine i prepisivanja akademskih radova. O tome koliko je u takvom sistemu na gubitku, ono što je srž univerziteta, nauka, niko izgleda ne razmišlja.

,,Bolonja na naš način se pretvorila u svojevrsnu trku za prolaznošću i spuštanje kriterijuma prilikom polaganja ispita, da bi norme bile ispunjene, kaže za Monitor, Srđan Perić, član skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. On napominje i da se u značajnim intelektualnim krugovima Evrope preispituje i sam koncept Bolonje uz suštinski prigovor da ona u praksi znači prevelik uticaj tržišta na nauku i obrazovanje uopšte, odnosno da se redukuje opšteobrazovni karakter procesa studiranja.

U Crnoj Gori, zvanično sve je u najboljem redu. O reformi obrazovanja na svim nivoima ministarka nauke Sanja Vlahović nedavno za Pobjedu izjavi: ,,Od strane Svjetske banke, realizacija ovog projekta je ocijenjena kao vrlo uspješna i najbolja u regionu”.

Rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić obećava da UCG ulazi u fazu transformacije nakon koje Bolonja neće biti izgovor za zagubljeni standard i kvalitet visokog obrazovanja.

Perić smatra da za nezadovoljavajuće stanje na UCG ipak nije kriva Bolonjska deklaracija, već partijski uticaj i interes jednog privatnog univerziteta. ,,U kadrovskoj politici na državnom Univerzitetu često je partijska podobnost DPS-SDP koaliciji jedan od eliminatornih faktora što se negativno reflektuje na ukupan kvalitet rada Univerziteta. Sa druge strane, opšte poznato je da se jedan privatni univerzitet, koji vode gurui tzv. neoliberalne podgoričke škole, svim silama trudi da, na ovaj ili onaj način, posredno ‘pređe na državne jasle’ što sam proces visokog obrazovanja u Crnoj Gori vodi u svojevrstan ćorsokak”.

U nedavnoj izjavi za Pobjedu jedini koji je bio zabrinut je guru – rektor premijerovog Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić. Po njemu,,analize pokazuju da je kvalitet obrazovanja u padu i to postaje najveća barijera za budući razvoj Crne Gore i očuvanje njenog identiteta: kulturnog, nacionalnog, državnog. Zvono za uzbunu treba da se uključi…”.

Zvono odavno zvoni, ali nema ko da ga čuje. Dugoročno šarlatanstvo u obrazovanju za društvo, posebno malo kakva je Crna Gora, može biti pogubnije od svih drugih grešaka.

ISKUSTVO HRVATSKE
Otklon od Bolonje

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, je početkom godine, donijeta odluka da se od jeseni napusti model studiranja kakav je uveden Bolonjskim procesom. Uz dopuštenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, ranije su to već učinili Medicinski i Kineziološki fakultet kao i još neki fakulteti u Hrvatskoj. Ekonomski fakultet u Zagrebu je na ovu odluku čekao pet godina, a prethodno su pred Nacionalno vijeće izašli sa dokumentacijom među kojom je i elaborat s više od 1.000 stranica.

Mnogi smatraju da je odluka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu značajan korak prema napuštanju ili detaljnom revidiranju Bolonje u Hrvatskoj.

Sporenja oko Bolonje u Hrvatskoj nijesu od juče.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je još 2013. predstavilo Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) koji će omogućiti reviziju Bolonjskih studijskih programa. ,,Bolonja je uvela haos u sistem, Hrvatski kvalifikacijski okvir to će ispraviti”, kazao je tada ministar znanosti Željko Jovanović.

Za reviziju Bolonje koja je u Hrvatskoj uvedena 2005. zalaže se i akademska zajednica koja godinama upozorava na probleme: da je takav način studiranja doveo da se ponovo traži faktografsko znanje, memorisanje, te da je smanjen kvaliteta studiranja.

 

PROFESOR RADENKO PEJOVIĆ, BIVŠI DEKAN GRAĐEVINSKOG FAKULTETA
Naše specijaliste teško će prihvatiti u Evropi

Podsjećanja radi Crna Gora je među prvima u Evropi uvela Bolonjski sistem obrazovanja 2004, iako je krajnji rok za implementaciju ovog procesa bila 2010. Ostale evropske države i države iz okruženja su bile obazrivije i postupno su provodile ovu reformu. Treba istaći da je to bila politička odluka ministara prosvjete i da su skoro svi evropski univerziteti to radili bezvoljno.

Nakon 11 godina implementacije ovog procesa u Crnoj Gori generalno se može ocijeniti da je to bilo jedan korak naprijed dva koraka nazad. Ovo je bila prognoza dekana 12 fakulteta Univerzieta Crne Gore kada nam je od strane tadašnjih ministra i rektora 2004. nametnuto uvođenje Bolonjskog procesa.

Bolonjski proces kao cilj objedinjavanja evropskog obrazovnog procesa je pozitivan cilj, ali način njegove implementacije, posebno kod nas, nije dao očekivane rezultate. Mi smo bili vrlo originalni i umjesto trostepenog sistema (3+2+3 ili 3+1+3) obrazovanja kakav predviđa Bolonjski proces, uveli smo četvorostepeni sistem (3+1+1+3) kakav nema nigdje u Evropi, koji se pokazao izuzetno neefikasnim zbog isjeckanosti, a uz to što je najgore – opao je kvalitet.

Nažalost, trebalo nam je 11 godina da se ovo uoči i tek sada je na Univerzitetu Crne Gore napravljena ozbiljna detaljna analiza obrazovnog procesa i zaključeno da su promjene neminovne. U većini evropskih država su nezadovoljni ovim sistemom i najavljuju reforme. U našem okruženju Hrvatska će vjerovatno to brzo uraditi.

Nema nikakve sumnje da je stari obrazovni evropski sistem bio veoma kvalitetan i da je kao takav uz određena unapređenja egzistirao stotinama godina. Naši diplomirani inženjeri po starom obrazovnom sistemu su bili kvalitetni i imali su prolaz svugdje u svijetu, dok naše sadašnje specijaliste će teško ko u Evropi prihvatiti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo