Povežite se sa nama

INTERVJU

DRITAN ABAZOVIĆ, LIDER URA: Ne postoje uslovi za parlamentarne izbore

Objavljeno prije

na

Apeli za promjenom izbornog zokonodavstva od strane međunardone zajednice ali i unutra-državnih aktera javne scene nije urodio plodom. Čak se i vladajuća stranka poziva na izbornu reformu što dovoljno govori da okvir za slobodne izbore nije zadovoljavajući. Kad već nemamo rezultate, odlaganja parlamentarnih izbora je jedina logična mjera

 

MONITOR: Ocijenili ste nedavno da bi odlaganje parlamentarnih izbora bilo racionalno rješenje, jer država, kako ste rekli, zbog trenutne situacije nije za njih spremna. Zbog čega to mislite?

ABAZOVIĆ: To sam izjavio prije novonastale situacije sa korona virusom, pošto je sada očigledno da će do toga zaista  i doći. U Crnoj Gori ne postoje uslovi za održavaje slobodnih i fer izbora. Apeli za promjenom izbornog zokonodavstva od strane međunardone zajednice ali i unutra-državnih aktera javne scene nije urodio plodom. Čak se i vladajuća stranka poziva na izbornu reformu što dovoljno govori da okvir za slobodne izbore nije zadovoljavajući. Kad već nemamo rezultate, odlaganja izbora je jedina logična mjera.  Ukoliko bi to bio plod opšteg konsenzusa ne vidim nikakav problem da tako nešto izvedemo i u praksi. U Makedoniji smo imali sličan slučaj, tehnička vlada u toj zemlji nije postigla zacrtane ciljeve i izbori su se odložili na šest mjeseci. Sve se može kad se hoće! A kad se neće, jasno je da je po srijedi još jedna prevara u nagovještaju.

MONITOR: Mislite li da će izbora ipak biti?

ABAZOVIĆ: Nije pitanja da li će izbora biti, nego kakve izbore imamo? Dakle, ne isključujem mogućnost da DPS sa svojim satelitima organizuje izbore, da mu u tome pomognu i neke nazovimo ih opozicione stranke, koje suštinski to nisu. Pitanje je šta bi bila svrha toga. Da naše društvo ostane podjeljeno i čeka novu priliku da se narod opet nađe na ulici, da pola države ne prizna takvu vlast, da imamo povratak na jednopartisjki sistem… Zaista ne mogu da prihvatim da bilo ko dobronamjeran tako nešto priželjkuje. Naprosto, to nije ni demokratsko ni evropsko riješenje. Zato je odgovornost na svima da pokažemao da možemo prevazilaziti problem i kreirati dogovor. Treba nam konsenzus oko izbora i uslova u kojima niko neće moći da krade. To je riješenje, sve ostalo je simuliranje demokratije.

MONITOR: Na primjeru Tivta, vidjeli smo da nije problem samo u vlasti, već i u opoziciji. Neke partije prekršile su Sporazum i ipak odlučile da izađu na te lokalne partije, dok su druge saopštile da ih bojkotuju, ali su njihovi lokalni funkiconeri predali liste. Imamo i potpuno novu građansku listu Narod pobjeđuje, koja je preko noći formirana. Kako to sve komentarišete?

ABAZOVIĆ: Ništa novo za političke prilike u Crnoj Gori. Nedostatak sinhronizacije i političke vizije već je dugo  hroničan problem crnogorske opozicije. Nakon što smo 2016. krenuli svi zajedno u bojkot, trebali smo se svi principjelno pridržavati toga. Delegitimisanje koje bi uslijedilo, naročito nakon afere “Koverta” bilo bi zaista blagotvorno. Međutim, kao i mnogo puta do sada neko popusti pred režimom i odradi posao za njih. Tako je kasnije bilo i u Tuzima, sada u Tivtu… pritom ovdje mislim samo na parlamentane partije, a ne na grupe građana. Razumijem ljude na lokalu koji žele da se suprotstave pljački resursa građana Tivta, ali vjerujem da su i sami svjesni da za slobodno izjašnjavanje nema uslova. Ideja URA koja je predstavljena i kroz Briselski plan, ali i kroz platformu dijaloga sa premijerom, koji treba da uslijede, sadrži odredbu generalnih izbora, odnosno svih lokalnih izbora u jednom danu. To znači da moramo postići dogovor da sve lokalne izbore održimo u istom terminu i sa novim zakonodavstvom. To je riješenje i za Tivat i za Nikšić, ali i za sve ostale gradove, naravno i za one u kojima opozicija trenutno čini većinu. Zato moramo biti strpljivi, mudri i držati se principa. U surptonom, možda će neko ostavriti kratkoročnu korist, ali definitivno će na kraju to značiti dugoročnu štetu.

MONITOR: Čak i mnoge opozicione partije koje su se odlučile na bojkot, gotovo da ne pominju Sporazum o budućnosti kao nešto o čemu razmišljaju kad donose odluku o tome hoće li izaći na izbore ili ne. Kako to?

ABAZOVIĆ: U zemlji u kojoj se nikada u istoriji nije mjenjala vlast nije lako biti opozicija! Zato ovakve pojave ne iznenađuju. Trodecenijska nesmjenivost vlasti je stvorila velike problem i unutar same opozicije. Dosta je tu sujeta, zle krvi, a poneko je u ovih trideset godina “prešao” i na drugu stranu. Kada je riječ o URA-i tu nema dileme, prvi smo saopštili odluku o bojkotu i od svoga potpisa i date riječi ne odustajemo. To naravno, ne znači da ne treba biti konstruktivan i nuditi konkretna riješenja za izlazak iz krize. Tako nešto je spremno, ali su novonastle okolnosti vezane za globalnu pandemiju promjenile planove i sve političke aktivnosti gurnule u drugi plan.

MONITOR: Pregovori Vlade i MCP oko Zakona o vjeroispovjesti nijesu ni blizu rješenja. S druge strane MCP još nije podnijela inicijativu ocjenu zakonitosti i ustavnosti tog dokumenta koji je produbio krizu u zemlji. Stičete li utisak da kriza mnogima odgovara?

ABAZOVIĆ: Ostajem pri svom stavu kojeg sam saopštio odmah po usvajanju Zakona da ovo jedino odgovora uzrurpatorima vlasti (režimu) i određenim nacionalističkim krugovima unutra opozicije. Jedino kome ne odgovora jeste većinskoj građanskoj Crnoj Gori. Usvajanja zakona na takav način, ne uvažavajući osnovne principe Ustava Crne Gore, može pogodovati samo ljudima koje ne žele po svaku cjenu da zaštite svoj kriminlano stečeni kapital, ili onima koji su bili na poltičkom izdisaju, pa se ratno-huškačkom retorikom žele rehabilitovati. Мi podržavomo uređenje oblasti religijskih sloboda, ali ovo n ije način. Tri mjeseca zemlja je zarobljena i vraćena u devedesete, a ko zna koliko će ta tema još biti aktuelna. Vlada Crne Gore kao predlagač Zakona, pokazala je ogromnu neodgovonost prema građanima, kao i jasnu namjeru da joj državni ciljevi nisu prioritet već isključivo pokušaj spašavanja Đukanovića. Sada su navodno pokrenuli priču na ekspertskom nivou, umjesto da su to radili mjesecima ili godinama  prije nego što predlog dostave poslanicima. I ako zaostršavanje odgovora Đukanoviću koji tridest godina vodi politiku podjela, vejrujem da mu će mu se ovakve aktivnosti obiti o glavu. Kako kaže ona narodna: “Ko drugom jamu kopa, sam u nju upada.”

MONITOR: Kako vidite sve ono što se desilo nakon usvajanja tog Zakona?

ABAZOVIĆ: Reakcija građana je bila iznenađujuća, kao i njihova nesalomiljiva volja izražena da iskažu nezadovoljstvo. Ovo je već drugi put u godinu dana da imamo velike, masovne proteste, što bi na neki način trebalo da bude signal da građani imaju sve manje tolerancije prema samovolji vlasti. Sa druge strane Vlada je dovedena u mat poziciju. Ne smiju povući Zakon, a znaju da su napravili grešku.

MONITOR. Evropske integracije i reforme  kao da su pale u drugi plan. Iz Brisela je konstatovano da smo na tom putu usporili. Šta bi to moglo da znači za crnogorske građane?

ABAZOVIĆ: U Crnoj Gori je aktivirana klauzula o balansu, bez obzira što to zvanično nije potvrđeno. Pregovori su stali, nemamo nikakav napredak već duže vrijeme, a reforme su na dugom čekanju. Sa druge strane ne vjerujem ni da Vlada baš razmišlja o tome kako da pokrene reforme, već uporno traži izgovore adresirajući problem na neke druge adrese, pričama o ugroženosti i napadima na suverenitet. Suštinski, režim u Crnoj Gori je u svojoj biti anti-evropski, stoga mora biti smjenjen. Samo nova vlast i novi ljudi mogu unjeti neophodnu živost u inegracionu ideju. Crna Gora treba nove političare koji žive evrospke vrijednosti, vjeruju u njih, te i ih samim tim primjenjuju bez kalkulacija i pritisaka.

MONITOR: Mogu li ubrzavanju reformi pomoći razgovori premijera Duška Markovića sa društvenim akterima?

ABAZOVIĆ: Razgovori sa URA su odloženi zbog novonastele situacije u zemlji. Međutim, ako se ikada održi sastanak URA je spremila konkretne mjere za izlazak iz politčke krize o kojima smo spremni da vodimo dijlog. Radi se o dokumentu koji je na liniji dogovora sa međunarodnim partnerima i kome je bilo riječi prilikom zadnje posjete evropskih poslanika Crnoj Gori. Ako premijer bude imao sluha za to, može zaista sebe staviti u dorbu poziciju, ako bude suprotno, biće jasno da se ne radi o nikakvom dijalogu već o prodavanju političke magle, kupovini vremena i prekrivenom pričom o navodnoj brizi za evropske integracije. U svakom slučaju URA nema problem da sve što ima kaže svima u oči, to smo i do sada praktikovali, ali i da ponudi svoja konstruktivna riješenja. To je naša profesinalna i moralna dužnost prema građanima.

MONITOR: Kakvi su daljnji planovi URA, imali ste aktivnosti na međunarodom planu ali I neke najave oko okupkjanja zdravih snaga u društvu?

ABAZOVIĆ: URA intenzivno radi na priključenju porodici Zelenih partija Evrope, najbrže rastuće političke snage u Njemačkoj, ali i četvrtom snagom u Evropskom parlamentu. Vjerujem da smo do sada postigli nejverovatan progres na šta sam posebno ponosan, tako da tokom ljetnjih mjeseci očekujemo da se sve kruniše i da se konačno neko iz opozicije I formalno predstavi pravom evropskom alternativom.

Sa druge strane i na unutrašnjem planu radimo mnogo i to jednom vrlo ozbiljnom projektu, o kojem trenutno ne mogu reći ništa više. Plan je bio da tokom aprila otkrijemo jedno novo lice građanske Crne Gore, međutim sadašnja situacija oko korona virusa, malo je promjenila zacrtane datume. Sve što mogu reći da pripremamo vrlo ozbiljnu alternativu i siguran sam da će građani biti zaista izuzetno zadovoljni iznenađenjem koje slijedi. Za Crnu Goru ima nade!

 

Pozitivno sam iznenađen mjerama Vlade vezano za koronu

MONITOR: Kako komentarišite novonastalu situaciju u Crnoj Gori vezano za globalnu pandemiju i jeste li zadovoljni mjerama koje je Vlada Crne Gore preduzela? Vlada je usvojila i neke mjere koje je URA predložila.

ABAZOVIĆ: URA je toliko puta kritikovala Vladinu zdravstvenu politiku, za koju i dalje smatramo da je izuzetno loša. Jedina smo stranka koja je izdradila i program “Zdravstvo za sve” sa brojnim mjerama koje treba preduzeti i cilju poboljšanja našeg zdravstvenog sistema. Međutim, ova situacija koja nas je zadesila zahtjeva novi vid odgovornosti. Moramo po strani ostaviti sve razlike i sve staviti u službi zdravlja građana. Mogu reći da sam pozitivno iznenađen mjerama koje su predložili, a koje se tiču karantina i posebnog režima rada stanovništva. Takvu odluku smatram potpuno opravdanom. Da, usvojili su i neke predloge URE, kao što je onaj da marketi prva dva sata omoguće kupovinu samo penzionerima i ranjivim grupama, kako bi lakše dolazili do namjernica. S obzirom da će ova sitaucija potrajati, jasno je da će biti velikih negativnih efekata na privredu, pa smo se odlučili da i tu predložimo set mjera. Situacija je toliko ozbiljna da moramo zajednički i udruženim snagama iznalaziti najbolja riješenja. Želim da čestitam našim ljekarima i medicinskom osoblju koji ulažu nadčovječanske napore da saniraju posljedice pandemije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

RADE RADOVANOVIĆ, NOVINAR I DRAMSKI PISAC IZ BEOGRADA: Vučićev režim je totalitarni režim profašističkog tipa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Srbiji je tako anomična situacija da je teško reći šta je i ko je istinska politička opozicija totalitarnom režimu Aleksandra Vučića, a ko kolaborant koji u ovakvom sistemu parazitira glumeći opoziciju i koristeći privilegije kojih se dočepao

 

MONITOR: Poslije vanrednog stanja u Srbiji, zavedenog zbog pandemije korona virusa, započelo je vanredno političko stanje – predizborna kampanja za parlamentarne izbore zakazana za 21. juni. Po čemu je kampanja karakteristična?

RADOVANOVIĆ: Čitav ovaj period nakon ukidanja vanrednog stanja, ne samo zbog izbora koje veći deo opozicije bojkotuje, karakterišu sve veće napetosti i podele u Srbiji, koje podstiče pre savega Aleksandar Vučič koristeći do apsurda sve čime raspolaže… Svoju vladu, u kojoj su premijerka Ana Brnabić i ministri puki izvršioci njegove, vladareve volje. Svoju skupštinu, koju bojkotuje većina opozicionih poslaniuka. Svoju policiju i vojsku, koja je tokom vanrednog stanja, do zuba naoružana, čuvala bolnice!? Svoje navijačke i druge paraformacije spremne da izvrše što vođa i vođini narede… od paljenja baklji po krovovima zgrada i proizvođenja zastrašujuće buke i urlika … i to u vreme policijskog časa!… do spremnosti da se sukobe sa pristalicama opozicije ili građanima koji protestuju iz raznih razloga. Kroz medije koje apsolutno kontroliše, a takvih je ogromna većina u Srbiji, Vučić po potrebi dozira dnevni nivo napetosti, šireći strah i strepnju kako mu već njegovi štabovi preporuče. I to je to neko osnovno stanje i osećanje, koje je ujedno i neprekidna izborna kampanja Vučićeve SNS i njegovih koalicionih partnera i onih koji bi da se pod dogovorenim uslovima kvalifikuju za status „konstruktivne“ parlamentarne opozicije.

MONITOR: Da li treba bojkotovati izbore s obzirom na to da vlasti, kako tvrde analitičari, kontrolišu cjelokupan izborni sistem i cjelokupan izborni proces?

RADOVANOVIĆ: Ukupna atmosfera u društvu je takva da se ne može govoriti, niti može biti – fer i slobodnih izbora u Srbiji. Ne samo zato što ovakva totalitarna vlast kontroliše ceo izborni proces, kroz koji će krasti i nameštati sve što joj odgovara, nego što u ovakvoj situaciji još uvek postojeće pandemije, u kojoj broj novozaraženih varira iz dana u dan, nikakvih normalnih izbora ne može ni biti. Ali, Srbija već poodavno nije normalna država…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR MLAČ, NOVINAR IZ LJUBLJANE: Kraj epidemije kao spas od recesije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Slovenije je prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa da  bi spasila privredu, ali na snazi su ostale mnoge mjere lične zaštite

 

MONITOR: Slovenija je prošle sedmice prva u Evropi proglasila kraj epidemije korona virusa. Zašto se Vlada na to odlučila?

MLAČ: Vlada je svoju odluku donijela. Šta je rukovodilo u tome stvar je nagađanja. Ostaje činjenica da je to učinila prva u Evropi. Po svemu sudeći Vlada je željela spasiti privredu i izbjeći recesiju, koja prijeti cijelom svijetu. A, i po nečem je Slovenija ipak prva u Evropi.

MONITOR: Kakve su mjere ostale na snazi?

MLAČ: Na snazi su ostale sve mjere lične zaštite. Istina pušten je u promet gradski i sav unutarnji saobraćaj, otvorene su trgovine i ugostiteljski objekti, željeznica vozi… Sve to uz poštivanje strogih mjera lične zaštite – od dezinfekcije ruku, dezinfekcije stolica i stolova, sjedala u autobusima i drugim sredstvima prevoza, kabina za presvlačenje u trgovinama robom, dezinfekcije probane, a nekupljene robe, nošenja zaštitnih maski… Otvorene su i škole i dječija obdaništa, a nastavnici i vaspitači brigu brinu kako održati propisan razmak između učenika i razmak između mališana. Teško im je.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ, NEZAVISNI POSLANIK: Efikasnost i dijalog uslov za izlazak iz ekonomske i političke krize

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda

 

Ekonomsko-socijalne posljedice pandemije neće biti lakše od zdravstvenih, niti će kriza trajati kraće od zdravstvene krize, koja ipak, kako kažete, jenjava ovih posljednjih nedjelja i kod nas, ali i u najvećem dijelu svijeta, kaže Aleksandar Damjanović na pitanje koliko će nastupajuća ekonomska kriza biti ozbiljna i trajna.

„Crna Gora je po mnogim parametrima i prije pandemije bila u ekonomskim problemima, kako u dijelu lošeg životnog standarda većine građana, niskih plata i penzija, te ogromnih socijalnih razlika, tako i u odnosu na makroekonomske pokazatelje poput javnog duga, nedovoljnog privrednog rasta i sl. Pandemija je samo demaskirala neodrživ ekonomski model, koji se zasnivao na prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama, visokom nivou sive ekonomije,  ali i na nelegalnim aktivnostima krijumčarenja narkotika pod pokroviteljstvom dijela državnih struktura, odnosno šverca duvana i drugih akciznih proizvoda.

Za svega dva mjeseca pokazano je na kakvim se temeljima zasnivao tzv. privredni rast, čije efekte su uglavnom koristile malobrojne strukture bliske vrhu crnogorskih vlasti.

MONITOR: Kako ocjenjujete dva paketa državnih mjera usvojenih radi suzbijanja ekonomskih posljedica epidemije korona virusa i tzv. zatvaranja?

DAMJANOVIĆ: Uz činjenicu da je Vlada primijenila modele podrške privredi, slične državama regiona, odnosno EU, stiče se utisak da su „paketi“ stizali jedni druge u najavama ali su dosta tromo realizovani, imajući u vidu da se polovinom maja daju subvencije za mjesec april, a da gro zabranjenih djelatnosti ne funkcioniše još od polovine marta. Takođe, pravni osnov podrške ostaje upitan, jer Vlada nije podnijela ni jedan jedini zakonski predlog, sem izmjena zakona o finansiranju političkih subjekata u dijelu „relaksacije“ trošenja sredstava tekuće rezerve u izbornoj godini.

Nepouzdana statistika, loše evidencije, kao i nekonzistentnost pojedinih mjera otvaraju prostor za zloupotrebe podrške, pa imamo slučajeva da recimo firma za obezbjeđenje sa 250 zaposlenih koja je cijelo vrijeme radila normalno traži i dobije subvencije, ili štamparija sa 40-ak zaposlenih koja se „ubila“ od posla radeći prevashodno za potrebe države. Na drugoj strani nema subvencija za pojedine preduzetnike koji su se bavili prevozom specifičnih roba, a bili su bez posla. Ili subvencije samo za one sa biroa „koji aktivno traže posao“, da bi se što manje novca izdvojilo.

Donijeta je zabrana prinudne naplate samo za javni sektor, ne i za banke koje su uredno skidale građanima novac, moratorijum za klijente banaka, ne i za klijente tzv. faktoring kompanija, prvo odlaganje naplate poreza i doprinosa, pa usred te mjere djelimično subvencioniranje itd. Neophodna je mnogo veća efiksanost i cjelishodnost mjera, i u tom dijelu ne smije biti odlaganja tzv. trećeg paketa za koji je predsjednik Vlade saopštio još 25. aprila da će biti predstavljen u roku od 15 dana. Još uvijek čekamo i te mjere.

MONITOR: Postoje li neki „alati“ (kreditne garancije, na primjer) koje Vlada nije koristila dovoljno ili na pravi način?

DAMJANOVIĆ: Veliki broj mjera Vlada još uvijek nije iskoristila, nije smjela, nije htjela ili nije umjela. Nema garantnog fonda koji bi „natjerao“ banke da zajedno sa državom ponude povoljne kredite privredi, jer prosto IRF, koji je intenzivirao svoju kreditnu aktivnost nema dovoljno neophodnih kapaciteta za novonastale potrebe. CBCG je pokazala pasivnost i nedostatak autoriteta u odnosu na poslovne banke, pa je za sada sve ostalo uglavnom na kreditnom moratorijumu. Šta je sa limitiranjem, odnosno otpisom kamata, otpisom dijela kreditnih obaveza, dugoročnim reprogramiranjem i „prepakovanjem“ dospjelih kredita. Nepostojanje monetarnih mehanizama  ne može biti alibi za nečinjenje.

Zašto država nije prevremeno isplatila kompletan dug ugroženom dijelu privatnog sektora, zašto nije zaustavljeno avansiranje onom dijelu privrede koji je normalno funkcionisao. Nema poreskih olakšica u dijelu poreza na dobit i imovinu itd. Prosto, moralo se i mora mnogo brže, mnogo preciznije i mnogo pravednije. Treba uvijek podsjećati da je jedan dio privrede funkcionisao nikad bolje, pa i u tom dijelu ima prostora da se pokaže solidarnost, ne naravno donacijama već poreskom preraspodjelom.

MONITOR: Vlada naglasak stavlja na kapitalne investicije. Ipak, ona najveća, prioritetna dionica auto-puta, uveliko kasni… Šta to znači?

DAMJANOVIĆ: Prolongiranje završetka auto-puta za najmanje polovinu trajanja prvobitno predviđenog roka, osim što će povećati cijenu inače  preskupog projekta, dovešće nas u situaciju da će isteći grejs period i da ćemo otpočeti otplatu rata iz državnog budžeta, a projekat još neće biti gotov. Uz to, ne nazire se ni u naznakama nastavak dionice od Mateševa ka granici sa Srbijom, a o dijelu puta od Podgorice ka Baru da i ne govorimo. Pozivam odgovorne da saopšte koliko će nas koštati i „ostatak“ auto-puta i kada će biti kompletiran auto-put kroz Crnu Goru, imajući u vidu da su radovi počeli prije pet godina, i da se još uvijek radi na prvoj „prioritetnoj“ dionici. Posljedice projekta na javne finansije i budžet biće veoma ozbiljne, a pandemija će samo usložiti problematične finansijske aspekte ove investicije.

MONITOR: Uz zdravstvenu i ekonomsku, mi prolazimo i kroz ozbiljnu političku krizu. Kako je korona uticala na dešavanja na ovdašnjoj političkoj sceni?

DAMJANOVIĆ: Na prvi pogled čini se da je pandemija korona virusa za trenutak konzervirala političke procese, odnosno podjele i probleme. Međutim, jasno se naziru  pokušaji zloupotrebe djelova vlasti, prisvajanje „benefita“ relativno dobrog zdravstvenog odgovora, kao i stvaranja klime da podrška privredi isključivo zavisi od DPS-a i njegovih satelita. Daleko je to od turobnih činjenica da je mjera organizovanog kriminala u državi najveći broj ubistava u odnosu na broj stanovnika u Evropi, ili da je mjera evropskog puta Crne Gore najsporije pregovaranje od svih država koje su pregovarale za članstvo u EU. Ili da su u v.d. stanju Sudski savjet, tužilaštvo, Ustavni sud, ASK, da je predsjednik DIK-a biran isključivo glasovima vlasti.

Nema izbornog zakonodavstva koje bi garantovalo fer i slobodne izbore, srušena je institucija parlamenta koji je postao ruglo vlasti, odnosno ogledalo institucionalnog ambisa. Povrh svega, nema nagovještaja da je vlast spremna da povuče nakaradni zakon o tzv. slobodi vjeroispovijesti koji je posijao opasne podjele u društvu. Naprotiv, hapse se i privode crkveni velikodostojnici, onemogućava slobodno ispoljavanje vjerskih ubjeđenja, uz ogromne tenzije među građanima koje samo što ne eksplodiraju. Ako ovo ne vide najodgovorniji predstavnici vlaste i ne pokrenu dijalog da se ovi problemi što prije rješavaju, bojim se da vlast ide opasnim putem, putem koji nosi puno rizika i nepoznanica i koji nikom neće donijeti dobrog, jer reče naš narod „zlo dobroga donijeti neće“.

MONITOR: Kad će izbori i, mogu li biti regularniji od onih iz 2016-e?

DAMJANOVIĆ: Krajnji rok za redovne parlamentarne izbore je 18. oktobar. U ovom trenutku ne postoje elementarni uslovi za normalan, fer i slobodan izborni proces. Okolnosti su mnogo gore nego što su bile 2016. god. Sve češće i otvorenije kritike od strane relevantnih predstavnika međunarodne zajednice ukazuju da postoji zabrinutost u centrima moći za pravac u kom se kreće Crna Gora.

Opozicija i civilni sektor ukazuju na sve sistemske defekte koji onemogućavaju slobodan politički život. Zato očekujem da se vlast uozbilji i otvori dijalog o političkoj i ekonomskoj stabilnosti, kako bi se i izborni proces sproveo slobodno i bez arsenala zloupotreba u režiji DPS-a i satelita. Trajanje dijaloga i dogovor oko primjene novih izbornih rješenja mogu, uz politički dogovor, pomjeriti rok za državne i lokalne izbore, što bi imalo smisla ukoliko bi se ostvario cilj, a to je stvaranje normalnog političkog, odnosno izbornog ambijenta. Ako ne bude dogovora,odnosno ako se jednostrano definiše izborni proces onda su sve opcije otvorene a opozicija ima pravo i obavezu da svim institucionalnim i dozvoljenim sredstvima zaustavi „puzajuću diktaturu“ koja je zagospodarila državom.

MONITOR: Imate li ideju kako će na izbore Klub nezavisnih poslanika, odnosno, gdje vidite sebe u predstojećoj kampanji?

DAMJANOVIĆ: Pet poslanika Posebnog kluba poslanika međusobno odlično politički sarađuju, i odgovorno rade svoj posao u onom što se naziva crnogorski parlament. Rano je govoriti o načinu učešća u izbornoj kampanji, ali će svakako on biti primjeren interesima opozicije i potrebi da u Crnoj Gori nakon 30 godina dođe do neophodnih političkih i društvenih promjena. Tom cilju ću, kao i do sada, podrediti svoj politički angažman, naravno prije svega najtješnje sarađujući sa kolegama iz Kluba poslanika, a kao član SNP-a, u dogovoru sa rukovodstvom partije, zastupajući u Skupštini i  stavove SNP-a, čiji sam Program i stvarao, čija načela i principe zastupam od prvog dana od kada obavljam funkciju poslanika.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo