Povežite se sa nama

Izdvojeno

DRŽAVA I EKOLOŠKA KATASTROFA: Nakon rijeka branimo šume

Objavljeno prije

na

Vlada će naložiti da se devastirano područje Morače proglasi ekološkom katastrofom, kako bi se utvrdila i naplatila šteta koja iznosi preko 50 miliona eura Ozbiljnijoj akciji suzbijanja nelegalne eksploatacije šljunka pristupilo se  nakon što je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu. Tužioci istražuju i da li postoji krivična odgovornost u institucionalnom lancu komande za počinjenu ekološku katastrofu

 

Nakon dvije godine javnih pritisaka na Vladu da se zaustavi nezakonita eksploatacija šljunka iz korita rijeka Morače i Cijevne, koju je činilo preduzeće Montenegro Petrol, konačno su učinjeni prvi koraci. Srušeni su nelegalni objekti ovog preduzeća koji su podignuti na obalama Cijevne i Morače, na parcelama koje su upisane kao državne, društvene i gradska svojina.

Iako su se ostale građevinske firme povukle (neke milom, neke silom), Montenegro petrol, koju je osnovao podgorički biznismen Ranko Šuškavčević, a trenutno njome rukovodi njegova ćerka Andrea, uspijevalo je koristeći zakonske začkoljice da izbjegne takvu sudbinu.

Posljednji put je podgorički Osnovni sud, 8. februara, donio drugo rješenje, prema kojem postrojenje kompanije Montenegro petrol može nastaviti sa radom, odnosno proizvodnjom betona, ali ne i da obrađuje šljunak koji potiče sa te lokacije ili iz Morače. Isti organ je prvobitno, po predlogu države, zabranio rad postrojenja te privatne kompanije. U februarskom rješenju, pak, sudije konstatuju da nema dovoljno dokaza da bi te aktivnosti uticale na smanjenje izdašnosti obližnjeg vodoizvorišta.

I pored takve odluke suda, Vlada je donijela odluku da se konačno sruši postrojenje Montenegro petrola. U ranijem dopisu građevinske inspekcije iz septembra prošle godine ovoj kompaniji je naloženo da sama ukloni svoje objekte i mašine sa državnih parcela, što nije učinjeno. Ne samo da objekti nijesu uklonjeni, već je advokat podgoričke kompanije Nikola Martinović najavio tužbu protiv države zbog rušenja ovih objekata.

Vlada u tehničkom mandatu na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem planira da „ekološkom katastrofom“ proglasi kompletnu zonu zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, ali i dio korita Morače iz kog se godinama nelegalno eksploatisao šljunak – da bi država mogla tražiti nadoknadu štete koja se mjeri desetinama miliona eura. On je najavio i podnošenje krivične prijave protiv Glavnog grada, za koji tvrdi da su ćutanjem na nezakonitosti omogućavale nelegalnu eksploataciju. Nakon najavljene tužbe Abazović je rekao da nijedan od tih objekata nije bio upisan u katastar:

,,Sa zadovoljstvom čekamo tužbu. Država neće biti u defanzivi, neka sud na kraju odluči. Nijedan od ovih objekata nije upisan u katastar. Ne samo da treba da odgovaraju vlasnici i da treba da nadoknade štetu koja je veća od 50 miliona eura, jer to će pasti na teret građana Crne Gore. Znaju se imena firmi koje su ovdje radile, kao i pojedinaca, ali firme treba da plate nadoknadu štete. Odgovoran je i Glavni grad. Oni su htjeli da prevare sistem i konceptom montažnih objekata dozvole nelegalnu eksploataciju šljunka ovdje, iako elaborati o uticaju na životnu sredinu postoje godinama unazad. I samo zbog njih smo kasnili, samo zbog njih ranije nismo proglasili javni interes, jer izvjesni Barović nije htio da odgovori, ali se nadam da će odgovoriti u Specijalnom državnom tužilaštvu”, kazao je Abazović.

Simptomatično je da se ozbiljnijoj akciji suzbijanja nelegalne eksploatacije šljunka pristupilo nakon što je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu. Tužioci istražuju i da li postoji krivična odgovornost u institucionalnom lancu komande za počinjenu ekološku katastrofu.

Novinar i građanski aktivista Vuk Vujisić, koji godinama ukazuje na ovaj problem, smatra da je tek počelo rješavanje problema sa nelegalnom eksploatacijom šljunka i uzurpacijom državnog zemljišta u basenu Morače. Tvrdi da je pred nama veliki posao, a malo vremena.

„Moramo ukloniti sve mašine i sve objekte, pa procijeniti štetu i ko ju je napravio, a uporedo krenutu u naplatu štete. Nakon toga idu eventualni sporovi i tužbe“, kazao je Vujisić za Monitor.

Dritan Abazović je poručio da su „slobodni da idu kućama“ svi koji nisu odlučni da rade u skladu sa zakonom. Navodi da je to kazao nadležnim inspektorima Uprave za inspekcijske poslove. ,,Nama ne treba da radi neko kao što je radio do sad. Nama treba odlučnost. Mi prelazimo da branimo šume, odmah čim se riješi situacija sa šljunkom. Prethodnici su omogućili sistem koji podstiče devastaciju. Tome stajemo na kraj”, kazao je on.

Abazović je tvrdi da će nakon odbrane rijeka, Vlada preći da brani šume. Kaže i da je tu dodatni javašluk. „Na stotine krivičnih prijava je podnijeto i nijedna nije procesuirana“, rekao je Abazović.

Građanski aktivista iz Plava i dokazani borac za zaštitu šuma Rašit Marković kaže za Monitor da je ta borba počela u njegovom gradu prije mnogo godina.  On smatra da su institucije i inspekcije najveći problem u tom sektoru.

„Imamo svu dokumentaciju o legalnim pljačkama. Imamo premjere odjeljenja sa oko 400 stabala dokaza. Imamo skrivanje dokaza i 15 ročišta za privremenu mjeru prolaska – u krivično djelo i povredu prava na pravično suđenje jer nijesmo dobili na uvid ni sporne koncesije niti izvođačke projekte koncesionara, prijave institucijama sistema za krivična djela. Imamo masu toga. Samo šume nemamo“, kaže Marković.

Vujisić smatra da je problematika sa šumama drugačija od devastacije rijeka. Krađa stabala se vrši širom Crne Gore, na napristupačnim terenima, pogotovo na sjeveru. Kaže da ne znamo tačne pozicije kao kod eksploatacije šljunka, i da je problem u tome što je u ovu krađu uključen mnogo veći broj ljudi. Zbog opustošenih crnogorskih sela, naročito na sjeveru zemlje, nema ko da prijavi krađu pa su šume nezaštićene.

„Ovoga puta vidimo da posotoji volja u vrhu Vlade da se ova stvar riješi. Naravno, vjerovatno ćemo i ovdje imati opstrukcije po dubini i trule daske u institucijama, ali će se združenom akcijom procesuirati svi koji učestvuju u pustošenju naših šuma“, poručuje Vujisić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo