Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gusarsko otimanje

Objavljeno prije

na

Potpredsjednik Opštine Berane Radivoje Merdović dva puta se obraćao osnovnom državnom tužiocu sa zahtjevom da se preispitaju elementi eventualnih kriminalnih radnji i krivičnih djela u dvijema privatizovanim kompanijama u ovom gradu.

Iako član jedne od vladajućih partija (SDP), Merdović je od ranije poznat kao kritičar netransparentnih privatizacija i čovjek koji odstupa od partijskih uzusa. On je najprije, zajedno s generalnim sekretarom Unije samostalnih sindikata Srđom Kekovićem zatražio da se ispita privatizacija beranske ciglane Rudeš i onog što se kasnije desilo s tom firmom, koja je pod izgovorom zastarjele tehnologije i uvođenja nove – sravnjena sa zemljom. Drugi put Merdović se tužilaštvu obratio prijavom protiv vlasnika Fabrike papira Nova Beranka Radoja Gomilanovića i vlasnika bivše ciglane Rudeš Petra Đurišića.

IZNEVJERENA OČEKIVANJA: U prijavi se tvrdi da je u ovim firmama u toku postupak otuđenja dijela opreme, mašina i alata, sumnjivo proglašenih kao otpad, odnosno sekundarne sirovine te traži da se utvrdi da li u tome ima „nezakonite prodaje, zloupotrebe službenog položaja, falsifikovanja službenih isprava i zloupotreba u privatizaciji”. Neke od tih sekundarnih sirovina, piše Merodović tužiocu, izvjesni trgovac iz Nikšića potom je prodao kao osnovna sredstva koja se i sada nalaze u funkciji – bageri, viljuškari i drugo.

Bilo je to krajem ljeta, a Merdović kaže da ni do danas nema saznanja da je bilo što učinjeno po tim prijavama.

„Ja nemam povratnu informaciju – ni pismenu, ni telefonom, niti lično. Iz medija sam saznao da je prva prijava inicirala neka saslušanja u vezi sa Ciglanom, ali nikakvi drugi detalji mi nijesu poznati, niti da li je i kako to završeno”, priča Merdović za Monitor.

On objašnjava da mu je cilj bio da ukaže na pogrešne radnje u privatizacionim procesima i iznevjerena očekivanja u pogledu oživljavanja industrijske proizvodnje po kojoj je ovaj grad na sjeveru nekada bio poznat.

„Kad danas pogledamo bilans privatizacija, možemo konstatovati da je stanje katastrofalno. Umjesto pokretanja proizvodnje, unaprjeđivanja tehnologija i uvećanja broja zaposlenih, dobili smo industrijsku pustoš i armiju nezaposlenih, polugladnih, polugolih i polubosih građana. Namjera mi je bila da ostavim pisani trag da sam na to reagovao”, kaže Merdović.

Prema njegovim riječima, proces privatizacija u Beranama išao je krajnje sporo i netransparentno, zaobilazeći u širokom luku lokalnu samoupravu.

„Umjesto da se lokalna samouprava uključi u odabir partnera, odnosno kupaca, država je na čudnovate načine vršila odabir. Nijesu čak provjeravali ni reference niti porijeklo novca kojim se trgovalo. I zato u Beranama više nego u bilo kojem drugom gradu imamo slučajeve višestrukih neuspješnih prodaja”, kaže Merdović.

SUMNJIVI PROFITI: On tvrdi da kupci nijesu obavezivani ni da se bave ni unaprjeđuju djelatnost firmi čiji su vlasnici postajali preko noći.

„Sprovođenjem privatizacije centralizovano i iz jednog mjesta kupci su zapravo motivisani da unovče poslovne prostore, zabetoniraju površine i ostvare profite na krajnje sumnjive načine. Tako je uništena i privreda, i turizam i poljoprivreda u ovom gradu. To je rezultat jednog nakaradnog koncepta razvoja”, kaže Merdović.

Ovaj čovjek jedan je od onih koji smatraju da bi nakon svega, najpreči zadatak države bio da načini reviziju svih privatizacija i stečajeva koji su vođeni u posljednje dvije decenije, i da se na taj način spasi što je moguće spasiti.

„Revizija podrazumijeva da se preispita kako je to bogatstvo prešlo u ruke nekoliko novokomponovanih i novoregrutovanih bogataša. To je posao za policiju, tužilaštvo i sudstvo. Neko je odgovoran što je ovaj grad postradao”, naglašava Merdović.

Reviziju bi, smatra on, hitno trebalo sprovesti u Fabrici papira Nova Beranka, koja je nekada, sa dvije hiljade zaposlenih, bila generator razvoja Berana i čitavog sjevera.

„Ovaj je grad bio poznat po izvozu. Da se nije žurilo i da smo našli prave partnere, imali bismo idealnu osnovu da ponovo razvijemo izvoznu tražnju. Ovako, sada izvozimo samo oble trupce i takozvani prvi rez. Ako su se investitori pokazali samo kao dobri nakupci sekundarnih sirovina, treba naći načina da se tome stane na kraj. Država mora da nađe mehanizme da zaštiti imovinu koju su generacije stvarale”, kaže Merdović.

Netransparentna privatizacija, dodaje on, učinila je da se danas ne zna gdje su završile skupocjene mašine bivše fabrike kože Polimka, koja je prodata podgoričkom preduzeću KIPS za simboličnih hiljadu eura, da bi promijenila djelatnost i dijelom bila pretvorena u skladište i prodajni centar.

„Sada je otvoren prostor za špekulacije da se tim mašinama vrlo uspješno štavi i prerađuje koža na Kosovu. Volio bih da me neko uvjeri da to nije tačno i da mi pokaže da su mašine još u Beranama. U svakom slučaju se može policijskim istragama dokazati ko je ispraznio hale i Polimke i Gumiga, ko je utovarao a ko istovarao, koji su registarski brojevi kamiona, da li je bilo otpremnica i papira”, ističe Merdović.

DRŽAVA NEVJEŠTA: On zahtijeva da se preispita kako je grčkoj kompaniji Balkan enerdži omogućeno da ‘ugrabi’ rudne resurse kupovinom Rudnika mrkog uglja, a da poslije toga godinama ne radi na aktiviranju djelatnosti i upošljavanju novih radnika.

„Nema odgovora ni na pitanje da li su Grci uopšte skinuli hipoteku s imovine ove kompanije koju su založili podižući kredite kod banke čiji su vlasnici, odnosno kod sebe samih”, podsjeća Merdović.

Za reviziju je, smatra on, i rasparčavanje i uništavanje velikog poljoprivrednog kombinata Agropolimlje sa hiljadu zaposlenih, kao i trgovinskog preduzeća Jasikovac.

„Pod lupom se hitno mora naći i hotelsko turističko preduzeće, njegova privatizacija koja, s velikim brojem uvezanih osoba i firmi, ima sve elemente organizovanog kriminala i korupcije”, kaže Merdović.

S revizijama privatizacija trebalo bi hitno da se krene, jer bez toga, dodaje, neće biti oporavka i razvoja privrede.

„Ja sam s prijavom pokušao da zainteresujem državne organe da se pozabave tom erozijom društvenih dobara. Imali smo potencijale, samo je bio potreban jedan domaćinski odnos, a ne gusarski i hajdučki kao što se može vidjeti iz ovih primjera o kojima se sve zna, a ništa ne preduzima. Kompletna beranska privreda je gusarski osvojena a hajdučki eksploatisana. Ko je za bilo šta od ovoga odgovarao? Đe su sudske presude? Građani to vide i nije im svejedno da gledaju kako neko preko noći postaje bogat, dok drugi gladuje”, ističe Merdović.

Revizije su, kaže on, nužne sa stanovišta budućih generacija i očuvanja društvenih dobara i resursa, ali neće predstavljati ni malo bezbolan proces. Pitanje je zato koliko će još Merdovićeve prijave čekati da dođu na dnevni red, ali je za utjehu mišljenje stručnjaka da ni jedan slučaj revizije privatizacije ili stečaja ne može zastarjeti pred Vrhovnim sudom koji je za to nadležan. Građani Berana i Crne Gore u međuvremenu će odmarati oči i hraniti dušu uz slike hapšenja privrednih prevaranata, berzanskih mešetara i stečajne mafije gledajući televizijske dnevnike susjednih država.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo