Povežite se sa nama

INTERVJU

DRITAN ABAZOVIĆ, LIDER URA: Sada je momenat da spasimo Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Gledajući posljednje podatke o zaraženima u Crnoj Gori, smatram da bi odlaganje ovih izbora bilo u najboljem javnom interesu. Igrati se sa zdravljem i životima građana nije humano, i nikakva politička korist ne smije da bude iznad toga

 

MONITOR: URA je predstavila građansku platformu koju je potpisalo preko 100 intelektualaca. Ona promoviše pet ciljeva – uspostavljanje vladavine prava, reformu ekonomskog, zdravstvenog i sistema obrazovanja i zaštitu životne sredine. Šta je potpisivanjem te platforme dobila Crna Gora?

ABAZOVIĆ: Platformom Crno na Bijelo Crna Gora je konačno dobila pravu evropsku alternativu. Cilj je da se na jednom mjestu okupi sva crnogorska pamet bez obzira na vjeru, naciju ili političku preferenciju i da na temeljima pet osnovnih principa organizujemo pomoć našoj državi u susret velike ekonomske krize koja slijedi. Crna Gora je dotakla prelomnu tačku i nakon brojnih institucionalnih kriza zbog pandemije COVID19 došlo je i do opštih zdravstveno-ekonomskih problema. Zato dobronamjerni građani moraju biti zajedno. Ako smo rekli da treba dati prednost struci, neka tako i bude. Neka najbolji preuzmu državne funkcije, i da konačno otvorimo prostor za građane i intelektualce, a ne da robujemo partijskom militarizmu i zarobljenom političkom umu. Niko nikad na jednom mjestu nije okupio ovakve ljude. To govori da Crna Gora ima dovoljno pameti i kapaciteta, ali i da moramo pružiti šansu boljima od sebe. URA je na to spremna, a platforma Crno na Bijelo je uvod u novu političku kulturu koju ova zemlja zaslužuje.

MONITOR:  Kao preduslov da se pet ciljeva platforme ostvare, u dokumentu se navodi  smjena vlasti.  Već ste kazali da je promjena moguća na ovim izborima. Kako, ako se ništa od svih preduslova za fer i demokratske izbore, koje je opozicija tražila, nije ostvarilo?

ABAZOVIĆ: Uslovi za izbore su katastrofalni i tu se ništa nije promijenilo. I gori nego 2016. godine. Međutim, mi građane ne možemo ostaviti na cjedilu i nikad se nismo predali bez borbe. Ispoštovali smo sve opozicione dogovore. Jedina smo partija koja je suštinski ostala privržena bojkotu Skupštine Crne Gore. Prvi smo predložili bojkot lokalnih izbora u Tivtu, a ispratile su nas sve ostale opozicione stranke. Međutim, s obzirom na to da se u Crnoj Gori, u posljednje dvije godine, desilo da dva puta na hiljade građana izađe na ulice, nezadovoljni korupcijom i zakonima koje ova Vlada donosi, u ovom trenutku nije bilo spremnosti i jedinstva da se povuče neki radikalni potez. U životu uvijek treba biti optimista. Podsjećam da je Slobodan Milošević proglasio pobjedu na izgubljenim izborima, pa ga je narod par dana nakon toga ispratio u Hag. Ne želim da se to desi Crnoj Gori i pozivam na mir, ali ovog puta moramo braniti većinsku volju građana svim demokratskim sredstvima. Siguran sam da značajna većina želi promjene i da je ogroman dio stanovništva svjestan da je system, koji je 30 godina nepromijenjen, truo i da mu nedostaje jedan rifreš. Demokratska smjena vlasti biće veliki istorijski trenutak jednak onome kada je obnovljena naša nezavisnost. Imati snažne demokratske institucije značiće imati stabilnu državu i to je najbolji način da zaokružimo svoju suverenost i državni identitet. Naša budućnost nije ni u kriminalu ni u nacionalizmu, nego u građanskoj državi socijalne pravde i jednakih šansi za sve. U takvu Crnu Goru mi vjerujemo.

MONITOR: Da li je bojkot, na koji su se opozicione partije obavezale Sporazumom o budućnosti, zaista bio opcija opoziciji?

ABAZOVIĆ: Što se URE tiče, naravno da je bio i ostao opcija. I to treba održati živim, s obzirom na to da je bojkot poznat kao metod u mnogo demokratskijim državama nego što je Crna Gora. Već sam pomenuo da je URA prva u Tivtu pozvala na bojkot, ali da on ima smisla samo kada je potpun i cjelovit, kao i da moraju postojati aktivnosti koje će intenzivno da ga prate. Što se drugih subjekata tiče, to ne bih komentarisao. Njihovo je legitimno pravo da donose odluke za koje smatraju da su najbolje. Mi ostajemo partija privržena svakom sporazumu na koji smo stavili potpis.

MONITOR: Mislite li da će rezultatu na izborima i smjeni vlasti pomoći javne svađe opozicije? Posljednja je URE i Demokrata.

ABAZOVIĆ: Nikada nismo bili ni za javnu ni za tajnu svađu. Naprotiv. Trudimo se da gradimo imidž partije koja komunicira sa svima. I to nam dobro ide. Zvuči suludo, ali istinito, da sam jedan od rijetkih lidera koji sa svima ima komunikaciju, pa makar i na profesionalnom nivou. Nisam siguran da bi drugi mogli isto da kažu za sebe. Što se tiče Demokrata, mi smo sarađivali i ostvarili odličan rezultat na lokalnim izborima. Imali smo izvanrednu koalicionu saradnju. Međutim, ne dozvoljavamo da niko zbog bilo čijeg interesa ponižava URU niti da joj lijepi epitete koji ne odgovaraju istini. Stoga, ponekad nevoljno, moramo da odgovorimo. Što se mene tiče, u tome nema ničeg ličnog i to treba tumačiti kao dio političke borbe, koja je imanentna svakom društvu.

MONITOR: Šta je u pozadini tog sukoba?

ABAZOVIĆ: U pozadini se nalazi pokušaj da se za neuspjeh stvaranja jedinstvene opozicione liste optuži URA. To je aposlutna neistina! URA je organizovala sastanak, jer su kancelarije URE jedino mjesto gdje se opozicija u Crnoj Gori danas može okupiti. Drugo, cilj je bio okupiti sve opozicione subjekte i voditi dijalog o tome da li uopšte treba nastupiti na izbore. Dogovoriti međusobno nenapadanje, a naravno otvoriti i priču o modalitetima nastupa. Pojedini subjekti su sastanak sveli samo na razgovar o tome da li će biti jedinstvene liste, zanemarujući Sporazum o budućnosti i riječ koju smo dali građanima. Mi smo i u tome bili konstruktivni i tražili rješenja. Rekli smo da je za nas prihvatljiva jedinstvena lista građana sastavljena od nestranačkih ličnosti. Drugi se sa time nisu složili. Onda smo predložili da opozicija napravi jednu listu, a da URA ne učestvuje na izborima. I to su odbili. I na kraju, predložili smo, na sugestiju jednog političkog subjekta, da bi matematički bilo bolje, da URA zbog specifičnosti ide samostalno, a svi ostali, zbog sličnosti biračkog tijela, na drugu listu. I na to smo bili spremni. Međutim, tako nešto su odbile Demokrate. Zbog svega navedenog, krajnje je nekorektno da bilo ko svaljuje krivicu na URU. Brzo se razbistrila voda, pa je svaka emotivna reakcija izgubila smisao, a građani konačno shvatili o čemu se radi. Apelujemo da svi zajedno damo maksimum, kako bi konačno porazili DPS, jer je logično da niko ne može uraditi ništa sam. To znači da smo uvijek svi upućeni jedni na druge. Naša vrata ostaju otvorena za sve dogovore, a platforma Crno na Bijelo dobra je osnova okupljanja svih građana koji žele promjene na univerzalnim principima.

MONITOR: Zbog čega ste javno pozivali Demokrate da priđu Frontu? Zar to, negdje, na koncu, nije njihova stvar?

ABAZOVIĆ: Niko ih nije pozivao da priđu Frontu, jer je to njihova stvar. Ali, apel na dogovor je javna odgovornost. Ne smatram da ima išta loše u tome. Naprotiv, to je naša obaveza. A ako već ne žele dogovor, onda nema razloga da za tako nešto optužuju URU. To takođe smatram nekolegijalnim. Ali dobro, sve im je oprošteno što se mene tiče.

MONITOR: Vjerujete li da će izbori, zakazani za 30. avgust, ipak biti odloženi, i šta bi to značilo za opoziciju, a šta za vlast?

ABAZOVIĆ: Gledajući posljednje podatke o zaraženima u Crnoj Gori, smatram da bi odlaganje ovih izbora bilo u najboljem javnom interesu. Igrati se sa zdravljem i životima građana nije humano, i nikakva politička korist ne smije da bude iznad toga. DPS će preuzeti na sebe veliku odgovornost za sve ono što bi moglo da se desi. A kako sada stvari stoje, situacija se dnevno usložnjava. Već smo imali odlaganje izbora u regionu, u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, pa ne vidim ništa sporno da se to desi i u Crnoj Gori. Moj je apel da to i uradimo, jer je zdravlje građana na prvom mjestu.

MONITOR: Crnu Goru čekaju teški mjeseci. Kako vidite situaciju u narednom periodu?

ABAZOVIĆ: Ne sjećam se da smo ikada bili u ovakvoj situaciji, na našem primorju nema turista, a spoljni dug nam je dostigao 90 odsto BDP. Veliki infrastrukturni projekti kasne. Evropske integracije su faktički blokirane. Nije bilo izborne reforme. A povrh svega imamo i situaciju sa pandemijom. Zato je važno da krenemo drugačije. Možda je ovo i jedan od posljednjih vozova u koji možemo da uskočimo. Moramo okupiti sve raspoložive ljudske resurse u Crnoj Gori i upregnuti ih putem zaštite države i njenih nacionalnih interesa. Sada je momenat da spasimo Crnu Goru. Da pobijedimo Pink kulturu i Bemax ekonomiju. Da se posvetimo reformi ekonomskog, zdravstvenog i obrazovnog sistema, da prirodne resurse stavimo u funkciju građana, a ne tajkuna, i da krenemo sa intenzivnijom borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala, koja nam odnosi između 150 i 200 miliona eura godišnje. Rješenja postoje. Međutim, za njih treba postojati politička volja. Vjerujem da će građani takvoj volji dati podršku na predstojećim izborima.

Evropski zeleni

MONITOR: Postali ste dio Evropskih zelenih. Šta to znači?

ABAZOVIĆ: Doveli smo evropsku politiku u Crnu Goru. Prva smo opoziciona partija u nezavisnoj Crnoj Gori koja je pristupila nekoj evropskoj porodici stranaka, u konkretnom slučaju EGP, porodici Zelenih Evrope. Oni su trenutno četvrta snaga u evropskom parlamentu i najbrže rastuća politička opcija u Evropi, koja će transformisati društvo u održivo. Nadamo se da ćemo i u Crnoj Gori prevazići otpornost na promjene, koja je pristutna u gotovo svim segmentima društva.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr Biljana Đorđević, docentkinja FPN-a, izabrana narodna poslanica Koalicije Moramo: Na vlasti u Srbiji je da donese odluku o sankcijama Rusiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo što bi dobrosusjedski odnosi morali da budu stalno njegovani već to za naš region označava istovremeno i sentimentalno i racionalno. Osjećamo da smo nekad bili dio iste države i pogađaju nas slični problemi koji, moguće je da će se to pokazati kao racionalno, traže i zajednička regionalna riješenja

 

MONITOR: Prema rezultatima GIK-a, vlast u Beogradu bi trebalo da ostane ista. To je veliko razočarenje za veliki broj glasača opozicije. Potez Dragana Đilasa koji je odmah nakon izbora tražio od Aleksandra Vučića da se beogradski izbori ponove, naišao je na odijum opozicionih stranka, sem njegovog SSP-a, zbog toga što nije sačekao GIK i Upravni sud. Prema Vučiću, beogradski izbori će se ponoviti. Kako će se u ovoj situaciji ponašati „Moramo”?

ĐORĐEVIĆ: Sastanak Vučića i Đilasa bio je izuzetno štetan zbog načina na koji je do njega došlo i trenutka u kojem se desio – sastanak koji dogovara nove izbore u trenucima kada stari nisu završeni, mimo dokazane potrebe za nečim takvim i bez saglasnosti ostalih – što Đilasovih koalicionih partnera, što drugih opozicionih lista. U tom trenutku se čeka ponavljanje izbora na nekim mestima u Beogradu i taj sastanak je obeshrabrio i demotivisao Beograđane da ima smisla boriti se da se veći broj opozicionih glasova zaista i pretvori u više mandata, tako što bi se na ponovljenim izborima strateški podržala lista Ajmo, ljudi. To se u svetlu ovog sastanka nije dogodilo. Sada je jasno da režim ima tesnu većinu, mada videćemo koliko tesnu da formira vlast u Beogradu i koliko će takva vlast moći da opstane.

Mi nismo sigurni da će se izbori uopšte ponoviti u Beogradu. Čak i Vučić govori da će se to desiti ako opozicija to želi. Kada je to opozicija dobila nešto što je tražila? Ako se i ponove, to je zato što bi SNS-u, to iz nekog razloga odgovaralo, a ne zato što je neko iz opozicije to tražio. Međutim, ako izbora bude bilo, mi ćemo na te izbore izaći i sigurna sam imati još bolji rezultat nego što smo imali početkom aprila.

MONITOR: Vaša koalicija je dobila najviše podrške „sa strane“, od njemačkih Zelenih koji su relevantni činioci vlade Olafa Šolca, ali i od Evropske partije Zelenih koji su vam, kako se saznaje, postavili uslov formiranja političke partije, da biste mogli postati njihova članica. Sem tog članstva, šta će vam donijeti nova organizacija dosadašnje koalicije sastavljene od građanskih udruženja?

ĐORĐEVIĆ: Evropska partija Zelenih nije nama postаvila uslov da formiramo jednu političku partiju, već je njihovo pravilo da članice EGP moraju biti partije. Istovremeno, praksa EGP je da mogu imati i više članica iz iste zemlje. S tim u vezi bih da objasnim da se trenutno ne stvara politička organizacija koalicije Moramo već da dolazi do okupljanja oko stranke Zajedno za Srbiju, u kojem učestvuju Ekološki ustanak i deo organizacija iz platforme Akcija, ali ne i Ne davimo Beograd koji ima svoj proces evaluacije i planiranog restrukturiranja političke organizacije u novim okolnostima – o kojima ćemo raspravljati na Skupštini pokreta. Koalicija Moramo svakako nastavlja da postoji a njene konstitutivne organizacije se spremaju za naredne korake.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu bivšeg specijalnog tužioca da se „svoji agenti ne hapse”?

VUKOVIĆ: Milivoje Katnić je ovom izjavom upravo otkrio simbiozu policije i kriminalnih grupa, jer je jasno da policajci nijesu bili infiltrirani u kriminalni klan kako bi dolazili do važnih informacija. Transkripti pokazuju da su kriminalci znali s kim imaju posla i jedni se prema drugima odnose s drugarskom pažnjom i razumijevanjem. Možda je ova saradnja polučivala i nešto što je bilo od koristi za opšte dobro i to može biti olakšavajuća okolnost akterima kada dođe do poštenog suđenja. Bojim se, ipak, imajući u vidu prirodu režima i duh vremena, da ta korist nije bila velika, ako je uopše bilo. Ko je izvlačio veću koriste iz te simbioze, takođe bi trebalo da pokaže neko pošteno suđenje.

MONITOR: Vjerujete li da će novo tužilaštvo, uz nove vlasti, moći do kraja da rasvjetli sistem u kom je to bilo moguće?

VUKOVIĆ: Nemam osnova da vjerujem, imam pravo da se nadam. Kad kažem da nemam osnova da vjerujem, imam na umu to da tek treba izgraditi institucionalnu moć sposobnu da razgradi nakaradni sistem i da učvrsti novi koji je sušta suprotnost nakaradnom. Bez hrabrih pojedinaca i herojskog podvižništva tako nešto neće biti moguće, ali politička moć mora za to podvižništvo obezbijediti dobar kontekst i dati mu smisao. Nadam se da aktuelna politička paktiranja imaju i neku skrivenu agendu koja usmjerava procese u poželjnom pravcu.

MONITOR: Kako vidite novu vladu i njen sastav?

VUKOVIĆ: U jednom ranijem razgovoru za Monitor sam iznio negativno mišljenje o ideji tzv. manjinske vlade. U međuvremenu je takva vlada postala politička činjenica, a ja mišljenje nijesam promijenio. Ovakva kakva je opravdaće svoje postojanje jedino ako njen mandat bude iskorišćen za početak razgradnje nakaradnog sistema. Uskoro ćemo vidjeti da li je u ovu kontroverznu tvorevinu ugrađen neki lukavi politički um koji će nam se otkriti na kraju bajke i izmamiti usklik odobravanja.

MONITOR: A izbor novog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost?

VUKOVIĆ: Krajnje mi je neuvjerljivo obrazloženje premijera Abazovića da je izbor pao na Kenteru zato što je riječ o čovjeku koji formalno nije bio član nijedne partije. Formalno nečlanstvo u partiji ne znači i da je neko nezavisan u svome djelovanju i, pogotovo, da je nečije prethodno djelovanje bilo u službi javnog interesa. Ako želite da javnost povjeruje u vašu političku agendu, onda biste morali voditi računa o tome da važne poslove u realizaciji te agende ne povjeravate ljudima koje prate kontroverze.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da parlamentarna podrška DPS-a znači i kontrolu vlade, i povratak te partije na vlast?

VUKOVIĆ: Apsurdno je tvrditi za političku partiju koja tvori parlamentarnu većinu od koje zavisi izvršna vlast da je opozicija. Naravno da se DPS vratio na vlast, s tim da to nije u punom kapacitetu. Ostaje otvoreno pitanje hoće li on taj kapacitet koristiti za emancipaciju od vlastite prošlosti ili za njenu obnovu. Sada nijesu vidljivi ni nagovještaji za ovo prvo. Možda ih razvoj događaja natjera na to, ali želju im ne vidim.

MONITOR: Hoće li ovakva vlada moći da ispuni obećanja među kojima su oslobađanje institucija, vladavina prava, odblokiranje evropskog puta i ekonomski razvoj?

VUKOVIĆ: Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora blokirala evropski put. Ja bih radije govorio o tome da je porazom DPS-a i njegovih političkih klijenata razobličena šaren-laža njihovog evropejstva i odškrinuta vrata za neko utemeljenije i iskrenije putovanje u Evropu. Bojim se da ova i ovakva vlada nema kapaciteta ta vrata širom otvori. Biće dobro ako ih uspije održati i ovako odškrinuta.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo