Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI PLANOVI ZA GRADNJU NA OBALI TARE: Krupni kapital s pogledom na rijeku

Objavljeno prije

na

Agencija za zaštitu životne sredine treba, nakon javnih rasprava,   da odluči o elaboratima za više objekata planiranih  a na obali Tare u Kolašinu.  Istovremeno Kolašinci, od lokalne vlasti do udruženja,  upozoravaju da gradnja u skladu sa planskim dokumentima uništava prostor te opštine

 

Ničim ometane, a planskom dokumentacijom omogućene, ambicije onih koji grade hotele i turistička naselja u Kolašinu stigle su i  do korita Tare. Dok se  čeka finiš  javne rasprave  o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za nekoliko, od planiranih više desetina objekata, u blizini kolašinskog hotela Bjanka, drugi investitor  najavljuje gradnju hotela u Moračkom  Trebaljevu, na lokaciji između magistrale i rijeke, gdje je trenutno restoran Terasa na Tari. Naime,  kompanija Platinum Distribution iz Tivta planira izgradnju “eko hotela” Tara Retreat sa četiri zvjezdice . Na idejno rješenje, koje  je izradio AIM studio iz Podgorice, već je dao  saglasnost glavni državni arhitekta.  Tik pored rijeke planirana su “tri objekta koji će biti povezani zajedničkim sadržajima i kao takvi činiti jednu cjelinu”.  Prema zakonskim odredbama, o Elaboratu za taj hotel, odlučuje Aagncija za zaštitu životne sredine, a ne kolašinski Sekreterijat za zaštitu životne sredine.

U lokalnom Sekreterijatu za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj  kažu da su o planovima za taj obejkat saznali “sa nekih poslovnih portala” i, kako tvrde, nemaju detaljnije informacije. Zbog toga, objašnjavaju  nemaju ni definisan stav  na temu građenja u koritu rijeke.

Osnivač tivatske kompanije je, kako su ranije pisali mediji,  Mikhail Zadorin, sin ruskog biznismena Valerija Zadorina, vlasnika jedne od najvećih firmi za trgovinu luksuznim proizvodima i uvoznim pićem u Rusiji, kompanije Aroma. Valerij Zadorin je, prema ranijem pisanju medija, u Tivtu u Krtolima izgradio vilu na Obali Đuraševića, dok u Porto Montenegru drži svoju jahtu koja takođe nosi ime Aroma. Njegov sin Mikhail, inače muzičar, vlasnik je tri restorana u Porto Montenegru.

Ranije je, o čemu je Monitor pisao, u DUP Centar, planirano  naselje od čak 14 objekata, koje će graditi  firme “Beppler&Partners”, “Stablo” i “Irenia Investments”, takođe na obali rijeke.  Nekoliko objekata tog kompleksa su zamišljene kao sojenice, a jedna od njih je na manje od 15 metara od Tare.  Uprkos tome, investitori su dobili skoro sve potrebne dozvole i saglasnosti. U lokalnom  Sekretrijatu te objekte doživljavalli su  neprimjerenim  za obalu Tare, pa je  komisija  dva puta, odbijala  da investitorima da saglasnost na Elaborat. Međutim, ispostavilo se da lokalni sekreterijat nije bio nadležana, pa je dokumentacija proslijeđena Agenciji za zaštitu životne sredine. I u tom slučaju čeka se javna rasprava i odluka.  Ideja o gradnji kompleksa 14 objekata na obali Tare, koji nezvanično u gradu zovu “Kolašin na vodi”, u skladu je sa DUP “Centar”, koji je donesen 2008. godine.  Za objekat A1, Sekretarijata za planiranje prostora izdao je urbanističko tehničke uslove početkom februara 2012. godine. Saglasnost je stigla i sa adrese glavnog državnog arhitekte, a ni Uprava za vodu nije vidjela ništa sporno u planovima investitora.

Prema nezvaničnim informacijama iz kolašinske Oštine, zbog toga što je  iako nenadležan  kolašinski Sekreterijat odlučivao o Eleboratu, inevstitori su u više navrata prijetili tužbama lokalnoj upravi. Smatraju da su izgubili dragocjeno vrijeme, čekajući saglasnost sa lokalnog nivoa.

U dokumentu u kojem se razmatra mogućnost priključenja objekata, koje su investitori planirali na obali Tare  na hidrotehničku infrastrukturu, iz preduzeća Vodovod i kanalizacija napominju da u tom dijelu grada ne postoji izgrađen sistem fekalne kanalizacije. Naime, iako je u izmjenama i dopunama DUP “Centar”, na kojoj su planirani depadansi, ucrtan cjevovod fekalne kanalizacije on niti postoji niti je ikada postojao na toj lokaciji. Otpadne vode iz objekata na susjednim parcelama odvode se  u septičke jame. Ne postoji ni sistem atmosferske kanalizacije. Poseban problem, prema ocjeni Vodovoda i kanalizacije, je snabdijevanje vodom tolikog turističkog naselja. Objašnjavaju da bi obezbjeđivanje vode za depadanse te površine ugrozilo redovno snabdijevanje sadašnjih potrošača.  Ostaje da se vidi koliko će sve te činjenice uticati na odluku Agencije za zaštitu životne sredine, al ii na tok javne rasprave, prije toga.

Gradnja u Kolašinu, prema važećim planskim dokumentima, ugrožava prostor i predimenzironirana je, a to se posebno odnosi na zahvat detaljnih urbanističkih planova (DUP) “Centar” i “Breza”.  To je bio jedinstven zaključak  vlasti i opozicije na  posljednjoj  sjednice lokalnog parlamenta.  Odbornici su još jednom  apelovali na Vladu i resorno ministarstvo da se ubrza donošenje izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) i, uporedo sa tim, radi na izmjenama i dopunama DUP-ova. Opština Kolašin je izmjene i dopune PUP-a inicirala još prije četiri godine, a taj dokument je i dalje u fazi “pred javnu raspravu”.

Nedavno je pokrenuta i inicijativa „Zeleni Kolašin“, s ciljem  da se otvori prostor za “prostorni, urbanistički  i sa njima povezani  društvenog razvoja opštine”.

“Razlozi za ovu lokalnu inicijativu su jasni.  Stihijske promjene u gradskom prostoru kojima u poslednje vrijeme svjedočimo iznenadile su nas i navele da mislimo o tome kakav Kolašin želimo. Priliku da odgovore na ovo pitanje treba da imaju svi građani i građanke Kolašina i to je jedan od naših ciljeva,  da pokrenemo važne teme i otvorimo prostor za razgovor ”, saopštili su iz tog neformalnog udruženja.

Pokušaj da obuzda hipergradnju u centru, ali i u najbližoj okolni , uključujući obalu Tare, lokalna vlast je nedavno uobličila u predlog izmjena i dopuna odluke o nakanadama za komunalno opremane građevinskog zemljišta. Njiime su višestruko povećane cijene te vrste dažbina za investitore, dok su za one koji grade objekte do 200m² nema promjena tarife. Nacrtom tog propisa naknada za prvu zonu uvećava sa 30 na 150 eura, na 100 za drugu, treću 70 i četvrtu 30 eura po m².

Na taj način, tvrde iz kabineta predsjednika Opštine Vladimira Martinovića, između ostalog, postiže se i efekat zaštite prostora od pretjeranog privođenja namjeni postojećih planova izgradnjom objekata. U novogradnji, podsjećaju, “investitori prodaju stambene jedinice po cijenama koje se kreću i iznad 2.000 eura po kvadratu, a što je i omogućeno zbog naknade koja je do sada iznosila za prvu zonu simboličnih 30 eura po kvadratu”.

Predstavnici nekoliko komapanija, među kojima i oni koji žele sojenice na obali rijeke, oštro su osudili namjeru lokalne vlasti da poveća cijenu komunalija. Iz Bećirovićeve kompanije takve planove nazvali su “kočnicom razvoja Kolašina” i zaprIjetili da će svoj kapital usmjeriti prema opštinama koje imaju “atraktivnije” nakande za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Ima li kolašinska vlast kapaciteta da se odupre pritiscima krupnog kapitala biće jasno već na sljedećoj sjednici Skupštine opštine (SO), kada će na dnevnom redu bitii , investitorima sporan,   predlog izmjena i dopuna odluke .

                                                                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera Belivuk, koja se, između ostalog,  stavlja na teret Lazoviću i Katniću  nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“.  To je priča, kako ju je  prezentovao ovaj ugledni amerčki list –  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda,  po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?

 

 

U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić.  Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT),  nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT,  Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za  stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti  za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično  saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo