Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekaonica i karta u džepu

Objavljeno prije

na

Dobijanjem statusa kandidata za člana EU Crna Gora je osigurala kartu za ,,evropski voz”. Kada će on krenuti u pravcu Brisela zavisi prvenstveno od zvanične Podgorice.

KONSENZUS: Crna Gora i ostale balkanske zemlje imaju najzad sreće sa evropskim integracijama. U Briselu je konačno postignut konsenzus o nužnosti širenja na Balkan. „Današnja Evropa nije potpuna, jer nedostaju zemlje jugoistočne Evrope. Tek njihovim ulaskom EU će zapečatiti posljednji rat u dugoj povijesti Evrope”, kaže predsjednik EU Herman van Rompuj.

Evropski komesar za proširenje Štefan File navodi da je proširenje Unije na Balkan od interesa za EU, jer se na taj način ojačavaju mir i stabilnost u čitavoj Evropi. Fileov stav podržava i direktor Inicijative za evropsku stabilnost Gerald Knaus. On tvrdi da je u interesu i EU i svih zemalja u regiji da što prije otvore pristupne pregovore upravo zato da bi se preostali problemi brže i efektnije rješavali.

„Crna Gora će možda imati najlakši put do EU, jer nema otvorenih pitanja sa susjedima”, kaže za Monitor dopisnica Radija Dojče vele iz Brisela Marina Maksimović.

Ona podsjeća da je komesar File rekao da i Podgorica i Brisel moraju iskazati vjerodostojnost. To znači da na snazi ostaju dobro poznata pravila igre: stroga uslovljenost i ispunjavanje svih postavljenih kriterijuma.

FARBANJE: Nakon iskustva Hrvatske, tu su i mjerila za otvaranje i zatvaranje 35 pregovaračkih poglavlja, kao i prikazivanje opipljivih rezultata i sprovođenje reformi. Upravo tu, smatra Knaus, postoje mnogi politički interesi kojima ne odgovara preduzimanje ozbiljnih reformskih zahvata. Crna Gora je najbolji primjer za to. Vlast mora u narednih 12 mjeseci da uradi ono što je uporno odbijala pune dvije decenije.

Brisel je predao listu zahtjeva vladi u Podgorici, a odgovorna vlast bi ih morala shvatiti mnogo ozbiljnije od Evropljana koji su ih pisali.

Kabinet premijera Mila Đukanovića je sada u dilemi: da li da prizna da je stanje takvo kakvim ga predstavljaju EU, i domaći „neostvareni ljudi” ili da evropske ocjene pokuša „ofarbati” svojim tumačenjima. „Patriotski mediji”: izvještaj EK već relativizuju.

U sjedištu Unije se ne govori samo o nužnosti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, već se ukazuje i na niz drugih balasta koji opterećuju crnogorsku državu i društvo i njihove slabe institucije.

Tako se, na primjer, navode slučajevi u kojima opozicija i nevladine organizacije optužuju odlazećeg predsjednika crnogorske Vlade da je ekonomiju podijelio na svojih nekoliko prijateljskih familija. Premda je podnesen čitav niz kaznenih prijava, ne događa se ništa, jer je državno tužilaštvo u rukama Đukanovićeve partije, a i sudstvo i mediji su zavisni od politike, navodi se u Briselu i podsjeća da vladajuće stranke strogo kontrolišu svoje poslanike.

Predsjednik Senata Udruženja pravnika Crne Gore Stanko Marić kaže za Monitor da su pitanja pravosuđa i državne uprave ključna pitanja evropskog partnerstva Crne Gore. „Njih treba radikalno reformisati kako sudstvo ne bi bilo organizovano kao najcentralizovaniji organ uprave „ ocjenjuje Marić. „Tada se ne bi moglo desiti da predsjednik države, Skupštine i Vlade predlažu šefa sudske vlasti, i to bez ikakve procedure, a koji ne samo što je predsjednik Vrhovnog suda, već je i na čelu Sudskog savjeta i predsjednik Konferencije sudova” .

Crne Gora mora i Briselu i svojim građanima podastrijeti čvrste dokaze da je – ozbiljna država. Sve institucije u državi i sve stranke moraju se napokon trgnuti iz svojih malih svjetova i kao prioritet u djelovanju zacrtati dosljedno ispunjavanje „evropskih zapovijesti”.

STANKO MARIĆ, PREDSJEDNIK SENATA UDRUŽENJA PRAVNIKA CRNE GORE
Treba mijenjati Ustav

Mene nijesu iznenadile konstatacije EK, ali moram primjetiti da se one bave posljedicama, a ne uzrocima stanja. Vlast je donošenjem Ustava pokazala da joj nije cilj izgradnja demokratskih institucija sistema. Ona je uspostavila sistem tek formalno-pravne podjele vlasti, odnosno sistem je pod punom kontrolom izvršne vlasti. Tako imamo parlament i sudstvo pod kontrolom Vlade, a državnu upravu samo kao administrativno-tehnički servis Vlade. U takvom pravnom sistemu nema razvoja demokratije, zaštite sloboda i prava građana, zaštite javnog interesa i jednakosti svih pred zakonom. Nema vladavine prava! U sektoru državne uprave imamo sasvim neuspjelu reformu. Dobili smo samo enormno povećanje broja službenika i organa, a sve manje profesionalizma, više nepotizma i korupcije! Konačno je, nakon gotovo jedne decenije, Vlada priznala da ona ne može reformisati državnu upravu. Uslovi EK ne mogu biti realizovani. Mogu se vršiti kozmetičke promjene, stvarati privid jačanja institucija sistema, ali stvarne promjene ne može biti, sve dok postoji ovakav ustavno-pravni sistem. Hitno treba pristupiti izmjenama i dopunama najvišeg pravnog akta Crne Gore, kojim bi se parlamentu dala uloga najvišeg organa vlasti, pod čijom će kontrolom biti izvršna vlast, a poslanici ne bi smjeli biti činovnici Vlade.

Rezultati ili vječiti kandidati

,,Nijedna zemlja se neće pridružiti Uniji ukoliko nije stoprocentno spremna”, upozorio je u utorak 9. novembra komesar za proširenje Štefan File. ,,Nijedna zemlja se neće pridružiti Uniji ukoliko Unija nije stoprocentno spremna”, dodao je on, unaprijed odgovarajući na kritike unutar EU o potrebi za daljim proširenjem. Dobijanje statusa kandidata je posljednji korak prije nego što zemlja koja želi da uđe u EU počne razgovore o pridruženju, dug proces koji ima za cilj usklađivanje njenih zakona sa standardima EU. Poslije objavljivanja dokumenta Leopold Maurer, šef delegacije EU u Podgorici, izjavio je da Crna Gora mora da „pokaže vrlo dobre dokaze slučajeva korupcije koji su iznijeti na sud”. Štefan File je poručio da Crna Gora mora ostvariti „vidljive” rezultate u borbi protiv korupcije. Napredovanje zemlje od statusa kandidata do konkretnih pregovora moglo bi da potraje godinama. Makedonija je kandidat već pet godina, ali još nije počela razgovore, uglavnom zbog neriješenog spora oko imena sa članicom EU Grčkom. Evropski mediji pišu kako će Crnoj Gori vjerovatno, biti potrebno najmanje godinu dana da dobije datum za početak razgovora. Fele je prilikom boravka u Podgorici odbio da kaže datum početka pregovora. Dojče vele na svojoj internet stranici piše da su neke značajne države Unije, poput Njemačke, jasno saopštile da Crna Gora mora učiniti niz konkretnih poteza kako bi počela pregovore o pristupu. SEETimes, piše i da EK podstiče Crnu Goru da poveća slobodu medija, primijeni sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u vezi sa klevetama i učvrsti saradnju sa civilnim društvom. ,,Crna Gora mora intenzivirati svoje napore u konsolidaciji vladavine prava, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji ostaju ozbiljan problem,” navedeno je u izvještaju EK. Takođe su posebno istaknute slabosti u regulaciji i nadzoru bankarskog sektora. Briselska internet stranica WAZEUObserver.com prenosi mišljenje eksperata EK da bi Crna Gora trebalo da ispuni zahtjeve EU u određenom broju oblasti, uključujući oporezivanje, obrazovanje, carine i odbrambenu politiku, u narednih tri do pet godina. Međutim, oni ukazuju da je potrebno više napora kako bi bili ispunjeni standardi u vezi slobode kretanja rada i kapitala, informacionog društva i medija i zaštite potrošača i zdravstva. Izgledi su sumorni, kada su u pitanju poljoprivreda i seoski razvoj, socijalna politika i zaposlenost, bezbjednost hrane, ribarstvo, statistika, socijalna politika i zaposlenost, regionalna politika, sudstvo i fundamentalna prava, pravda, sloboda i bezbjednost, i finansijska kontrola. Razgovori o pridruživanju će direktno zavisiti od progresa postignutog u ovim oblastima, zaključio je ovaj portal.

Milan BOŠKOVIĆ
Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo