Crnoj Gori, u ovako specifičnom društvenom kontekstu, zasigurno najmanje treba politizacija prava kroz „partijski sud“, jer takav sud i njegova primjena prava ne vode ka suštinskim reformama
MONITOR: Zakon o oduzimanju imovine nije dobio podršku parlamenta, nakon čega je vraćen na doradu. Zabrinutost je stigla i od strane civilnog sektora, ali i sa evropskih adresa, kako zbog nedostatka javnih konsultacija, tako i zbog neuvažavanja stavova EK kada su u pitanju određena rješenja. Kako vidite taj Predlog i način na koji je stigao do parlamenta?
PAVLIČIĆ: Budući da postojeći normativni okvir, koji se tiče trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, nije dao rezultate u praksi, zakonodavac se opredijelio za unapređenje navedenog teksta, kroz izmjene i dopune kojima se uvodi građanski model oduzimanja imovine. Ovaj model bi omogućio državnim organima trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošču bez postojanja pravosnažne, krivične, osuđujuće presude. Imajući u vidu da se postupak oduzimanja imovine nezakonitog porijekla sada prenosi na građanski sud, u ovim postupcima primjenjivaće se građanskopravni standard dokazivanja veće vjerovatnoće, odnosno biće dovoljno da se dokaže da postoji očigledna nesrazmjera između zakonitih prihoda lica i njegove imovine i ukoliko lice protiv čije imovine se vodi postupak (budući da je ovo postupak protiv imovine – in rem, a ne protiv lica), ne bude u stanju da dokaže zakonito porijeklo svoje imovine, ista će se oduzeti i preći u svojinu države Crne Gore. Jedan od osnovnih motiva, kako organizovanog kriminala, tako i koruptivnog ponašanja, jeste sticanje imovinske koristi i preporuke međunarodnih tijela državama članicama jesu da obezbijede upravo ovakav vid oduzimanja imovinske koristi shodno svom domaćem zakonodavstvu.
S tim u vezi, potpuno je očekivano da ovakve novine izazovu reakciju u društvu, počev od zahtjeva za transparentnošću samog postupka u procesu njegovog donošenja do predloženih zakonskih rješenja. Potpuno mi je prihvatljiva konstruktivna kritika i primjedbe koje sa sobom nose i konkretne prijedloge i sugestije u cilju poboljšanja predloženih rješenja. U tom smislu, cijenim i stavove i komentare EK koji se odnose na procjenu pravne dosljednosti predloženih izmjena, te komplementarne procjene usaglašenosti sa pravnim tekovinama EU i konačno, očekivanu efikasnost predloženih izmjena. Ja zastupam tezu da je država dužna da obezbijedi kvalitetan zakonodavni okvir koji će biti sredstvo nadležnim organima za djelotvorno praćenje, identifikovanje, privremeno i konačno trajno oduzimanje te vrste imovinske koristi. Norme ovog zakonskog teksta tretiraju jednu vrlo kompleksnu pravnu problematiku i zahtijevaju filigransko poznavanje i usko stručnu primjenu od strane edukovanih pravnih praktičara, kako bi se postigla očekivana djelotvornost i efektivnost zakona u specifičnom crnogorskom kontekstu. Ovo nije moguće ukoliko se kreatori nacionalnih politika, zakonodavac, izvršna i sudska vlast ne fokusiraju na ostvarenje tog cilja, u kom smislu to treba da bude cilj državne politike. Upravo zbog toga, ne razumijem komentare nekompetentnih i nekvalifikovanih pojedinaca ili grupa, koji ne doprinose ostvarivanju cilja, a to je oduzimanje nelegalno stečene imovine, već samo jednoj opštoj konfuziji i održavanju statusa quo.
Međutim, ono što je neophodan preduslov za adekvatnu i djelotvornu primjenu u kakvom god obliku navedeni prijedlog zakona bio usvojen i od čega će i zavisiti budući rezultati postupka oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, jeste brza, efikasna i pravilno sprovedena finansijska istraga, koja predstavlja ključan stadijum ovog postupka, tokom kojeg se imovina nezakonitog porijekla pronalazi, identifikuje i privremeno zapljenjuje. Prijedlog izmjena Zakona u Ustavom ograničenim mogućnostima i specifičnom crnogorskom kontekstu može predstavljati dobar temelj za buduću djelotvorniju i efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. S tim u vezi, postizanje očekivanih rezultata zavisiće isključivo od njegove pravilne implementacije, zasnovane na poštovanju proceduralnih zaštitnih mjera iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava, od strane nadležnih državnih organa. Dakle, neophodna je čvrsta politička volja, stabilne, kredibilne i sinhronizovane državne institucije, kako bi se do pozitivnih promjena na praktičnom nivou i došlo.
MONITOR: Kako vidite proces izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda, te pregovore parlamentarnih partija o tome?
PAVLIČIĆ: Kao dio evropske civilizacije, Crna Gora se nalazi pred velikim izazovima i stoga je neophodno sprovesti krupne promjene u različitim sferama društvenog života, a naročito u oblasti prava i pravosuđa. To znači, prije svega, dovođenje u punu funkcionalnost, a nakon toga i punu djelotvornost i efektivnost Ustavnog suda, koji predstavlja čuvara Ustava i njime zagarantovanih prava i sloboda građana. Prvi i osnovni korak je izabrati nove sudije u tom sudu. Iskustva nam govore da nosioci tih funkcija treba da budu pravnička elita, budući da će kroz poziciju koju treba da obavljaju uticati na oblikovanje prava i sloboda, kako građana tako i pravnog sistema naše države. Sudija Ustavnog suda kao ugledni pravnik, treba „hladne glave, topla srca i čistih ruku“ da bude spreman da ‘sudi’ svima i normativnim aktima i političkoj vlasti, a sa druge strane, da ‘služi’ samo jednom ‘gospodaru’ Ustavu, zakonu i međunarodnim standardima. Kako god tumačili standard „istaknuti ili ugledni pravnik“, u trenutku kada se neko bira po tom kriterijumu, ostaće dilema da li je taj pojedinac zadovoljio kriterijume istaknutosti i uglednosti. Po mom viđenju, tek pri obavljanju funkcije sudije Ustavnog suda, na koju je određeni kandidat izabran, može se dokazati ispunjenost tog uslova. U zemljama razvijenih evropskih demokratija, uloga i mjesto sudije Ustavnog suda svakako bi trebalo da bude kruna karijere te ličnosti. Na taj način, predloženi kandidati, ukoliko budu izabrani na te pozicije, imaće priliku da svojim znanjem i stručnim obrazloženjem budućih odluka, pokažu prije svega kredibilitet, kao i nezavisnost i nepristrasnost od bilo koje političke ili partijske pripadnosti. Crnoj Gori, u ovako specifičnom društvenom kontekstu, zasigurno najmanje treba politizacija prava kroz ‘partijski sud’, jer takav sud i njegova primjena prava, ne vode ka suštinskim reformama i boljem životu koji su nam prijeko potrebni.
MONITOR: Koliko je realno očekivati u ovakvom političkom trenutku parlamentarni dogovor o izboru vrhovnog državnog tužioca?
PAVLIČIĆ: Nije dobro da jedna država ima na bilo kojoj funkciji od značaja za njeno funkcionisanje VD stanje, a posebno ne na ovako značajnom mjestu za pravni poredak. Nažalost, već neprimjereno dug vremenski period imamo takvo stanje, sa tendencijom daljeg trajanja. Veoma složena društveno-politička situacija, pravna konfuzija u slobodnom tumačenju određenih društvenih odnosa, ne ide u prilog postizanju vladavine prava, te dosljednoj i neselektivnoj primjeni zakona. U tom cilju, čini se da je izbor čelnika Državnog tužilaštva, za koji je neophodno postići dvotrećinsku većinu, još uvijek daleko.
Slična je situacija kada je u pitanju i sastav Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Kompletiranje tog pravosudnog tijela predstavlja preduslov za pravilno funkcionisanje treće grane vlasti, koja mora da povrati povjerenje građana u ove državne institucije i u nezavisnu i nepristrasnu primjenu zakona.
MONITOR: Kako komentarišete objavu MUP-a Srbije da lider Evropa sad Milojko Spajić ima prebivalište u Srbiji i šta to znači za njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima?
PAVLIČIĆ: Neko ko namjerava da se kandiduje ili se već kandidovao za poziciju predsjednika države, u bilo kojoj državi, pa i u našoj, mora ispunjavati jasna i precizna pravila izbornog procesa. Budući da ispitujem materiju ustavnog prava na pravosudnom ispitu, u okviru kojeg su i navedena pravna pitanja, zasigurno mi je problematika veoma bliska i jasna. Međutim, kao profesionalac ne mogu sebi dopustiti da komentarišem i tumačim pojedine tekstove, koji prenose određene navode i twitter objave, jer nisam upoznata sa svim činjenicama i okolnostima konkretnog slučaja. Osim navedenog, želim da ukažem da upravo zbog pažnje javnosti iznošenje raznih „mišljenja i tumačenja“ pojedinih pravnih pitanja koja spadaju u domen „usko stručnog pravničkog znanja”, kako od strane laika, tako i od strane pravnika, vodi u stvaranje još veće konfuzije, koju, iskrena da budem, i pravni autoriteti Evropske jurisprudencije, teško mogu razumjeti. Konačno, vjerujem da će svi oni koji ovo razumiju i imaju osjećaj lične i profesionalne odgovornosti, razumjeti i gore iznijete stavove i pružiti mogućnost institucijama, u čijoj je nadležnosti da pruže meritorno tumačenje i odluče o ovoj pravnoj situaciji i na taj način svima nama uliti osjećaj pravne sigurnosti.
MONITOR: Gdje je izlaz iz aktuelne političke i institucionalne krize?
PAVLIČIĆ: Izlaz je u svima nama i našim opredjeljenjima na koji način djelovati i u kom pravcu kreirati svoju budućnost. Moje opredjeljenje je svakako da budemo evropska, demokratska, građanska i na vladavini prava zasnovana država, sa stabilnim i profesionalnim državnim institucijama, u kojima rade profesionalci svjesni svoga znanja, ali i odgovornosti za sopstvena postupanja. Takav put, s jedne strane nije moguć bez pojedinaca, a s druge strane, nije trajan bez jakih institucija. Stoga, snažno vjerujem, da svako od nas kao pojedinac, ali i kao pripadnik određene nacionalne institucije, može dosljednom i neselektivnom primjenom zakonodavnog okvira, koji će biti usklađen sa evropskim standardima, doprinijeti da crnogorski, prije svega pravosudni sistem, iz umjereno spremnog postane apsolutno spreman za primjenu evropskih tekovina vladavine prava. Na taj način, može se nazreti i izlazak iz svakog oblika krize, a za to nam je potrebna i politička spremnost i volja.
Milena PEROVIĆ
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA1 sedmica
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
FOKUS4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice