Povežite se sa nama

INTERVJU

VALENTINA PAVLIČIĆ, ZASTUPNICA CRNE GORE PRED EVROPSKIM SUDOM U STRAZBURU: Sudija Ustavnog suda treba hladne glave, topla srca i čistih ruku da sudi svima

Objavljeno prije

na

Crnoj Gori, u ovako specifičnom društvenom kontekstu, zasigurno najmanje treba politizacija prava kroz „partijski sud“, jer takav sud i njegova primjena prava ne vode ka suštinskim reformama

 

MONITOR: Zakon o oduzimanju imovine nije dobio podršku parlamenta,  nakon čega je vraćen na doradu. Zabrinutost je stigla i od strane civilnog sektora, ali i sa evropskih adresa, kako zbog nedostatka javnih konsultacija, tako i zbog neuvažavanja stavova EK kada su u pitanju određena rješenja. Kako  vidite taj Predlog i način na koji je stigao do parlamenta?

PAVLIČIĆ: Budući da postojeći normativni okvir, koji se tiče trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, nije dao rezultate u praksi, zakonodavac se opredijelio za unapređenje navedenog teksta, kroz izmjene i dopune kojima se uvodi građanski model oduzimanja imovine. Ovaj model bi omogućio državnim organima trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošču bez postojanja pravosnažne, krivične, osuđujuće presude. Imajući u vidu da se postupak oduzimanja imovine nezakonitog porijekla sada prenosi na građanski sud, u ovim postupcima primjenjivaće se građanskopravni standard dokazivanja veće vjerovatnoće, odnosno biće dovoljno da se dokaže da postoji očigledna nesrazmjera između zakonitih prihoda lica i njegove imovine i ukoliko lice protiv čije imovine se vodi postupak (budući da je ovo postupak protiv imovine – in rem, a ne protiv lica), ne bude u stanju da dokaže zakonito porijeklo svoje imovine, ista će se oduzeti i preći u svojinu države Crne Gore. Jedan od osnovnih motiva, kako organizovanog kriminala, tako i koruptivnog ponašanja, jeste sticanje imovinske koristi i preporuke međunarodnih tijela državama članicama jesu da obezbijede upravo ovakav vid oduzimanja imovinske koristi shodno svom domaćem zakonodavstvu.

S tim u vezi, potpuno je očekivano da ovakve novine izazovu reakciju u društvu, počev od zahtjeva za transparentnošću samog postupka u procesu njegovog donošenja do predloženih zakonskih rješenja. Potpuno mi je prihvatljiva konstruktivna kritika i primjedbe koje sa sobom nose i konkretne prijedloge i sugestije u cilju poboljšanja predloženih rješenja. U tom smislu, cijenim i stavove i komentare EK koji se odnose na procjenu pravne dosljednosti predloženih izmjena, te komplementarne procjene usaglašenosti sa pravnim tekovinama EU i konačno, očekivanu efikasnost predloženih izmjena. Ja zastupam tezu da je država dužna da obezbijedi kvalitetan zakonodavni okvir koji će biti sredstvo nadležnim organima za djelotvorno praćenje, identifikovanje, privremeno i konačno trajno oduzimanje te vrste imovinske koristi. Norme ovog zakonskog teksta tretiraju jednu vrlo kompleksnu pravnu problematiku i zahtijevaju filigransko poznavanje i usko stručnu primjenu od strane edukovanih pravnih praktičara, kako bi se postigla očekivana djelotvornost i efektivnost zakona u specifičnom crnogorskom kontekstu. Ovo nije moguće ukoliko se kreatori nacionalnih politika, zakonodavac, izvršna i sudska vlast ne fokusiraju na ostvarenje tog cilja, u kom smislu to treba da bude cilj državne politike. Upravo zbog toga, ne razumijem komentare nekompetentnih i nekvalifikovanih pojedinaca ili grupa, koji ne doprinose ostvarivanju cilja, a to je oduzimanje nelegalno stečene imovine, već samo jednoj opštoj konfuziji i održavanju statusa quo.

Međutim, ono što je neophodan preduslov za adekvatnu i djelotvornu primjenu u kakvom god obliku navedeni prijedlog zakona bio usvojen i od čega će i zavisiti budući rezultati postupka oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, jeste brza, efikasna i pravilno sprovedena finansijska istraga, koja predstavlja ključan stadijum ovog postupka, tokom kojeg se imovina nezakonitog porijekla pronalazi, identifikuje i privremeno zapljenjuje. Prijedlog izmjena Zakona u Ustavom ograničenim mogućnostima i specifičnom crnogorskom kontekstu može predstavljati dobar temelj za buduću djelotvorniju i efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. S tim u vezi, postizanje očekivanih rezultata zavisiće isključivo od njegove pravilne implementacije, zasnovane na poštovanju proceduralnih zaštitnih mjera iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava,  od strane nadležnih državnih organa. Dakle, neophodna je čvrsta politička volja, stabilne, kredibilne i sinhronizovane državne institucije, kako bi se do pozitivnih promjena na praktičnom nivou i došlo.

MONITOR: Kako vidite proces izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda, te pregovore parlamentarnih partija o tome?  

PAVLIČIĆ: Kao dio evropske civilizacije, Crna Gora se nalazi pred velikim izazovima i stoga je neophodno sprovesti krupne promjene u različitim sferama društvenog života, a naročito u oblasti prava i pravosuđa. To znači, prije svega, dovođenje u punu funkcionalnost, a nakon toga i punu djelotvornost i efektivnost Ustavnog suda, koji predstavlja čuvara Ustava i njime zagarantovanih prava i sloboda građana. Prvi i osnovni korak je izabrati nove sudije u tom sudu. Iskustva nam govore da nosioci tih funkcija treba da budu pravnička elita, budući da će kroz poziciju koju treba da obavljaju uticati na oblikovanje prava i sloboda, kako građana tako i pravnog sistema naše države. Sudija Ustavnog suda kao ugledni pravnik, treba „hladne glave, topla srca i čistih ruku“ da bude spreman da ‘sudi’ svima i normativnim aktima i političkoj vlasti, a sa druge strane, da ‘služi’ samo jednom ‘gospodaru’ Ustavu, zakonu i međunarodnim standardima. Kako god tumačili standard „istaknuti ili ugledni pravnik“, u trenutku kada se neko bira po tom kriterijumu, ostaće dilema da li je taj pojedinac zadovoljio kriterijume istaknutosti i uglednosti. Po mom viđenju, tek pri obavljanju funkcije sudije Ustavnog suda, na koju je određeni kandidat izabran, može se dokazati ispunjenost tog uslova. U zemljama razvijenih evropskih demokratija, uloga i mjesto sudije Ustavnog suda svakako bi trebalo da bude kruna karijere te ličnosti. Na taj način, predloženi kandidati, ukoliko budu izabrani na te pozicije, imaće priliku da svojim znanjem i stručnim obrazloženjem budućih odluka, pokažu prije svega kredibilitet, kao i nezavisnost i nepristrasnost od bilo koje političke ili partijske pripadnosti. Crnoj Gori, u ovako specifičnom društvenom kontekstu, zasigurno najmanje treba politizacija prava kroz ‘partijski sud’, jer takav sud i njegova primjena prava, ne vode ka suštinskim reformama i boljem životu koji su nam prijeko potrebni.

MONITOR: Koliko je realno očekivati u ovakvom političkom trenutku parlamentarni dogovor o izboru vrhovnog državnog tužioca?

PAVLIČIĆ: Nije dobro da jedna država ima na bilo kojoj funkciji od značaja za njeno funkcionisanje VD stanje, a posebno ne na ovako značajnom mjestu za  pravni poredak. Nažalost, već neprimjereno dug vremenski period imamo takvo stanje, sa tendencijom daljeg trajanja. Veoma složena društveno-politička situacija, pravna konfuzija u slobodnom tumačenju određenih društvenih odnosa, ne ide u prilog postizanju vladavine prava, te dosljednoj i neselektivnoj primjeni zakona. U tom cilju, čini se da je izbor čelnika Državnog tužilaštva, za koji je neophodno postići dvotrećinsku većinu, još uvijek daleko.

Slična je situacija kada je u pitanju i sastav Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Kompletiranje tog pravosudnog tijela predstavlja preduslov za pravilno funkcionisanje treće grane vlasti, koja mora da povrati povjerenje građana u ove državne institucije i u nezavisnu i nepristrasnu primjenu zakona.

MONITOR: Kako komentarišete objavu MUP-a Srbije da lider Evropa sad Milojko Spajić ima prebivalište u Srbiji i šta to znači za njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima?

PAVLIČIĆ: Neko ko namjerava da se kandiduje ili se već kandidovao za poziciju predsjednika države, u bilo kojoj državi, pa i u našoj, mora ispunjavati jasna i precizna pravila izbornog procesa. Budući da ispitujem materiju ustavnog prava na pravosudnom ispitu, u okviru kojeg su i navedena pravna pitanja, zasigurno mi je problematika veoma bliska i jasna. Međutim, kao profesionalac ne mogu sebi dopustiti da komentarišem i tumačim pojedine tekstove, koji prenose određene navode i twitter objave, jer nisam upoznata sa svim činjenicama i okolnostima konkretnog slučaja. Osim navedenog, želim da ukažem da upravo zbog pažnje javnosti iznošenje raznih „mišljenja i tumačenja“ pojedinih pravnih pitanja koja spadaju u domen „usko stručnog pravničkog znanja”, kako od strane laika, tako i od strane pravnika, vodi u stvaranje još veće konfuzije, koju, iskrena da budem, i pravni autoriteti Evropske jurisprudencije, teško mogu razumjeti. Konačno, vjerujem da će svi oni koji ovo razumiju i imaju osjećaj lične i profesionalne odgovornosti, razumjeti i gore iznijete stavove i pružiti mogućnost institucijama, u čijoj je nadležnosti da pruže meritorno tumačenje i odluče o ovoj pravnoj situaciji i na taj način svima nama uliti osjećaj pravne sigurnosti.

MONITOR: Gdje je izlaz iz aktuelne političke i institucionalne krize?

PAVLIČIĆ: Izlaz je u svima nama i našim opredjeljenjima na koji način djelovati i u kom pravcu kreirati svoju budućnost. Moje opredjeljenje je svakako da budemo evropska, demokratska, građanska i na vladavini prava zasnovana država, sa stabilnim i profesionalnim državnim institucijama, u kojima rade profesionalci svjesni svoga znanja, ali i odgovornosti za sopstvena postupanja. Takav put, s jedne strane nije moguć bez pojedinaca, a s druge strane, nije trajan bez jakih institucija. Stoga, snažno vjerujem, da svako od nas kao pojedinac, ali i kao pripadnik određene nacionalne institucije, može dosljednom i neselektivnom primjenom zakonodavnog okvira, koji će biti usklađen sa evropskim standardima, doprinijeti da crnogorski, prije svega pravosudni sistem, iz umjereno spremnog postane apsolutno spreman za primjenu evropskih tekovina vladavine prava. Na taj način, može se nazreti i izlazak iz svakog oblika krize, a za to nam je potrebna i politička spremnost i volja.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE IZ ZAGREBA: Postkomunizam se širio sa Zapada na Istok, a sada se proces obrće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zapad se suočava s desničarskim primitivizmom koji je sa zgražanjem prije tridesetak godina gledao u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, na Baltiku…Recentne su metode, dakako, obogaćene iskustvom amerikanskoga populizma

 

MONITOR: U Hrvatskoj se  očekuju  i predsjednički izbori krajem godine. Da li će se Zoran Milanović ponovo kandidovati  SDP-a ?

PUHOVSKI: Milanović će se gotovo sigurno kandidirati za još jedan mandat. I pritom je formula, izgleda, dosta jednostavna – pobjedi li HDZ opet na parlamentarnim izborima, Milanović najvjerojatnije pobjeđuje na predsjedničkima. On je zaposjeo i značajan dio desnoga biračkog spektra, a ljevica ga dobrim dijelom gleda kao svojega. Zeleno-lijeva opcija može kandidirati nekoga od svojih, no bit će to, gotovo sigurno, alibi-kandidat/kinja.

MONITOR: Dugo traje i verbalno izražena netrpeljivost Predsjednika i Premijera Hrvatske.  Postoji li ili ne, manje-više stabilna podrška djelova javnog mnjenja jednom odnosno drugom visokom dužnosniku RH?

PUHOVSKI: Biračko je tijelo u Hrvatskoj već dugo stabilno, katkada se čini čak i petrificirano, svakih nekoliko godina dolazi tek do prelaska manjega dijela neodlučnih na neku novu političku adresu, koja se uskoro najčešće gasi. Milanoviću je sada uspjelo privući dio desnice upravo agresivnošću, pa i prostaklukom. No, pravi je problem u tomu što između dvojice funkcionara, predsjednika i premijera, nema bitnih razlika u političkim pozicijama. Radi se, kako bi to davno („Pozorište u kući“) rekao Đuza Stojiljković: “Al’ da mi se da da sam glavni ja!“

MONITOR: Kada je u Saboru nedavno Ivan Turudić izglasan za državnog tužioca sudija Visokog krivičnog suda, Milanović je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Turudić se zbog bliskosti HDZ-u i afera koje su ga pratile još kao sudiju u zagrebačkom Županijskom sudu, smatra-od strane opozicije i dijela javnosti, pogrešnim izborom. Plenković ga hvali jer je poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu…Da li i u Hrvatskoj postoje „partijske“ sudije i tužioci?

PUHOVSKI: I u Hrvatskoj postoje partijski suci i tužitelji, Turudić se od ostalih razlikuje „samo“ po javnoj brbljavosti i nedostatku opreza, što je oporba zdušno koristila. No, to nije dugoročna tema, jer opozicija i tako već godinama tvrdi da je Državno odvjetništvo pod HDZ-ovom kontrolom (iako hapse uglavnom njihove funkcionar(k)e zbog korupcije, što je i logično, jer imaju decenijama vlast u rukama). S druge strane, tužitelj nije bitna figura ni u jednome pravosudnom modelu, ipak sud odlučuje na kraju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, MANS: Sveopšte blaćenje koje pogoduje DPS-u

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najdegutantnija je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema nikakvih dokaza. Imamo sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u. U  javnosti se stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama

 

 

MONITOR: Kako komentarišete posljednju sjednicu Odbora za bezbjednost, ono što joj je prethodilo i reakcije poslije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Meni se čini da ministar  Milović na neki način preuzima ingerencije nekih drugih institucija i da se ponajmanje ponaša kao ministar pravde. Iako nam je izuzetno potrebna upravo ta funkcija kada su u pitanju neke ključne reforme,  od vetinga,  preko Zakona o oduzimanju imovine, do Zakona o sprečavanju korupcije i niza drugih zakona koji građani godinama čekaju. Umjesto toga,  Milović se ponaša više kao ministar unutrašnjh poslova ili možda šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Rasprava održana na Odboru je do sada nezapamćeno i nezabilježeno kompromitovanje sa svake strane. Zaista sam iznenađena da smo došli u fazu gdje je potpuno zaboravljeno sve ono što je radio prethodni režim zahvaljujući takvim optužbama. I stanje u koje nas je doveo kada su u pitanju sektor bezbjednosti ali i druge oblasti. To je krajnje razočaravajuće i pokazuje da umjesto da pokušavamo da izgradimo institucije, te se institucije sve više kompromituju.

Nadam se da će Vlada naći način i mehanizme da, poučena iskustvima svega onoga što se dešavalo na sjednici Odbora, nikad više ne dozvoli tu vrstu komunikacije između njenih visokih predstavnika.

MONITOR: Premijer se za sada drži po strani.  Kako vidite komentar ministra pravde  da je on Spajićeva politička kičma ?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da Milović najviše šteti  Spajiću i da on trenutno predstavlja veliki teret za izvršnu vlast. Sigurna sam da nikome ne bi bilo ugodno da neko  govori da je njegova kičma, jer to implicira da on kičme nema.  To je velika uvreda za premijera Spajića. Iznenađena sam da se bilo koji ministar usudio da na takav način govori o predsjedniku  vlade u kojoj vrši funkciju.

MONITOR: Kako vidite relaciju Demokrate – PES vezano za bezbjednosni sektor?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Očigledno je da tu postoje ozbiljne nesuglasice za koje mislim da su izuzetno loše i po Vladu i po društvo. Negdje je bilo za očekivati, s obzirom na sličnost u politikama PES-a i Demokrata, da između njih postoji skladnija  saradnja. Međutim, svjedočimo tome da se ti odnosi dodatno komplikuju pogotovo sa ovim prozivanjem od strane gospodina Milovića.

Za društvo bi  bilo važno kada bi se što prije dođe do nekog rešenja i kompromisa i kada je u pitanju slučaj Brđanin i sektor bezbjednosti. Taj  sektor je duboko kriminalizovan od strane prethodnog režima, i mislim da  ove nesuglasice tome samo pogoduju.

MONITOR: U raspravama koje smo imali prilike da slušamo pominju se slučajevi međunarodnih bjegunaca. Čekajući da se utvrdi jesu li optužbe osnovane, čini se jasnim da se  bjegunci koriste za domaću upotrebu?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ:  Umjesto da mijenjamo  sistem i ona diskreciona ovlašćenja koja je prethodna  vlast integrisala u sistem kako bi omogućila trgovinu sa kriminalnim strukturama, mi smo došli u situaciju da se ta rešenja itekako koriste. I veliko je pitanje da li se zloupotrebljavaju,  ili je to urađeno iz nekih konkretnih ličnih interesa.

Kada je u pitanju slučaj Čamgoz, evidentno je da je on optužen za najteža krivična djela i da je zahvaljujuči odluci ministra pravde i dalje u Crnoj Gori. Građani plaćaju ogroman novac da bi ga štitili, umjesto da bude isporučen Turskoj.

Da li je to pitanje neke loše procjene ili loše namjere, to treba da odgovori Specijalno tužilaštvo. Opet kažem, umjesto da se bavimo time šta se dešavalo u prethodnom periodu, da loše prakse i zakone ispravljamo, mi svjedočimo da se sada  multiplikuju afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Ono što je najdegutantnije je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema  dokaza. Imamo jedno sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u.Tako se  u javnosti stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama.

MONTOR: Kad smo već kod DPS, kako vidite izbore novog rukovostva te partije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da niko ne doživljava novo rukovodstvo kao nekoga ko zaista donosi odluke u DPS-u. Do refrome te partije apsolutno nije došlo. Tamo se i dalje nalaze svi oni mračni kadrovi iz prethodnog sistema koji suštinski povlače konce iza scene. Vjerovati da odluke u DPS- u donosi Danijel Živković a ne Milo Đukanović ne može ni najnaivnija osoba na planeti. Mislim da je ta šansa propuštena iz razloga što se vrlo teško može naći snage u toj partiji da se oslobodi tako moćnih i uticajnih kadrova koji su okruživali Đukanovića. Ovo je na neki način najveća neusluga tim  mladim ljudima koji su došli i koje niko ne shvata ozbiljno. Oni  služe kao neka vrsta maske illi pokrića za one koji bi danas trebalo da budu u zatvoru.

MONITOR: Koliko je Crna Gora danas, tri godine nakon pada DPS-a, promijenila  sistem i krenula u drugom smjeru?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Gotovo nimalo, upravo iz razloga što ne postoji sistemski pristup rešavanju ogromnih problema koje je DPS ostavio. Imamo neke napore od strane SDT i hapšenja pojedinih visokih funkcionera, međutim to je i dalje izuzetno malo, znajući sa kakvim obimom kriminalnih aktivnosti smo se suočavali. Moje očekivanje je bilo da će svaka izvršna vlast koja dođe posle DPS –a staviti sve resurse na raspolaganje Specijalnom tužilaštvu da bi se taj sistem što prije očistio. Evo vidimo da  ni tri godine poslije smjene vlasti SDT nema nove prostorne kapacitete, a kamoli da imaju pristup bazama podataka. Tri godine nakon smjene vlasti nemamo gotovo nijedan slučaj koji su nove vlasti objavile, da se odnosi na zloupotrebe prethodnog režima. Naprotiv, na nekom manjem nivou, ali vrlo zabrinjavajućem, imamo preuzimanje tih praksi, pogotovo kada je u pitanju partijsko zapošljavanje i nedostatak odgovornosti za izostanak rezultata. Očekivanja građana u velikoj mjeri su iznevjerena.

Moje očekivanje je bilo da će izvršna vlast, recimo, učiniti sve da utvrdi gdje se nalazi imovina koja je iznesena iz CG tokom  tri decenije vladavine DPS-a. Za to ne vidim da postoje bilo kakvi napori i da  je to bilo kome prioritet. Mislim da je prioritet da se ostane na vlasti,da se funkcije zgrabe i podijele  kako bi se što duže ostalo na vlasti, a ne da se uspostavi pravda. A ona je bitna, ne samo zbog radnji prethodnog režima, nego zbog toga što ako niko iz DPS-a ne bude odgovarao, neće odgovarati ni vlast posle . Mislim da je to i razlog zašto oni i ne pokušavaju da utvrde šta se ranije dešavalo nego iz tih praksi uče i očigledno, bar neke od njih, primjenjuju. Posebno me  strah je da će ako ostanu dugo na funkcijama, početi  da primjenjuju sve više tih praksi. Tako ćemo ući u  začarani krug gdje nema prevelike razlike između jednih i drugih struktura. Zato je strašno važno da insistiramo da postoji ogovornost DPS-a, da oni koji su uzeli ogroman novac zloupotrebama funkcija iz ove države taj novac vrate i završe u zatvoru, a ne da to postane normalizovano, pa da svako ko dođe na vlast može na taj način da se ponaša.

MONITOR: Tri godine kasnije, neobjašnjivom imovinom se gotovo ne bave institucije,već MANS. Objavili ste nedavno podatke vezano za slučaj Golubović, nakon čega je SDT formirao predmet.

MRKOVIĆ ĆALOVIČ: ASK je ona ista koja je bila u vrijeme prethodnog režima, čak je u pitanju i isti kadar koji je tu imenovan zahvaljujući očito i  preporukama Vesne Medenice. Skupština nije uradila ništa što je mogla da uradi i za šta je imala mehanizme da u prethodne tri godine promijeni takvo stanje. Sve dok na čelu bude kadar DPS-a sigurno nećemo imati ozbiljnijih rezultata. Ali je pitanje, zbog svega što sam ranije navela, da li će kadrovi nove vlasti postupati drugačije. Posebno brine to što nakon tri godine, od  našeg objavljivanja  slučaja gdje je u pitanju neko ko je u javnosti vrlo poznat, nismo imali maltene nikakvu reakciju od strane državnih organa. Ranije, dok su bili opozciija,  kada bi objavili takve informacije, oni bi danima komentarisali i pozivali institucije da djeluju. Sada je ta reakcija potpuno izostala. Dodatno, ukazujem da dva sina gospodina Golubovića i dalje rade u institucijama sistema. Na njih se vodi značajan dio te imovine. Jedan radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, drugi u Ministarstvu odbrane.  Makar u tom smislu bi institucije trebalo da krenu da djeluju i da vide odakle ta imovina i da li oni treba i dalje da ostanu na tim radnim mjestima, u tako osjetljivim institucijama sistema.

MONTOR: Koliko je onda realna najava da bismo do ljeta mogli ispuniti prelazna mjerla za poglavlje 23, 24?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: U posljednje vrijeme se pokazalo da je proces evropskih integracija mnogo više politički nego što je zasnovan na stvarnim postignućima. Postoji veliki interes u EU da se što prije ubrza proces proširenja zbog rata u Ukrajini. U tom smislu je možda i realno da nam Brisel progleda kroz prste i neke formalne korake prihvati kao suštinske. Ako bi smo govorili o suštinskim reformama apolutno nije realno. Nijesmo napravili ništa ozbiljnije u prethodne tri godine, a kamoli da to završimo za par mjeseci.

MONITOR: Kako vidite 100 dana Spajićeve vlade?

MARKOVIĆ ĆALOVIĆ:  Kada je  u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, oblast koju MANS prati, tu nemamo puno napretka ako ne računamo trule kompromise oko imenovanja u pravosuđu. Za koje vjerujem da će nam se debelo osvetiti jer nismo,  po mom mišljenju,  došli do osoba, koje će imati dovoljno hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji na najvišim nivoima.

Nemamo nijedan novi predlog zakona, iako smo imali mnoge predloge koji su dolazili iz ovih struktura dok su bili opozicija. Osim Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je kao predlog usvojen krajem prošle godine. Taj zakon bi tek trebala da razmatra Skupština. Ukoliko on bude usvojen u onoj formi u kojoj ga je Vlada preložila, to će biti ogroman napredak i daće dodatne alate i civilnom društvu i medijima da vrše jaču kontrolu vlasti i otkrivaju slučajeve korupcije i raznih zloupotreba. To je pozitivan signal  izvršne vlasti, da je spremna da predloži zakon koji će nju izložiti mnogo većoj javnoj kontroli.

Vidjećemo da li će on u toj formi biti usvojen u parlamentu ili će ga prekrajati amandmanima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo