Povežite se sa nama

INTERVJU

ILINKA ILJOSKA, NOVINARKA IZ SKOPLJA: Dva etnički različita društva i jedna korona

Objavljeno prije

na

Iako su vanredni parlamentarni izbori u Sjevernoj Makedoniji održani u vrijeme epidemije korona virusa, odaziv glasača bio je više nego zadovoljavajući, a rezultati su pokazali da umjesto jednog društva postoje dva konceptualno identična, ali etnički različita društva

 

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori u Sjevernoj Makedoniji održani su 15. jula, poslije nekoliko odgađanja. Kakvu su poruku birači, prema preliminarnim rezultatima, poslali javnosti?

ILJOSKA: Ovi su izbori bili zaista interesantni. S obzirom na to da su održani u vreme epidemije korona virusa, odaziv glasača je bio više nego zadovoljavajući. Rezultati su pokazali da umesto jednog društva postoje dva konceptualno identična, ali etnički različita društva, u kojima dominiraju duplirana ideološka i politička rivalstva unutar etničke zajednice.

MONITOR: Da li su, s obzirom na pandemiju korona virusa, bili obezbijeđeni normalni uslovi za glasanje?  

ILJOSKA: Protokol za glasanje u uslovima korone bio je ispoštovan u svakom smislu. Svaki glasač je nosio zaštitnu masku, a svako biračko mesto imalo je dezinfekciono sredstvo za ruke. Članovi izborne komisije su isto tako držali distancu. Uopšte nije bilo gužve i glasači su mogli brzo i bezbedno da glasaju.

MONITOR: Sjeverna Makedonija od početka januara nema vladu, vodi je tehnička vlada za sprovođenje izbora, a od raspisivanja izbora 12. marta ne funkcioniše ni parlament. Kako se to odrazilo na ukupno stanje u državi?

ILJOSKA: Tehnička vlada nije imala upošte lak zadatak. Održavanje stabilnosti u svakom smislu – ekonomskom, zdravstvenom, u pogledu bezbednosti, bio je izazov za celi svet, pa tako i za vlasti u Severnoj Makedoniji. S jedne strane Ministarstvo zdravlja, lekari i ostalo medicinsko osoblje davali su i još dan danas daju sve od sebe da našu zemlju ne snađe italijanski scenario. Brinu se da uvek ima slobodnih bolničkih kreveta i respiratora. Isto tako, veoma odgovorno vodi se evidencija da se širenje ove bolesti mapira tako da bi se znalo tačno gde i kako se inficirao svaki pacijent i da se na vreme spreči dalje širenje virusa.

Ministrastvo ekonomije, uz pomoć EU i NATO, pobrinulo se da, koliko je to bilo moguće, obezbedi finansijsku pomoć za biznise i građane kako bi se održala ekonomska stabilnost.

Međutim, bilo je i takvih koji nisu poštovali zaštitne mere, a MUP ih nije kažnjavao. Još od početka policijskog časa i karantina policija je uglavnom samo opominjala one koje su se okupljali ili nisu nosili zaštitnu opremu. A to uopšte nije išlo u koristi zdravstvenih radnika. Policija nije kažnjavala ni govor mržnje koji je, uz invazije lažnih vesti, pridoneo da se etnička i verska miržnja prodube. Na to su se nadovezali i određeni članovi Makedonske akademije nauka i umetnosti.

Оno što je izazvalo najveće reakcije u proteklom periodu i ostavilo crni trag na etiku korišćenja društvenih mreža je tvit akademika Katice Kulavkove. Na svom profilu 6. juna napisala je: „Plaćamo cenu suživota sa životom“, aludirajući na to da su građani određene etničke zajednice krivi za porast slučajeva KOVID19.

U vreme kada se ceo svet i naša država bore protiv nevidljive opasnosti i kada su koegzistencija i nacionalno jedinstvo presudni, akademik Kulavkova je pokušala da doprinese legitimizaciji i opravda govor mržnje u očima šire javnosti.

Verski lideri su isto tako išli kontra vladinih mera. Smenjeni reis Islamske zajednice Sulejman Redžepi otišao je toliko daleko u borbi za prevlast da je onog trenutka kada se obratio javnosti čestitajući Bajram, sebi čak dozvolio da proglasi virus mrtvim.

MONITOR: Analitičari kažu da su ovi izbori nesvakidašnji za obje strane političkog spektra (SDSM i VMRO-DPMNE), jer se vodi politička borba između demokratije i autoritarizma, odnosno između građanskog i/ili etničkog karaktera Sjeverne Makedonije.

ILJOSKA: Iako rezultati još nisu oficijelni, uočljiva je mala razlika između SDSM i VMRO-DPMNE. SDSM, koja je u prednosti, zaista je pokušala da bude inkluzivna partija gde svako može da ima svog predstavnika bez obzira na verske razlike i etničke pripadnosti. Međutim, analiza izbornih rezultata pokazuje da treba još mnogo da se radi na podizanju demokratske svesti u našoj zemlji.

MONITOR: Je li tačno da je Nikola Gruevski izbornu kampanju vodio iz Budimpešte sa logistikom najmanje četiri države, koje su mu stavile na raspolaganje svoje sigurnosno-obavještajne aparate i neograničena sredstva, da sruši postojeću vlast u Sjevernoj Makedoniji okupljenu oko SDSM i Zorana Zaeva?

ILJOSKA: Posle Facebooka i Forenzička laboratorija za digitalna istraživanja Atlantskog saveta (DFR Laboznačila je našu zemlju kao izvor lažnih vesti. DFR Lab je preslikao na desetine portala i online medija koji putem svojih Facebook stranica šire lažne vesti. Mnogi od ovih izvora, koje DFR Lab deli u četiri podgrupe koje su međusobno povezane i prenose identične vesti.

Detaljna analiza ove organizacije kaže da je prema projektu prijavljivanja organizovanog kriminala i korupcije (OCCRP) Agnes Adamik, bivši izvršni direktor mađarske nacionalne televizije MTV, osnovao makedonsku kompaniju Adinamik Media u 2017. U to vreme ova kompanija je kupila većinski udeo u tri medijske kompanije – Prva Republika, EM Media i LD Press Media, a od 2018. godine te kompanije su vlasništvo sedam programa na kojima se podržava naša najveća desničarska stranka VMRO DPMNE, poseduje veb stranice Internet i Lider Republike Republike (poslednja je preneta iz EM Media u Prvu Republiku). Druga kompanija, EM Media, objavljuje vesti u Kuriru, Deneshenu, na Ekonomski i Vistina.  LD Press Media vodi konzervativni veb sajt Netpress. Prema Mertak Media Center oni su pomogli premijeru mađarske Victoru Orbanu za širenje uticaja zemlje u regionu Balkana, a takođe i da podrži svog saveznika Nikolu Gruevskog i njegovu stranku VMRO-DPMNE u Severnoj Makedoniji.

MONITOR: Prvi put od osamostaljivanja i nezavisnosti na makedonskoj političkoj sceni formirana je predizborna multietnička koalicija u kojoj su zajedno Makedonci i Albanci, ali i drugi građani. Međutim, Demokratska unija za integracije upozorila je da neće pristati na formiranje nove vlade ukoliko se na njenom čelu ne bude Albanac? 

ILJOSKA: Ima još vremena da postizborna alhemija sazre. Pregovori oko formiranje vlade neće biti laki s obzirom na to da je DUI osvojila većinu albanskih glasova. Ipak, smatram da su predizborne ambicije ove stranke da dobiju premijera nerealne.

MONITOR: Vanredno stanje bilo je uvedeno 18. marta zbog epidemije korona virusa i prestalo 14. juna. Kakvo je trenutno stanje kad je riječ o epidemiji?

ILJOSKA: Tokom izbornog dana registrovano je 198 novih slučajeva KOVID 19, a četiri osobe su preminule.

MONITOR: Zbog čega je toliko zaraženih?

ILJOSKA: Najviše zbog nepoštovanje zaštitnih mera. Dok je većina sedela kući, bilo je i takvih koji su se skupljali na različitim proslavama. Ako analiziramo stanje, najviše registrovanih od KOVID 19 klastera su unutar porodica koje su se okupljale u zatvorenim prostorima, gde se osećaju  slobodni i zaboravljaju da drže propisanu distancu.

MONITOR: Jesu li zdravstvene ustanove na adekvatan način reagovale na epidemiju? 

ILJOSKA: Zdravstvene ustanove rade dan i noć kako bi mi bili bezbedni. Čuvari našeg zdravlja su postali žrtve našeg nepoštovanja propisanih mera. Oni su organizovali svoj rad tako da bi se svaki pozitivan slučaj pravovremeno izolovao i kako bi se onemogućilo dalje širenje virusa. Javnost mora da shvati da je sprečavanje daljeg širenja pandemije u našim rukama.

MONITOR: Koje su mjere trenutno na snazi i poštuju Ii ih građani?

 ILJOSKA: Zaštitne mere već popuštaju. Od srede u kafiće i restorane za isti sto može sedeti više od dve osobe, otvaraju se plaže i bazeni. Maske i držanje distance su još obavezni deo našeg svakodnevnog života. Severna Makedonija je već na listi zemalja za nabavku vakcine.

                                   Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, ANALITIČAR:  Nema promjena uz iste matrice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako nagrade i nagrađeni budu projektovani po ideološkoj ili partijskoj matrici, a ne strukovnoj , onda smo jako malo ili gotovo ništa uradili sa očekivanim promjenama nakon 30. avgusta prošle godine

 

MONITOR: Ove sedmice najavljeno je da postoji većina za usvajanje budžeta, sa kojim se kasni više mjeseci. Iako je od početka bilo jasno da nova Vlada neće biti stabilna, odavno se govori o njenoj rekonstruciji, a sada i o novim izborima. Šta to sve znači za crnogorsko društvo i kako vidite dalji ishod ovih procesa?   

JANJUŠEVIĆ: Sva ova dešavanja oko usvajanja budžeta, trvenja unutar parlamentarne većine i Vlade, priča oko rekonstrukcije Vlade poslije šest mjeseci njenog formiranja, govori samo o činjenici da mi prolazimo porođajne bolove demokratije poslije 30 godina simuliranja višestranačja i demokratičnosti. To svakako znači da kao građansko društvo izuzetno sporo sazrijevamo, da je taj plemenski korijen veoma dubok i da su ostaci te svijesti jako prisutni i vidljivi. Sigurno će biti potrebna minimum dva izborna ciklusa da se ustabilimo i konsolidujemo kao demokratija koja će biti servis građana a ne partija.

MONITOR: Prethodne sedmice izabran je novi mitropolit MPC.  Kako vidite događaje koji su prethodili tom izboru, kao i sam doček mitropolita? Da li je dio nove parlamentarne većine, ali i Vlade, u neprimjerenom odnosu sa  SPC u Crnoj Gori, ali i Beogradom,  i šta su posljedice toga?

JANJUŠEVIĆ: Crkva se već duži vremenski period, gotovo 30 godina, svojevoljno ili ne, nalazi u političkom kontekstu, a pogotovo od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem 2019. Crkva je takođe imala presudan uticaj u parlamentarnim izborima avgusta 2020. Sve to govori da je ona i dalje akter političkih odnosa Vlade i parlamentarne većine, opet možda ne toliko svojim voljom koliko političkom i partijskom inercijom, pogotovo onih subjekata koje je doživljavaju kao nesporan autoritet i čiju bi naklonost željeli da imaju ubuduće. Sve to pomalo baca sjenku na ustavni koncept našeg društva kao građanskog, prije svega. Iskreno vjerujem da će demokratski procesi u Crnoj Gori posložiti sve subjekte u društvu onako kako je Ustav definisao, a to je da su crkva i država odvojeni i da građanski koncept ove države ne smije biti upitan nijednog trenutka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dobrica Veselinović, politikolog i građanski aktivista, Inicijativa ,,Ne davimo Beograd”: Pravi problemi i izazovi 21. vijeka su iznad nacionalnih podjela    

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mislim da se talas promjena osjeća svuda u regionu i to je optimizam koji se vidi. Naravno, to se neće desiti, niti treba da se desi preko noći, već postepeno i sporo, ali baš zato će i ta promjena biti suštinska i održiva

 

MONITOR: Prije nekoliko dana bili ste jedan od predstavnika opozicije koji se sastao sa Metjuom Palmerom, specijalnim izaslanikom Stejt departmenta za Zapadni Balkan. Da li to, možda, znači da će se nova američka administracija, zainteresovati za urušavanje sloboda i institucija u Srbiji o čemu ste, kako ste izjavili, razgovarali sa Palmerom? I  hoće li to ići dalje od ovakvih razgovora?

VESELINOVIĆ: Ovaj sastanak je organizovan u sklopu višednevne posete Metju Palmera Balkanu. A njega smo, kao i uostalom i druge strane diplomate, ovom prilikom upoznali sa trendom urušavanja institucija i opšteg pada demokratije u našoj zemlji, kao i na razloge koji su doveli do bojkota izbora u junu 2020. godine.

Poseban fokus bio je na brojnim napadima na predstavnike opozicionih pokreta, nezavisnih medija i organizacija civilnog društva koje dolaze od strane Srpske napredne stranke. Takođe, govorili smo o sveprisutnoj korupciji i nesposobnosti državnih organa i lokalne samouprave da reše izazove sa kojima se naša zemlja suočava u 21. veku, kao što su klimatske promene, energetska tranzicija i saradnja u regionu.
Videćemo uskoro koliko su ove naše signale ozbiljno shvatili.

MONITOR: Već više godina ste u javnosti prepoznati kao „lice“ Inicijative Ne davimo Beograd. Na posljednjim beogradskim izborima dobili ste nešto više od tri procenta glasova, a parlamentarne i opštinske izbore 2020. ste bojkotovali. U javnosti se pominjete kao jedan od mogućih kandidata za gradonačelnika Beograda, na izborima 2022. Ima li pobjede 2022. bez jedinstvene podrške opozicije kandidatima  za predsjednika Srbije i gradonačelnika glavnog grada?

VESELINOVIĆ: Što se tiče jedinstvene opozicije, mislim da je to uzaludno očekivanje, i da se ne može i neće desiti. To se inače već pokazalo u dva primera – Savez za Srbiju i Ujedinjena opozicija Srbije. Ljudi hoće nove politike i nove ljude.
Mislim da je važno da se ljudima ponudi program i da što veći broj ljudi izađe na birališta, kad budu bolji uslovi i da izaberu u skladu sa svojim preferencijama. Da li je to tri, pet ili deset kolona, mislim da to nije važno. Treba nam velika izlaznost i veliki broj različitih programa. To bi rezultiralo time da ljudi imaju da biraju nešto za šta su, a ne za nešto protiv čega su.
Što se nas tiče, to je plan ,,Za! dobar grad” koji smo sastavili i koji prezentujemo i u krajnoj liniji, živimo.

Nastasja RADOVIĆ
Pro;itajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORKA CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Na gubitku su građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vanredni izbori trenutno ne odgovaraju nijednom političkom subjektu, pa čak ni opozicionom DPS-u koji se teško oporavlja od 30. avgusta, ali i ne pokazuje sposobnost adekvatne unutrašnje rekonstrukcije koja bi mu proširila koalicioni kapacitet. Znači, kraj ove Vlade nije tako blizu, ali teško da ona može izdržati puni četvorogodišnji mandat

 

MONITOR: Kako vidite ocjene u najnovijem Nezvaničnom dokumentu EK o stanju u poglavljima 23 i 24?

ULJAREVIĆ: Mi smo nedavno, i u kratkom razmaku, dobili dva važna dokumenta iz Evropske unije.

Jedan je nikad opširnija Rezolucija Evropskog parlamenta, a drugi je Nezvanični dokument Evropske komisije. Oba dokumenta pokazuju da se u EU sve bolje vide nedostaci našeg sistema i da se sve eksplicitnije ukazuje na izazove, ali i upire prst u odgovorne. Takođe, čita se i zabrinutost zbog visokog stepena polarizacije u društvu i poziva na politički dijalog kao održiv način prevazilaženja problema.

Proces progovora je poslije početnog entuzijazma i dobrog zamajca udario u zid kada je prethodna vlast shvatila da se time urušavaju njeni monopoli moći. Nažalost, ni nova vladajuća struktura taj proces nije oživjela a danas je i u tehničkom pogledu situacija kompleksnija. Nezvanična klauzula balansa je odavno na snazi a neizvjesno je kad će proces biti otkočen.

Na to opominje i posljednji Nezvanični papir naglašavajući da ispunjavanje prelaznih mjerila ne zavisi samo od primjene akcionih planova i strateških dokumenata već da uključuje i demonstraciju jače političke volje na nivou Vlade da adresira postojeće izazove, osobito one koji se odnose na oblasti koje pokriva poglavlje 23 i one koja su u nadležnosti Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava. Uz ovo je EK poslala i jasnu poruku kad je riječ o odnosu suočavanja sa prošlošću i ratnim zločinima, koja bi morala zvoniti u glavi poslanicima i onima u Vladi koji su i dalje spremni da stoje uz ministra Leposavića.

MONITOR: U dokumentu se, između ostalog, ovdašnjim vlastima sugeriše da hitno moraju izabrati šefove i članove radnih grupa za ta poglavlja. Da li to znači da ovoj Vladi nijesu prioritet evropske integracije?

ULJAREVIĆ: Crna Gora ove godine obilježava devet godina od otvaranja pregovora o pristupanju sa EU, a prošlo je i skoro  deceniju i po od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, odnosno nešto više od deceniju od kada je postala kandidat za članstvo u EU.

Ovaj podsjetnik ukazuje da postavljamo rekorde u dužini ovog procesa a da se dominantno krećemo u začaranom krugu u kojem presudnu ulogu imaju tzv. veto igrači, ma iz koje političke ili vezane ekonomske ili kriminalne strukture oni dolazili. Danas, kad bi trebali biti makar administrativno kapacitirani, pregovaračka struktura države Crne Gore sa EU je u rasulu i, što je još gore, bez ideje daljeg restrukturiranja. Nakon šest mjeseci rada ove Vlade, jasno je da tu podbacila Vlada odnosno da tu nije bila ni na minimumu očekivanog rezultata da imenuje šefove radnih grupa.

Voljela bih da se varam, ali čini mi se da prioritet ove Vlade nije evropeizacija društva i države, iako je to nesumnjivo želja većinske Crne Gore. Od prihvatanja i dosljedne primjene evropskih standarda i najboljih praksi bježala je, u posljednjem periodu, i stara vlast. Pregovori o pristupanju EU nijesu švedski sto sa kojeg naši donosioci odluka mogu uzeti što im se dopada a ostalo ignorisati. Mnogo je tu neugodnih stvari koje se moraju uraditi kako bi se kao društvo uredili. Vladajuća struktura, za sada, ne pokazuje razumijavanje tog procesa niti spremnost da ga valjano sprovede. A konkretnih rezultata neće biti bez neupitne političke volje i snažne i organizovane pregovaračke strukture.

MONITOR: Kako doći do te političke volje i dobre pregovaračke strukture?

ULJAREVIĆ: S obzirom da je danas u Crnoj Gori evropska ideja jedna od rijetkih koja ima snažan progresivni, integrišući i kohezivni potencijal, upravo ta ideja treba da bude polazna tačka u nalaženju saglasnosti o nekim ključnim pitanjima i uspostavljanju tzv. crnogorskog mjerila.

MONITOR: Crnogorskog mjerila?

ULJAREVIĆ: Namjerno i često koristim sintagmu crnogorsko mjerilo kao paralelu briselskim mjerilima koje smo dobili kako bismo postupno zatvarali pregovaračka poglavlja a koja su nerijetko tehničkog karaktera. Cijenim da u našem kontekstu te obaveze prema EU ne mogu biti ispunjene ako nemamo usaglašenost oko crnogorskog mjerila koje nosi vrijednosni i politički sadržaj.

Previše je razlika među nama i zato ključni cilj treba da nam bude pronalaženje vezivnog tkiva da se naše razlike, makar oko nekih važnih pitanja, prevaziđu. To nam nije zacrtano nikakvim briselskim mjerilima, i zato je to ono mjerilo koje mi ovdje u Crnoj Gori treba da postavimo kao osnov demokratizacije i evropeizacije našeg društva i da na njemu dosljedno radimo.

MONITOR: Ima li još znakova da ova Vlada ima neke druge prioritete?

ULJAREVIĆ: Promjena loše vlasti bila je neophodna. Niko nije očekivao da time svi naši problemi budu riješeni. Ta promjena je trebalo da otvori put da se koriguju defekti bivše vlasti i da se uđe u novu fazu konsolidovanja demokratskog poretka u Crnoj Gori uz prioritete zasnovane na javnom interesu.

Međutim, ne samo da se mnogi raniji problemi ne rješavaju nego se javljaju  i aveti za koje smo vjerovali da su iza nas. Vidljiva je i konfuzija kad je riječ o prioritetima, ugroženost građanskog koncepta države, uz olako preuzimanje loših praksi stare vlasti kad je riječ o netransparentnosti, ali i zloupotrebi funkcija.

Na primjer, bizaran je, a ilustrativan, primjer bahatosti zamjenika generalnog sekretara kojem je konstatovano od strane nadležnih organa i kršenje niza, i to ne samo saobraćajnih, propisa a da ova Vlada tvrdoglavo drži tog čovjeka na istoj poziciji. Sa kojim kredibilitetom onda Vlada može govoriti o bahatostima i nekažnjivosti kod prethodne vlasti?

MONITOR: Izmjenama tužilačkih zakona otvara se mogućnost oslobađanja tužilaštva. No, mislite li da je to dovoljno da se konačno naprave suštinski koraci u poglavljima 23 i 24? 

ULJAREVIĆ: Mi smo u CGO-u i ranije ukazivali da je  tužilačka organizacija u Crnoj Gori neefikasna i da konstelacija unutar ovog organa ne doprinosi učinkovitoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a sjetimo se samo načina adresiranja afera Snimak, Koverta, itd. To naglašava i potrebu da reforme budu u skladu sa standardima i najboljim praksama. Znači, isto kao što se sa ovim tužilaštvom ne može graditi funkcionalna vladavinu prava, ne može se napredovati ni ako se jedan politički uticaj zamijeni drugim.

Ovo pitanje je moralo biti mnogo otvorenije i stručnije iskomunicirano sa evropskim partnerima, jer crnogorske vlasti nemaju tu ni naslijeđenog ni mnogo novog kredibiliteta da bi njime bagatelisali.

MONITOR: Kako vidite dešavanja koja su pratila izbor novog mitropolita Mitropolije crnogorsko-primorske? Brine li vas to što se premijer i dio parlamentarne većine više bave crkvenim pitanjima od reformi neophodnih za ulazak u EU?

ULJAREVIĆ: Takvim pristupom premijer i dio parlamentarne većine prave višestruku štetu državi Crnoj Gori.

Naime, osim što daju doping injekcije DPS-u i drugim partijama u opoziciji jačajući dobijeni klerikalni oreol, oni time dovode u pitanje karakter države Crne Gore, kao i jedini dobar dio u politici prethodne vlasti – spoljno političke prioritete.

Imam poštovanje prema ljudima koji su vjernici, ali ekstenzivna javna demonstrancija religijskih uvjerenja je, u najmanju ruku, neumjesna kad se radi o bilo kome a posebno o zvaničnicima. Dodatno, u slučaju zvaničnika i neodgovorno u jednom multikulturalnom i multinacionalnom malom društvu, kakvo je crnogorsko.

Klijentelistička zaostavština DPS-a neće nestati s molitvama niti uz bilo čiji blagoslov. Da bi se država revitalizaovala potreban je posvećen rad, znanje i širina prema različitostima.

MONITOR: Gdje nas može odvesti politička kriza vlasti?

ULJAREVIĆ: Politička kriza ovdje nije novost, već prije jedna konstanta. Ova će trajati još, bivajući sve mučnije kako direktnim akterima, bilo da iniciraju ili primaju udarce, tako i onima koji to posmatraju sa strane.

Vanredni izbori trenutno ne odgovaraju nijednom političkom subjektu, pa čak ni opozicionom DPS-u koji se teško oporavlja od 30. avgusta, ali i ne pokazuje sposobnost adekvatne unutrašnje rekonstrukcije koja bi mu proširila koalicioni kapacitet.

Znači, kraj ove Vlade nije tako blizu, ali teško da ona može izdržati puni četvorogodišnji mandat.

U konačnici, i to treba naglašavati, na gubitku su građani Crne Gore čiji kvalitet života trpi.

MONITOR: Kako ocjenjujete to što je Odbor za ljudska prava predložio Skupštini da se ne usvoji Rezolucija o Srebrenici? Ili, to što u Skupštini nema jasne poruke i većine da se smijeni ministar pravde koji negira taj zločin?

ULJAREVIĆ: Ta odluka Odbora je poražavajuća i jača negativne trendove relativizacije tog najmasovnijeg zločina izvršenog na tlu Evrope poslije II svjetskog rata, ali i međunarodnih sudskih odluka i obavezujućih međunarodnih dokumenata što je ograničavajuće za dalju suštinsku demokratizaciju crnogorskog društva.

U Crnoj Gori postoji kontinuitet neadekvatnog bavljenja pitanjima iz domena tranzicione pravde. Nažalost, to je sada naglašeno kroz rad nove vladajuće većine u Skupštini, ali i Vlade, jer se tim temama prilazi uz negiranje činjenica. Time se intenzivira opasna igra sa prošlošću zarad sticanja političkih poena u dijelu biračkog tijela dok kao društvo regresiramo. Upravo takva klima je obavezivala novu većinu da dobijemo nedvosmislen stav Skupštine o osudi genocida u Srebrenici i uspostavljanju mehanizama koji su dio kulture sjećanja.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo