Povežite se sa nama

FOKUS

Domoljublje po zadatku

Objavljeno prije

na

Liči na devedesete: dnevnik državne televizije, poznatim propagandnim postupkom iz noći u noć bavi se patriotskim bićem lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

U subotnjem izdanju dnevnika državna televizija, čini se ničim izazvana, obavještava crnogorsku javnost da je lider Pokreta za promjene, kao gost u emisiji Da Možda Ne na beogradskom RTS – kazao da je ,,Crna Gora zarobljena država u kandžama organizovanog kriminala”, da je u Beogradu ,,iznio stvari koje ranije nije rekao u Crnoj Gori”, te da je svojom izjavom da se u Crnoj Gori kriminalci sami predaju jer znaju da će biti pušteni na slobodu napravio neoprostivi grijeh – ,,dao je šlagvort srbijanskim zvaničnicima” da u emisiji kritikuju ažurnost crnogorskog tužilaštva u slučaju Šarić.

Neoprostivo: ,,Bio je jedini u emisiji iz Crne Gore, ali se za tajming protiv četiri gosta iz Srbije odlično borio”.

LOV NA IZDAJNIKE: Državna televizija dalje prikazuje brižljivo birane djelove emisije, posebno pazeći da se čuje aplauz publike u beogradskom studiju kada Nebojša Medojević kaže da je odluka o priznanju nezavisnosti Kosova donijeta pod pritiskom.

U istom prilogu, TVCG objavljuje saopštenje Uprave policije u kom se za Medojevićevo gostovanje na RTS-u ocjenjuje: ,,Očigledno je da stvarna namjera Medojevića nije bila borba protiv organizovanog kriminala nego protiv svoje države, a takvih je primjera bilo u istoriji”. Medojevića su iz Uprave policije optužili da ,,odlično sarađuje sa inostranim bezbjednosnim službama”.

U međuvrmenu je Medojević od Agencije za nacionalnu bezbjednost dobio potvrdu da nemaju nikakvu informaciju o njemu kao stranom špijunu.

Ali to ne mijenja logiku režima. Oni koji misle da je Crna Gora, ne daj Bože, u rukama narko kartela, i o tome javno govore izvan zemlje – izdajnici su. Kad o tome pričaju kod kuće druga je stvar: onda je to samo trućanje. Za strance, kako dolikuje, treba da govori premijer Đukanović i probrani zvaničnici. Poslije njihovog opisa našeg stanja, bijeli svijet može samo da nam zavidi.

,,Sve što sam rekao u toj emisiji, ja sam rekao i u parlamentu Crne Gore, u oči premijeru Milu Đukanoviću”, kaže za Monitor lider Pokreta za promjene. ,,Taj prilog na RTCG i hajka na mene govori o panici u kojoj se vlast nalazi. Želi se prikazati da sam ja izdajnik, a da su Šarići, Brano Mićunović i Đukanovići patriote i ugledni biznismeni”.

Medojević ocjenjuje da je realan strah vlasti. ,,Nijesam ja njima prijetnja, niti Pokret za promjene. Stvar je u tome što se ono što govorim i na šta PZP upozorava poklopilo sa međunarodnim pritiscima na crnogorske vlasti. Američka DEA je uključena u akciju Balkanski ratnik, da je samo srpska BIA, ne bi ništa od svega bilo”.

Medojević optužuje ministra inostranih poslova Milana Roćena da stoji iza medijske hajke na njega. ,,Prema našim saznanjima iza tog priloga RTCG stoji direktno ministar inostranih poslova Milan Roćen”, tvrdi on.

ARGUMENT DO ARGUMENTA: Temu o domaćim izdajnicima otvorila je državna Pobjeda. Srđan Kusovac, odgovorni urednik, nekoliko dana ranije, u komentaru u svojoj novini objasnio je kako je ,,slučaj Šarić proizveden u Srbiji, a odatle izvezen u Crnu Goru, uz nesebičnu pomoć ovdašnjih medija i političara”. Kusovac je takođe rastumačio da duvanska mafija u stvari ne postoji, te da je i ta priča proizvedena u Srbiji. Naravno, i optužbe Ratka Kneževića na račun premijera Mila Đukanovića. Jedini grijeh crnogorskih vlasti, objasnio je bivši premijerov savjetnik, je to što su nevini, a ćute.

Patriotizam Nebojše Medojevića mjeren je i na drugim mjerodavnim adresama.
Portparol DPS-a Rajko Kovačević prvi je stao na liniju. Podsjećajući na Medojevićeve ocjene o odluci da se prizna Kosovo kaže: ,,Malo je nedostajalo pa da eksplicitno izjavi da se stidi i crnogorske nezavisnosti što bi, pretpostavljamo, pojačalo aplauz auditorijuma”.

Na branik Crne Gore od Medojevića stao je i politički direktor DPS-a Predrag Sekulić koji je, osim za izdajništvo, po ko zna koji put optužio Medojevića za ,,rad u novini koju je finansirao zemunski klan”. Sekulić je samo zaboravio da objasni kako je MUP Crne Gore, sa potpisanom garancijom ovlašćenog policijskog funkcionera Dući, Kumu i ostaloj družini iz zemunskog klana izdao 1998. uredne dokumente – lične karte sa prebivalištima u Podgorici i Mojkovcu, pasoše, oružne listove.
Oglasio se i premijer lično. Optužio je lidera PzP da je ,,neozbiljan čovjek koji saopštava neargumentovane, pa čak i proste ocjene o stanju u zemlji”. Premijer je potom, vrlo argumentovano, ocijenio da je ,,svima jasno da je Crna Gora vrlo posvećena reformama, uključujući i promjene koje se tiču vladavine prava”.
I neki opozicioni lideri su osjetili potrebu da se malko diferenciraju od Medojevića. Predsjednik SNP-a Srđan Milić dao je primjer kako treba da se van Crne Gore izražava jedan opozicionar i objasnio da je vani podesnije koristiti termin ,,zarobljena država”, nego ,,mafijaška država”. Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović kazao je da Medojević ,,u slučaju Šarić služi interesima jedne susjedne i prijateljske države”, te da je ,,previše priče oko ovog slučaja”.

UZLET: U vrijeme dok je vlast Nebojšu Medojevića optuživala za izdaju, u hotelu Podgorica održan je Protestni skup o crnogorskom identitetu i međukonfesionalnim i međunacionalnim odnosima u Crnoj Gori.
Borci za oslobađanje Crne Gore okupili su se odmah nakon intervjua premijera Mila Đukanovića na televiziji B92, gdje je Đukanović bio jasan: ,,Medijska prašina u vezi sa Darkom Šarićem sračunato je podignuta iz Srbije”, ocijenio je. Neprijatelj je lociran.
U deklaraciji koja je potpisana na skupu ocjenjuje se da je ,,velikosrpski nacionalizam preplavio Crnu Goru” i da mu je cilj ,,poništenje crnogorskog državnog suvereniteta”. Najavljuje se ,,pokretanje inicijative da Skupština pred Ustavnim sudom pokrene postupak radi utvrđivanja da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav”.
Novinar Mihailo Radojičić je okupljene upozorio je da je ,,najveći problem Crne Gore” to što je ,,izdaja u vrhu”. Potpredsjednik PEN-a Sreten Vujović je pozvao ministra odbrane Bora Vučinića da otkaže poslušnost Vujanoviću i proglasi ,,vanredno stanje zbog narušavanja teritorijalne cjelokupnosti naše domovine”.
Kad se sve zbroji, moglo bi se reći da je u ovoj fazi odbrane državnosti uspješno odvojeno žito od kukolja: Đukanović je naša zdrava snaga, Vujanović bogme nije.
Vujanović se nije oglasio tim povodom. Đukanović je, nakon skupa, a prigodom izjave predsjednika Srbije Borisa Tadića da će obavijestiti međunarodne adrese o tome ko u regionu ne sarađuje u borbi protiv organizovanog kriminala zauzeo pozu državnika. Kazao je: ,,Svako mora razumjeti da je Crna Gora nezavisna država koja ne prima naloge sa drugih adresa.”
Red je napomenuti: srpske partije u Crnoj Gori nijesu pristale na ulogu koju im je vlast namijenila u najnovijem domaćem partiotskom komadu. Nijedan od opozicionih lidera iz tih partija nije davao zapaljive izjave.
PARTIJSKE KALKULACIJE: Filip Kovačević, profesor političke psihologije za Monitor komentariše hajku na Medojevića, kao i ponovno rasplamsavanje identitetskih pitanja: ,,Najnovija dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni treba staviti u kontekst početka predizborne kampanje. Postaje jasno da se ne radi samo o lokalnim izborima, nego i o vanrednim parlamentarnim”, kaže on.

,,Pošto su pretvorili u blato sve čega su se dohvatili sada, ono što neki analitičari nazivaju ‘zdravo’ jezgro vladajuće koalicije sa svojim političkim satelitima ponovo potencira identitetske podjele da bi nastavili da skreću pažnju crnogorskih građana za svoje katastrofalno loše i do srži korumpirane politike po pitanju javnog interesa”, kaže Kovačević. On objašnjava: ,,Tu je PZP nezgodan svjedok jer ne pristaje na nacionalna svrstavanja, pa je odlučeno da se njegovo rukovodstvo kompromituje i tako ta partija zbriše sa političke scene. To je stara priča jer je odavno rečeno da je ‘patriotizam posljednje utočiste političkih hulja”.

Kad se prebrojavaju patriote i zemlja brani od neprijatelja, nije ni čudo da je crnogorska javnost gotovo mirno propratila napad na lidera PZP. Tim povodom oglasio se tek Forum 2010 koji je podsjetio Upravu policije, da je njen posao da goni kriminalce a ne da se obračunava sa poslanicima. Slično je reagovao, pošto je prozvan od strane PZP da se izjasni, i predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. To ga nije obavezalo ni na kakvu akciju.
Naravno da u Srbiji postoje paternalističke i asimilatorske ambicije prema Crnoj Gori. Potvrdile su to i izjave novog patrijarha Irineja o CPC, i poseban status među državama koji Crna Gora ima oko priznanja Kosova. Ne treba međutim zatvarati oči. Srbija na čelu sa Borisom Tadićem nije isto što i Srbija Slobodana Miloševića. Ona je mnogo prihvatljivija svijetu: akcije koje srpska vlast u posljednje vrijeme preduzima protiv organizovanog kriminala imaju podršku SAD i Evrope i zemalja regiona. Demokratska Srbija će biti mnogo jača i uticajnija na Balkanu no što je bila ona ratnička Miloševićeva. Ne treba gajiti iluzije da će i u takvoj Srbiji tek tako presahnuti sve težnje da Crna Gora bude njen satelit.
S takvom Srbijom valja sarađivati i u realnom svijetu braniti interese Crne Gore. To nedemokratska crnogorska vlast ne može. Njoj Crna Gora treba samo kao polje za ograđivanje vlastite moći. Izjava Srđana Milića, lidera SNP-a, da je Šarić finansirao kampanju DPS-a na Žabljaku samo upotpunjuje sliku o neraskidivom bratstvu svijeta našeg podzemlja i nadzemlja. Njihovi interesi vladaju Crnom Gorom. Vladajuća patriotska buka i bijes imaju domaću upotrebnu vrijednost. Strateški je interes režima da u Crnoj Gori uništi tragove normalnosti. Eliminisanjem Medojevića i PZP-a, sa političke scene otvorili bi put za stvaranje sistema koji bi osigurao Đukanoviću da preko namjesnika vlada i nakon svog odlaska. Njihov je san – i poslije Mila Milo. Sve je podređeno tome.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH ČELNIKA PLANTAŽA: U nebranom grožđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera briketi će, izvjesno, epilog imati u sudnici. To ne znači da se stavlja tačka na dugogodišnje pustošenje jednog od (nekada) najprepoznatljivijih privrednih brendova Crna Gore

 

Dvije godine i dva mjeseca nakon što su, u julu 2022., po nalogu SDT-a, privedeni na saslušanje a potom i zadržani u pritvoru do jeseni te godine,  podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjih članova odbora direktora Plantaža AD: Veselina Vukotića (predsjednik borda 2006 -2020.), Boža Mihailovića, Dušana Perovića, Anice Hajduković (nije joj određen pritvor), Đorđija Rajkovića i Seada Šahmanovića. S njima, za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, optužena je i  dugogodišnja izvršna direktorica kompanije Verica Maraš (od 2008. do 2020.). Ona je, u istoj akciji SDT-a i specijalnog policijskog odjeljenja privedena u avgustu 2022. godine, a iz pritvora je izašla otprilike kada i njene kolega iz nekadašnjeg Odbora direktora.

Optuženi su, prema optužnici, navodno krivično djelo počinili od decembra 2019. do aprila 2020. godine, saopštio je specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. „Optuženi nijesu vršili svoju dužnost u postupku zaključenja očigledno štetnog vansudskog poravnanja, sa privrednim društvom OMP-Engineering DOO, pa su mu tako, usljed djelimičnog izvršenja očigledno štetnog poravnanja, pribavili protivpravnu imovinsku korist, a oštećenom (Plantaže AD – primjedba Monitora) nanijeli imovinsku štetu u visini od 384.672,40 eura”, zaključio je specijalni tužilac navodeću da je za to krivično djelo zaprijećena kazna od dvije do deset godina zatvora.

Afera briketi počinje u novembru 2009., kada su Plantaže objavile poziv za prikupljanje ponuda „u cilju rješavanja problema otpadnih sirovina i otpadnih voda koje nastaju u procesu proizvodnje, a posebno otpada koji se javlja orezivanjem vinove loze i stabala“. Tražio se investitor koji će da izgradi fabriku i kupi opremu za prizvodnju briketa od vinove loze. I da garantuje plasman gotovih proizvoda. Na Plantažama je bilo da obezbijede sirovinu za proizvodnju, minimalno 10 hiljada tona sirovine (lozove orezine) godišnje.

U posao se ušlo sa kompanijom OMP, novoosnovanom firmom iz Podgorice koju su formirali: Oleg Obradović (30 odsto vlasništva), Miodrag Ivanović (30 odsto), Predrag Bošković (30 odsto) i pravno lice Consulting Company doo Zenica (10 odsto vlasništva).Naručena je studija izvodljivosti. Taj dokument je izradio Željko Cumbe, samostalni konsultant i ekspert za bio masu ali i vlasnik Consulting Company koja u OMP ima 10 odsto vlasništva. Po njegovoj analizi, posao obećava decenijski profit reda veličine od dva miliona eura pa naviše. Plantaže i OMP, 20. septembra 2010, osnivaju zajedničko preduzeće – Plant OMP. Fabrika  je izgrađena, kupljena je i montirana oprema za proizvodnju, a nakon toga se ispostavilo da fabrika ne može da radi. Isporučena oprema nije adekvatna za preradu lozove orezine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Nepisano je pravilo: tamo gdje imate višak otpadnih voda – fali one podesne za piće. Podgoričani su već navikli da, s proljeća i jeseni, poslije svake obilne kiše ne koriste za piće vodu sa izvorišta Mareza.

Ovog ljeta imali smo ozbiljnije probleme. Mještani naselja Kuće Rakića bili su bez vode više od dva mjeseca. A jednom, kada je voda potekla iz česama skoro 250 domaćinstava u tom naselju, bila je ofarbana u plavo. Do danas se ne zna zašto.

Nakon njihovih protesta i blokade saobraćajnice između Podgorice i Tuzi, iz Vodovoda su se dosjetili: gasiće vodu dijelu Podgorice, svake večeri istom naselju (!?), da bi je obezbijedili za Kuće Rakića. Par dana/noći kasnije problem je ipak riješen na elegantniji način – djelimičnom preraspodjelom vode iz vodovodnog sistema opštine Tuzi.

Višak neprečišćenih otpadnih voda i manjak vode za piće imaju zajednički uzrok. Širenje Podgorice i po vertikali (u visinu) i po horizontali, često na divlje, bez planiranja i projektovanja, nije ispraćen adekvatnim razvojem infrastrukture. Neplanska gradnja dovela je do toga da postojeći kapaciteti infrastrukture jednostavno nijesu dovoljni da zadovolje potrebe svih stanovnika Glavnog grada. Starih i novih.

Zato ljetošnje incidente ne treba posmatrati kao izuzetak, već najavu ozbiljnih infrastrukturnih problema koji nas čekaju u skoroj budućnosti.  Ne samo u Zetskoj dolini.

Prvi put nakon što je Regionalni vodovod pušten u rad, nedostatak vode osjetio se i na crnogorskom primorju (u dijelu koji se vodom napaja sa izvorišta Bolje sestre u Skadarskom jezeru).

Tako se Petrovac, u špicu turističke sezone, suočio sa višednevnim restrikcijama vode u poslijepodnevnim i večernjim časovima. „Takva situacija je izazvala značajne negativne posljedice i nezadovoljstvo turista uključujući brojne otkaze rezervacija i potencijalnu štetu za lokalni turizam. Restrikcije u snabdijevanju vodom koje su uvedene bez najave, navodno zbog dugotrajne suše i povećane potrošnje tokom ljetnjih meseci, su doprinjele da  trenutna situacija u hotelima i ostalim smještajnim kapacitetima postaje neprihvatljiva i haotična. Ove restrikcije se najčešće manifestuju kroz redukcije u snabdijevanju vodom, smanjeni pritisak i povremena isključenja i to u periodu kad je najpotrebnija, odnosno u popodnevnim satima do ponoći”, navodi se u zajedničkom saopštenju hotelijera sa tog dijela budvanske rivijere.

Iz opštine Budva nijesu se oglašavali.  Em nije imao ko (kriza lokalne vlasti i ponavlajnje proljetošnjih, vanrednih, ozbora), a i ti što su mogli imali su prečih briga. Jedna od njih: smeće je ove godine, prvi put nakon devastirajućih devedesetih prošlog vijeka, zatrpalo budvanske ulice.

„Prepuni kontejneri, smeće odloženo gdje mu nije mjesto, nesnosan smrad koji se svuda širi – slika je Budve ovoga ljeta“, piše sredinom avgusta dopisnik ND Vijesti Vuk Lajović. „Uprkos borbi Komunalnog preduzeća, opšti utisak je da grad nikada nije bio prljaviji“. Fotografije iz turističke prijestonice takve su da ih ne treba opisivati.

Od upućenih smo čuli da Budvi, i ne samo njoj, nedostaju komunalni radnici, kontejneri, vozila za odvoz smeća ali i dobre navike domaćih stanovnika i mnogobrojnih gostiju kada je u pitanju tretman otpada.

Sa viškom smeća borili su se i stanovnici Glavnog grada. Jednako na periferiji i u novim naseljima, elitnim makar po cijeni kvadratnog metra stambenog i poslovnog prostora. Uz koji nije obezbijeđeno dovoljno prostora za odlaganje smeća. Mediji su više pažnje poklanjali drugima, pa smo imali priliku da pratimo kako su stanovnici Siti kvarta porušili smećem zatrpana kontejnerska ostrva u svom naselju. Ideja im je bila da se na taj način oslobode nagomilanog smeća i sebi obezbijede kvalitetnije uslove života. Dobili su – divlje deponije (vidi fotografije).

Tretman smeća u Nikšiću postao je tema političkih rasprava. Glasnogovornici bivših i sadašnjih lokalnih vlasti sporili su se da li se smeće sa gradskih ulica odlaže/deponuje (DPS) ili samo pretovara (Demokrate) u halama Željezare. Uglavnom, zbog tradicionalnog požara na deponiji Mislov do, komunalci smeće iz Nikšića odvoze na deponiju u Podgoricu. To dodatno košta. Dok ima mjesta na Ćemovskom polju.

Ko nema kud sa otpadom, poput opštine Rožaje, deponuje ga na divlju deponiju i pali. Što ne izgori, završi u Ibru. Koji je baš ovih dana – presušio u dijelu toka od Rožaja prema granici sa Srbijom.

Sredinom avgusta mještani nikšićkih naselja Straševina i Kličevo blokirali su put Nikšić- Podgorica kod tunela Budoš, zahtijevajući da se izmjesti otpad (grit iz brodogradilišta u Bokokotrskom zalivu) ilegalno deponovan na privatnim i državnim parcelama u njihovim naseljima. Otpad , navodno, nije otrovan ali će, prema dogovoru sa lokalnim vlastima, on ipak biti premješten na neko drugo mjesto.

I najnovija priča dolazi sa periferije Nikšića. Iz NVO Zagrad Montenegro tvrde da je u Župi, u mjestu Bunić, sredinom nedjelje zakopano više od 50 uginulih krava „sa neke farme u Nikšiću ili Danilovgradu“. Lokacija na kojoj su zakopane uginule životinje nalazi se pored lokalnog puta, na stotinjak metara od Liverovićekog jezera. Mještani ne znaju ko je to uradio i da li je taj neko imao bilo čiju dozvolu za ovaj, čini se ilegalan, posao.

Konačno, ljetošnji raspad elektroenergetskog sistema u Crnoj Gori, doduše kratkotrajan, upozorava da je i ovaj dio infrastrukture možda već preopterećen, nedovoljno dobro održavan ili i jedno i drugo. Još kada se, uz konstantan rast potrošnje, prenosna i distributivna mreža  dodatno opterete energijom iz sve brojnijih solarnih elektrana koje se grade ili, za sada, samo najavljuju, cio sistem bi se mogao naći u velikim problemima. Platiće – potrošači.

Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta. Očigledno je da je obim problema mnogo veći. Zato i sredstva koja možemo obezbijediti, ili ih već imamo na čekanju, treba promišljeno rasporediti prema listi prioriteta koju bi, opet, neko trebao da utvrdi. A da mu mi ostali vjerujemo. Puštanje u rad kolektora ili sanitarne kade (deponije) nije ni izbliza tako atraktivno kao što je presijecanje trake na autoputu, ali može biti jednako korisno. Ponegdje i korisnije.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Ove političke jeseni, kada je u pitanju politička promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference.  Nekadašnja Đukanovićeva i Markovićeva  partija, Demokratska partija socijalista,  kao nosioca svoje liste odredila  je doktora  Nermina Abdića koji radi na Klinici za Ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Crne Gore. Abdić je Član je Opštinskog i Izvršnog odbora DPS Podgorica, kao i izvršni sekretar Odbora DPS Glavnog grada.  Lider DPS-a Danijel Živković predstavio ga je kao “omiljenog ljekara” i  “podgoričkog komšiju”.

I nosilac liste novoformirane partije bivših ministara u Vladi Dritana Abazovića, Marka Kovača i Aleksandra Damjanovića je ljekar. Tu listu predvodi doktor Vuk Kadić  aktuelni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje. Nerijetko se, recimo,  u kampanji PES-a naglašava da su Injac i Mujović i univerzitetski profesori. Jelena Borovinić Bojović je ljekarka i bivša ministarka zdravlja.

No, iako se kao nosioci lista biraju profili po modelu omiljenih stručnjaka  i komšija, kampanju uglavnom vode iskusni političari, lideri partija  i vlastodršci. Reklama je jedno, život drugo.

Na predstavljanju liste DPS-a govorio je  i bivši višedecenijski vođa Milo Đukanović.  Duško Marković je  na posterima pored Ilije Mugoše. A neke od lista nose nazive visokih državnih funkcionera, koja služe samo za predizbornu kampanju. Poput recimo liste Pokreta za Podgoricu, URA i PzP, čiji je nosilac Luka Rakčević, ali koja u nazivu ima ime predsjednika države Jakova Milatovića. Ili recimo liste PES-a i Demokrata, koja nosi naziv Mujovića. Na  zajedničkoj listi PES-a i Demokrata nalazi se  čak pet ministara,

“Ako predsjednik države, ako ministar, na kraju krajeva, funkcioner izvršne vlasti, ne planira da bude dio gradskih vlasti, na taj način dovodi u zabludu birače prosto pogrešan utisak da će se neko odreći državne funkcije kako bi direktno učestvovao ili imao neku ulogu u lokalnoj vlasti”, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju.

Ima i lista koje, poput Preokreta Srđana Perića, kampanju vode u smjeru vraćanja moći akumulirane u partijama građaninu. “Na našoj listi su ljudi koji nisu toliko poznati u medijima, već u svojoj profesiji. Politika se pretvara u golu grabež i stvaranje interesnih grupa. Potrebno je da vratimo političku kulturu”, ocijenio je Perić.

Ima i onih “tradicionalnih” modela, gdje su nosioci lista odbornici, poslanici i lideri partija. Listu Evropskog saveza tako predvodi poslanik SD Boris Mugoša. Bivši ministar pravde Andrej Milović na čelu je liste  svoje novoformirne partije. Nosilac liste Bošnjačke stranke je Edin Tuzović, predsjednik Opštinskog odbora te stranke u Podgorici.  Luka Rakčević je dugogodišnji odbornik u podgoričkom parlamentu i doskorašnji  zamjenik gradonačelnice Glavnog grada.

Uglavnom biće gužva. I biće obećanja.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo