Povežite se sa nama

Izdvojeno

ŠTRAJK U CRNOGORSKOM TELEKOMU: Dogovor ni na vidiku

Objavljeno prije

na

Iz Sindikata Telekoma osporavaju tvrdnje uprave da bi prihvatanjem štrajkačkih zahtjeva kompanija ugrozila poslovanje. Objašnjavaju da Telekom svake godine ostvaruje operativnu dobit od oko 40 odsto ukupnih prihoda, što je prošle godine iznosilo preko 30 miliona eura. Zaposleni traže manje od dva miliona eura za povećanje zarada na godišnjem nivou

 

Štrajk u Crnogorskom Telekomu počeo je 15. novembra, a gotovo 200 radnika jedne od najprofitabilnijih kompanija u Crnoj Gori već tri mjeseca ne primaju plate.

Iz Sindikata Telekoma za Monitor kažu da je na samom početku štrajka poslodavac zaposlenima poslao Informacije u vezi sa štrajkom, čime je izvršio pritisak i zastrašivanje zaposlenih nakon čega je u startu njih 18 istupilo iz štrajka.

Pritisci na zaposlene, koji su u štrajku, od strane menadžmenta su konstantni i intenzivni, tvrde iz Sindikata. „Sama činjenica da Uprava ne želi da u socijalnom dijalogu riješi problem, je svojevrsna vrsta pritiska“, kaže za Monitor Željko Burić, čelnik Sindikata Telekoma.

On kao pritisak tumači i najave uprave da  neće ispoštovati član 86 Kolektivnog ugovora Telekoma i neće isplatiti zaostale zarade zaposlenima koji su učestvovali u štrajku. „U posljednje  vrijeme na snazi su i dodjele beneficija i omugućavanje veće zarade zaposlenima koji nisu u štrajku, što je jasno zabranjeno Zakonom o štrajku, kao i upošljavanje radnika putem eksternih firmi na nezakonit način, čime se obesmišljava štrajk i pokušavaju anulirati njegovi efekti“, objašnjava Burić uz opasku da Telekom na angažovanje takvih zaposlenih iz eksternih kompanija u ovom trenutku troši mnogo više novca nego što je potrebno da se zatvore sva pitanja iz štrajkačkih zahtjeva.

„Menadžment Crnogorskog Telekoma ne želi pregovore već izgovore kako bi taktikom zastrašivanja i finansijskog iscrpljivanja ostvarili svoj maliciozan cilj“, naglašava Burić.

Na pitanja Monitora, iz uprave Telekoma dobili smo odgovore, koji su dva dana prije objavljivanja našeg lista, objavljeni na brojnim portalima kao promo sadržaj pod naslovom – Štrajkuju većinom radnici sa srednjom stručnom spremom i platom od preko 1.000 eura.

Ispada da radnici sa srednjom školom, koji za crnogorske uslove imaju dobre plate, ne bi smjeli ni da pomisle na štrajk. Telekom uporno insistira na tome da štrajkači to rade maltene iz „bijesa“. Navode da je prosječna plata u Telekomu u prethodnoj godini iznosila 1.300 eura, a najniža nešto manje od 900, te da su zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima tokom prošle godine svi zaposleni dobili poklon kartice u vrijednosti od 300 eura, a da je kompanija svim zaposlenima najavila povećanje zarada od šest odsto od januara ove godine.

S druge strane, Sindikat tvrdi da je Telekom od nekadašnjeg lidera u zaradama 2008, došao do toga da je prosječna zarada na kraju 2021. u Telekomu iznosila 1.128, u M-telu 1.401, a u Telenoru 1.678 eura. Objašnjavaju da se radi o  prosjeku u koji ulaze enormne zarade menadžmenta Telekoma, bonusi koje svake godine menadžment sebi isplaćuje, varijabile menadžmenta, kao i nezakonite brojne ugovorene zarade, koje u međuvremenu jednostranim odlukama menadžmenta jesu povećavane, dok svim ostalim zaposlenima cijena rada nije povećana nijedan cent od 2008.

Zahtjevi Sindikata su produženje svih prava i benefita koji u Kolektivnom ugovoru egzistiraju više od 16 godina uz zahtjev za uvećanje cijene rada za 30 odsto. Povećanje obrazlažu činjenicom da je od 2008, od kada cijena rada u kompaniji nije povećana, zvanična stopa inflacije u Crnoj Gori prevazišla 50 odsto. Napominju da su u istom periodu zaposleni kompaniji ostvarili stotine miliona eura profita.

U kompaniji su izveli, kako kažu, grubu računicu, koja pokazuje da bi povećanje zarada od 30 odsto značilo dodatni trošak za kompaniju od oko 3,5 miliona eura godišnje, dok je neto dobit Telekoma u 2021. godini iznosila 2,8 miliona eura: „Prihvatanje takvih ultimatuma (a zahtjev za povećanje plate 30 odsto nije jedini) značilo bi da Kompanija posluje s minusom“.

Uprkos tome što je Aneks Kolektivnog ugovora u kojem su sadržani najvažniji benefiti za zaposlene istekao 31.12. 2022. nakon što nije postignut dogovor sa rukovodstvom Sindikata, iz uprave Telekoma tvrde da su garantovali nastavak benefita zaposlenima do potpisivanja novog Aneksa KU-a. Ističu da su garancijama obuhvaćeni benefiti u trajanju tri godine vrijedni 3,1 milion eura.

„Kompanija je spremna odmah potpisati Aneks Kolektivnog ugovora kojim se gore pobrojani benefiti produžavaju na rok od tri godine i ovim putem demantujemo netačne i manipulativne tvrdnje čelnika Sindikata o tobožnjem ukidanju kolektivnog ugovora ili čak i više – ukidanju sindikata u našoj kompaniji“, navode u Telekomu.

Aneks koji nudi uprava, a kojim se po riječima Sindikata modifikuje Kolektivni ugovor je upravo ono što sindikalce zabrinjava. „Zašto se mijenjaju višedecenijska rješenja iz Kolektivnog ugovora, na koja niko od zaposlenih nije imao primjedbe. Sve se svodi na pokušaj eliminacije uloge Sindikata i stvaranje ambijenta da se Kolektivni ugovor i prava zaposlenih stave pod njihovu kontrolu. Da oni odlučuju kako im se prohtije ili ih, čim poželi, ukine, u kojim uslovima bi izvršni direktor (i onaj iznad njega) bio dominus et deus. Da nas on plaća koliko hoće i nagrađuje koga hoće“, tvrdi Burić.

On tvrdi da ih na to upozoravaju porazni rezultati takvog koncepta za prava i standard zaposlenih u Mostarskom i Hrvatskom Telekomu. „Sindikat je davno prozreo namjere čelnog dvojca Siniša ĐuranovićStjepan Udovičić, kadrova Hrvatskog Telekoma, i zato smo iz dana u dan sve uvjereniji u opravdanost i uspjeh štrajka“, kaže Burić.

Iz Sindikata osporavaju tvrdnje uprave da bi prihvatanje štrajkačkih zahtjeva značilo da Kompanija ugrožava  poslovanje. Objašnjavaju da je svake godine, čak i u uslovima pandemije, Telekom ostvarivao planirane poslovno-finansijske kompanijske rezultate, te operativnu dobit u procentu od oko 40 odsto ukupnih prihoda, što je u posljednjoj godini preko 30 miliona eura.

„Tu dobit, najvećim dijelom menadžment usmjerava svojim odlukama. Po tom osnovu, menadžment je svake godine, pored veoma visokih zarada sebi isplaćivao bonuse,  akcionarima je dijeljena dividenda, dok zaposleni koji su najvažniji resurs i činilac Kompanije, za svo to vrijeme nijesu dobili ni cent povećanja cijene rada“, ističe Burić.

„Štrajk će biti okončan kada se g. Burić i čelnici Sindikata – koji su se ‘zaigrali’ toliko da ne vide izlaz iz situacije u koju su uveli dio zaposlenih – urazume i prihvate dijalog zasnovan na argumentima. Niko ne osporava pravo 168 zaposlenih (koliko ih je trenutno u štrajku) da štrajkuju, kao što niko ne smije osporiti pravo 307 zaposlenih da ne učestvuju u štrajku“, kažu u Telekomu.

Kako to kompanija koja ima operativnu dobit od preko 30 miliona eura, ne može da izdvoji manje od dva miliona za zarade zaposlenih koji joj garantuju tako uspješno poslovanje, nego prijeti stavljanjem ključa u bravu, pitaju se u Sindikatu i pitaju menadžment zašto javno nudi preko tri miliona eura za Kolektivni ugovor, a planira da stavi ključ u bravu ako ispuni njihove zahtjeve koji su manji od toga.

Sem javnog prepucavanja, dijaloga između dvije strane nema. Iz Telekoma napominju da socijalni dijalog treba da se vodi između relevantnih subjekata unutar svake kompanije, a ne u medijima, na ulici ili uz posredovanje političkih subjekata.

U Sindikatu strahuju da se iza pokušaja, kako kažu, potpunog obespravljivanja zaposlenih u Telekomu, krije i drugi krajnji cilj – da nakon maksimalnog isisavanja kapitala po svim mogućim osnovama sa ovog tržišta i iz ove države, ovaj strateški investitor napusti Crnu Goru i kompaniju što povoljnije proda sa obespravljenim radnicima.

Strahuju da im predstoji autsorsovanje poslova „u skladu sa planovima i poslovnom politikom Poslodavca, a na osnovu odgovornog restrukturiranja” (kako se to kaže u Odluci izvršnog direktora objavljenoj  30. decembra 2022), a samim tim i svođenje zaposlenih na drastično manji broj. Nakon odgovornog restrukturiranja zaposleni može biti raspoređen na rad kod drugog poslodavca u istom stepenu stručne spreme, a ako odbije, biće mu isplaćena „garantovana” otpremnina, tvrde u Sindikatu.

„Kao što su i oni kupili ovu kompaniju 2005, ali sada sa dvije trećine manjim brojem zaposlenih nego tada, koji namjeravaju dodatno da prepolove kroz autsorsing i tehnološki višak, kako su to i najavili u obraćanju zaposlenima umjesto čestitke za Novu godinu, i tako lakše ustupe ovu kompaniju, nekom novom, možda još bezobzirnijem i ako je moguće, još brutalnijem investitoru“, navodi Burić.

Štrajk radnika u Telekomu ulazi i u četvrti mjesec, a pozicije su betonirane kao i na početku.

 

Država ćuti

U Sindikatu Telekoma kažu da je tokom protekla tri mjeseca štrajka samo  Ministarstvo rada i socijalnog staranja regovalo adekvatno, dok je izostalo prioritetno rješavanje njihovih inicijativa i žalbi, u skladu sa Zakonom o štrajku, od strane nadležne inspekcije. Smatraju da je na taj način inspekcija omogućila poslodavcu da u produženom trajanju krši Zakon o štrajku, Zakon o radu, Ustav CG  i međunarodne konvencije rada, osporavajući najosnovnija garantovana prava iz rada i po osnovu rada, kao i pravo na štrajk.

„Razočaravajuće je da i pored tri obraćanja premijeru nijesmo dobili nikakvu zvaničnu reakciju. Ovo posebno imajući u vidu da se menadžment ponaša kao da je iznad Ustava i zakona ove države, što mu do sada očigledno i polazi za rukom i to bez obzira na činjenicu da su pod hipotekom najveće korupcionaške afere ikada u Crnoj Gori. Sve to otvara prostor za sumnju u određene zakulisne radnje menadžmenta s nekim institucijama ili pojedincima u njima. Zato smo i organizovali brojna protestna okupljanja kako ispred Ambasade SR Njemačke, tako i ispred Vlade Crne Gore“, naglašava Burić.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo