Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DOMETI OBRAZOVANJA PO BOLONJI: Podaci za uzbunu

Objavljeno prije

na

Duže od deceniju u Crnoj Gori traje reforma visokog obrazovanja po principima Bolonjske deklaracije. Pored Crne Gore u Bolonjski proces uključilo se još 46 zemalja. U većini evropskih zemalja kritičko preispitivanje Bolonje obavlja se svake ili svake druge godine. U Hrvatskoj pojedini fakulteti su već napustili model Bolonje i vodi se živa rasprava o dosadašnjim rezultatima ovog procesa (vidi boks).

Kod nas se nekritički nastavlja sa reformom. Monitorovi sagovornici sa Univerziteta Crne Gore potvrdili su da ne znaju da je u Crnoj Gori do sada vršena neka detaljnija analiza Bolonje, iako je, kao i svuda, predviđena. Čak smo za nju pozajmili pare. Naime, još 2013. godine je najavljeno da je petogodišnji projekat Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost, koji se finansira iz kredita Svjetske banke u iznosu od 12 miliona eura, a realizuju ga Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo nauke, počeo sa implementacijom.

Najavljeno je da će se uraditi sveobuhvatno istraživanje koje će dati uvid u sistem visokog obrazovanja i domete Bolonjske deklaracije u Crnoj Gori. Dokle se stiglo možda najbolje govori oglas na sajtu Ministarstva prosvjete da se u okviru ovog projekta produžava rok za konsultanta za izradu softvera, do sredine aprila.

Od potpisivanja Bolonjske deklaracije 2003. kao mantra se ponavlja da su glavni ciljevi: skraćenje vremena studiranja i povećanje mobilnosti studenata, kako unutar domaćih tako i na fakultetima u inostranstvu.

Kada se ulazilo u bolonjski proces prolaznost na UCG bila je 33 odsto, a prosječna dužina studiranja osam godina. Nakon 12 godina primjene Bolonje imamo skoro iste rezultate – prosječna prolaznost u odnosu na broj prijavljenih studenata je ispod 37 odsto.

Što se tiče mobilnosti i tu su rezultati tanki – tek svaki peti student koji diplomira tokom školovanja odsluša jedan semestar u inostranstvu.

,,Sad imamo armiju diplomiranih visokoškolaca a njihovo znanje je znatno na nižem

nivou u odnosu na one koji su školovani po starom sistemu. Često se stidim nepismenosti i neznanja koje isijava iz svršenih diplomaca,

čast izuzecima”, kaže za Monitor Branka Bošnjak, profesorica UCG i članica Odbora za prosvjetu. „Nije ni čudo kad je visoko obrazovanje postalo

biznis i kao da je cilj da se zaradi, da svi imaju diplome, a za

znanje niko ne brine. Tako nešto ima dalekosežne negativne posljedice

po društvo, kojih polako postajemo svjesni”.

Ona objašnjava da se ranije zalagala za reformu visokog obrazovanja u skladu sa Bolonjskom deklaracijom, nakon iskustva koje je stekla boraveći na eminentnim univerzitetima u Evropi. Po njenom mišljenju zbog improvizacija i parcijalne primjene Bolonje u Crnoj Gori je obesmišljeno ono što je bilo dobro i što je bio cilj Bolonjske deklaracije.

Pored visokoškolaca koji uglavnom završavaju na biroima rada, masovni upis na fakultete se godinama ne smanjuje. ,,Upisujemo studente koji sa nekim ozbiljnijim kriterijumima nikada ne bi bili upisani”, izjavio je Dragan Radonjić, dekan Pravnog fakulteta. S druge strane, pojedini fakulteti su postali svojevrsna preduzeća koja su prinuđena da se od masovnog upisa i školarina izdržavaju.

U takvim uslovima srušen je još jedan princip Bolonje, zasnovan na kontinuiranom praćenju rada svakog pojedinačnog studenta tokom cijele školske godine. Da se ne bi dešavalo da profesor upozna studenta tek na ispitu. U našim uslovima u kojima jedan predmet sluša i po 700 studenata kod jednog nastavnika, teško da profesor studente može upoznati i na ispitu.

Kako posla nema, a i poslodavci nijesu voljni da zapošljavaju visokoškolce sa završenih tri godine studija, čak 90 odsto studenata nastavlja specijalizaciju. Pa se došlo do svojevrsnog paradoksa da završetak magistarskih i doktorskih studija postaje mnogo lakši od osnovnih studija. Posebno ako se ima u vidu razvijeno tržište kupovine i prepisivanja akademskih radova. O tome koliko je u takvom sistemu na gubitku, ono što je srž univerziteta, nauka, niko izgleda ne razmišlja.

,,Bolonja na naš način se pretvorila u svojevrsnu trku za prolaznošću i spuštanje kriterijuma prilikom polaganja ispita, da bi norme bile ispunjene, kaže za Monitor, Srđan Perić, član skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport. On napominje i da se u značajnim intelektualnim krugovima Evrope preispituje i sam koncept Bolonje uz suštinski prigovor da ona u praksi znači prevelik uticaj tržišta na nauku i obrazovanje uopšte, odnosno da se redukuje opšteobrazovni karakter procesa studiranja.

U Crnoj Gori, zvanično sve je u najboljem redu. O reformi obrazovanja na svim nivoima ministarka nauke Sanja Vlahović nedavno za Pobjedu izjavi: ,,Od strane Svjetske banke, realizacija ovog projekta je ocijenjena kao vrlo uspješna i najbolja u regionu”.

Rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić obećava da UCG ulazi u fazu transformacije nakon koje Bolonja neće biti izgovor za zagubljeni standard i kvalitet visokog obrazovanja.

Perić smatra da za nezadovoljavajuće stanje na UCG ipak nije kriva Bolonjska deklaracija, već partijski uticaj i interes jednog privatnog univerziteta. ,,U kadrovskoj politici na državnom Univerzitetu često je partijska podobnost DPS-SDP koaliciji jedan od eliminatornih faktora što se negativno reflektuje na ukupan kvalitet rada Univerziteta. Sa druge strane, opšte poznato je da se jedan privatni univerzitet, koji vode gurui tzv. neoliberalne podgoričke škole, svim silama trudi da, na ovaj ili onaj način, posredno ‘pređe na državne jasle’ što sam proces visokog obrazovanja u Crnoj Gori vodi u svojevrstan ćorsokak”.

U nedavnoj izjavi za Pobjedu jedini koji je bio zabrinut je guru – rektor premijerovog Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić. Po njemu,,analize pokazuju da je kvalitet obrazovanja u padu i to postaje najveća barijera za budući razvoj Crne Gore i očuvanje njenog identiteta: kulturnog, nacionalnog, državnog. Zvono za uzbunu treba da se uključi…”.

Zvono odavno zvoni, ali nema ko da ga čuje. Dugoročno šarlatanstvo u obrazovanju za društvo, posebno malo kakva je Crna Gora, može biti pogubnije od svih drugih grešaka.

ISKUSTVO HRVATSKE
Otklon od Bolonje

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, je početkom godine, donijeta odluka da se od jeseni napusti model studiranja kakav je uveden Bolonjskim procesom. Uz dopuštenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, ranije su to već učinili Medicinski i Kineziološki fakultet kao i još neki fakulteti u Hrvatskoj. Ekonomski fakultet u Zagrebu je na ovu odluku čekao pet godina, a prethodno su pred Nacionalno vijeće izašli sa dokumentacijom među kojom je i elaborat s više od 1.000 stranica.

Mnogi smatraju da je odluka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu značajan korak prema napuštanju ili detaljnom revidiranju Bolonje u Hrvatskoj.

Sporenja oko Bolonje u Hrvatskoj nijesu od juče.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je još 2013. predstavilo Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) koji će omogućiti reviziju Bolonjskih studijskih programa. ,,Bolonja je uvela haos u sistem, Hrvatski kvalifikacijski okvir to će ispraviti”, kazao je tada ministar znanosti Željko Jovanović.

Za reviziju Bolonje koja je u Hrvatskoj uvedena 2005. zalaže se i akademska zajednica koja godinama upozorava na probleme: da je takav način studiranja doveo da se ponovo traži faktografsko znanje, memorisanje, te da je smanjen kvaliteta studiranja.

 

PROFESOR RADENKO PEJOVIĆ, BIVŠI DEKAN GRAĐEVINSKOG FAKULTETA
Naše specijaliste teško će prihvatiti u Evropi

Podsjećanja radi Crna Gora je među prvima u Evropi uvela Bolonjski sistem obrazovanja 2004, iako je krajnji rok za implementaciju ovog procesa bila 2010. Ostale evropske države i države iz okruženja su bile obazrivije i postupno su provodile ovu reformu. Treba istaći da je to bila politička odluka ministara prosvjete i da su skoro svi evropski univerziteti to radili bezvoljno.

Nakon 11 godina implementacije ovog procesa u Crnoj Gori generalno se može ocijeniti da je to bilo jedan korak naprijed dva koraka nazad. Ovo je bila prognoza dekana 12 fakulteta Univerzieta Crne Gore kada nam je od strane tadašnjih ministra i rektora 2004. nametnuto uvođenje Bolonjskog procesa.

Bolonjski proces kao cilj objedinjavanja evropskog obrazovnog procesa je pozitivan cilj, ali način njegove implementacije, posebno kod nas, nije dao očekivane rezultate. Mi smo bili vrlo originalni i umjesto trostepenog sistema (3+2+3 ili 3+1+3) obrazovanja kakav predviđa Bolonjski proces, uveli smo četvorostepeni sistem (3+1+1+3) kakav nema nigdje u Evropi, koji se pokazao izuzetno neefikasnim zbog isjeckanosti, a uz to što je najgore – opao je kvalitet.

Nažalost, trebalo nam je 11 godina da se ovo uoči i tek sada je na Univerzitetu Crne Gore napravljena ozbiljna detaljna analiza obrazovnog procesa i zaključeno da su promjene neminovne. U većini evropskih država su nezadovoljni ovim sistemom i najavljuju reforme. U našem okruženju Hrvatska će vjerovatno to brzo uraditi.

Nema nikakve sumnje da je stari obrazovni evropski sistem bio veoma kvalitetan i da je kao takav uz određena unapređenja egzistirao stotinama godina. Naši diplomirani inženjeri po starom obrazovnom sistemu su bili kvalitetni i imali su prolaz svugdje u svijetu, dok naše sadašnje specijaliste će teško ko u Evropi prihvatiti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo