Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ISTRAŽIVANJE: KAPACITETI SUDSTVA U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE Bez rezultata

Objavljeno prije

na

Crnogorski sudovi nijesu donijeli nijednu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Kritike zbog nedostatka rezultata u borbi protiv korupcije, a posebno visoke, na adresu crnogorskog sudstva, ali i tužilaštva i policije, stizale su u više navrata sa različitih međunarodnih adresa, kao i od strane domaćeg civilnog sektora i opozicije.

OCJENE: Posljednji izvještaj EK o napretku Crne Gore opet konstatuje da je crnogorsko sudstvo pod političkim pritiskom i da nedostaju rezultati protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala.

EK je ocijenila da je to što je Crna Gora do sada uradila dovoljno za dobijanje statusa kandidata, ali da će u fazu otvaranje pregovora o članstvu u EU ući sedam konkretnih uslova među kojima su i jačanje vladavine prava kroz depolitizaciju izbora Sudskog i Tužilačkog savjeta i jačanje profesionalnosti, odgovornosti i nezavisnosti sudija i tužilaca, te borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i primjena zakonskog i političkog okvira za antidiskriminaciju.

,,Biće potrebna snažna politička volja da bi se značajno poboljšali rezultati u borbi protiv korupcije i uspostavili mjerljivi rezultati u konačnim presudama na svim nivoima”, navodi se u izvještaju.

,,Za Crnu Goru je sada ključno da se zakoni pretoče u praksu, u solidne i opipljive rezultate, kazao je tim povodom evropski komesar za proširenje Štefan File. „Zakoni se moraju snažno sprovoditi. Traže se ubjedljivi rezultati proaktivnih istraga, tužbi i pravosnažnih presuda. Sprečavanje korupcije i konflikta interesa na svim nivoima treba da bude ojačano”, kazao je on. File je ponovio da je depolitizacija pravosuđa i ,,profesionalniji, odgovorniji i efikasniji pravosudni sistem od ključnog značaja za pristupanje Crne Gore EU”.

Leopold Maurer , šef delegacije EU u Crnoj Gori ocijenio je da su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala veoma bitan prioritet za EU i jedan od najvažnijih rezultata koji mora biti ostvaren za otpočinjanje pregovora. On je kazao da Crna Gora treba da pokaže ,,veoma dobre dokaze u nekim slučajevima koji treba da se dovedu pred sud i da se sudski procesi na svim nivoima po pitanju korupcije završe.

STATISTIKA: Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica kazala je da je ,,rano da komentariše ocjene o radu sudova koje su stigle iz EU”.

,,Moramo imati potpuni pregled i uvid u obrazloženje svih komentra da bi se odredili prema onome što nam je zadatak u budućem procesu reforme”, kazala je ona. Medenica, kao i ministar pravde Miraš Radović ocijenili su preporuke EK kao ,,dobronamjerne i podsticajne smjernice za dalji razvoj u oblasti pravosuđa”.

Medenica je početkom godine, komentarišući izvještaj Stejt departmenta za prošlu godinu, koji takođe konstatuje da u Crnoj Gori nema opipljivih rezultata protiv visoke korupcije, te da ,,vlast utiče na pravosuđe i to najčešće u slučajevima klevete i korupcije i kada su uključene poznate osobe ili zvaničnici”, kazala da ona ne zna razliku između visoke i niske korupcije.

„Mi ne cijenimo optužene da li je to korupcija na visokom ili niskom nivou. Još mi nije poznata ta definicija šta se smatra korupcijom na visokom, a šta na niskom nivou. Da li iznos sredstava koji se na nezakonit način zloupotrebom položaja uzima ili pozicija počinioca u odnosu na radnju koju je počinio”. Medenica je tada kazala da ,,imamo jednog predsjednika Osnovnog suda koji je osuđen kaznom zatvora na godinu za krivično djelo sa elementima koruptivnosti, a imamo i druge predmete koji su još u procesu kao i postupci protiv ministara, direktora uprava, preduzeća, agencija, sudija, policajaca, carinika”.

U međuvremenu, Vlada je donijela Strategiju borbe protiv korupcije za period od 2010 . do 2014.u kojoj se jasno navodi razlika između visoke i administrativne korupcije, a za sudije su organizovane obuke i seminari na temu korupcije.

Prema posljednjem izvještaju Tripartitne komisije, kod osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori na kraju prošle godine bilo je ukupno 585 krivičnih predmeta sa elementima korupcije, od kojih je u 390 predmeta odluka pravosnažna. Među osuđenima nema visokih zvaničnika.

Prošle godine, sudeći po podacima iz vladinih odgovora na Upitnik EK, procesuirane su prijave protiv odgovornih lica AD Luka Bar, direktora AMS Crne Gore, direktora JZU Dom zdravlja Ulcinj, načelnika komunalne policije Cetinje, odgovornih lica Sektora za urbanizam u Tivtu, odgovornih lica AD Plavsko jezero, direktora DOO Džemo iz Bara, sudije Višeg suda u Bijelom Polju zbog primanja mita, protiv rukovodilaca i službenika građevinske inspekcije u Ulcinju, direktora katastara i osam službenika zbog više krivičnih djela primanja mita i zloupotrebe službenog položaja, više policijskih službenika zbog primanja mita…

Gordana Đurović, ministrica za ekonomske integracije i predsjednica Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije komentarisala je nedavno za Monitor rezultate borbe protiv „visoke korupcije”: „Imamo i sudskih presuda (dvoje sudija), više sudskih postupaka koji se vode u oblasti izdavanja dozvola, zdravstva, građevinske inspekcije, carine i policije”.

POD POLITIČKIM UTICAJEM: ,,Nemamo nijednu presudu korupciju na visokim nivoima, a statistika kojom vlada i čelni ljudi sudstva pokušavaju pokazati da se bore sa visokom korupcijom su u stvari slučajevi administrativne korupcije”, komentariše za Monitor Vuk Maraš, direktor monitoring programa Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). On dodaje: ,,Tako imamo slučajeve protiv šefova različitih područnih jedinica državne uprave, saobraćajnih policajaca i medicinskih sestara za sitne iznose, ali nijednu protiv ministara, odnosno članova Vlade, ili pak sudija Vrhovnog ili Apelacionog suda”.

Maraš smatra da o kapacitetima našeg sudstva da se bavi predmetima visoke korupcije najbolje govori izjava Vesne Medenice da ona ne zna razliku između visoke, u teoriji poznate kao političke korupcije i administrativne. ,,Ukoliko čelnica sudstva ne zna tu razliku, besmisleno je očekivati da sudstvo u tom smislu može da pokaže rezultate u borbi protiv visoke korupcije”.

Među presudama protiv korupcije je presuda bjelopoljskom cariniku Novu Konjeviću koji je zbog primanja mita u iznosu od deset eura osuđen presudom Višeg suda na kaznu zatvora od godinu dana. Nakon što je Apelacioni sud ukinuo presudu i predmet vratio na ponovni postupak, ovaj je carinik konačno osuđen na šest mjeseci zatvora. Postupak protiv Konjevića pokrenuo je specijalni tužilac za organizovani kriminal i ratne zločine.

Branimir Radulović iz Udruženja pravnika Crne Gore pitao je otuda sudske vlasti ,,koliko je koštao ovaj sudski postupak, koliki su bili troškovi advokata, kolika je društvena opasnost ovog djela i zašto je ovo lice provelo 45 dana u pritovru i sve zbog – 10 eura”.. Po njegovom mišljenju, radilo se samo o tome da je bio ,,potreban slučaj koji popravlja statistiku”. . Među presudama koje se koriste kao statistika o visokoj korupciji je i presuda policajcu koji je na Autobuskoj stanici u Podgorici uzeo 50 eura od dvoje srpskih državljana kako ih ne bi prijavio zbog toga što su u Crnoj Gori boravili bez prijavljenog boravka.

Stanko Marić, predsjednik Senata Udruženja pravnika Crne Gore za Monitor kaže da takve presude ne doprinose borbi protiv korupcije već da je pospješuju. ,,Stvaraju osjećaj nesigurnosti kod građana da nijesmo svi jednaki pred zakonom”.

Marić kaže da je posljednji izvještaj EK potvrdio ono što odavno znamo – da je sudstvo pod političkim uticajem i da nedostaju rezultati borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. ,,Naši zvaničnici pokušavaju da relativizuju te ocjene i najavljuju neadekvatne mjere koje ne mogu dati rezultate”, ocjenjuje Marić.

On smatra da je najveći ,,krivac” zbog kog nedostaju rezultati u oblasti visoke korupcije – tužilaštvo, te da veliki broj slučajeva visoke korupcije ni ne dođe do sudstva. ,,Ali svjedoci smo da i kada takvi slučajevi dođu do suda traju dugo, ili se dešava da se, poput slučaja Montenegro erlajns milionske cifre smanjuju na neke sitne iznose”. Policija je čelnike te firme najprije teretila da su državu oštetili za 44 miliona eura, da bi se cifra tokom godina postepeno smanjivala do 450 hiljada eura. Slučaj je odbačen.

UNUTRAŠNJA KORUPCIJA: Marić podsjeća da je ključni problem sudstva to što je pod političkim uticajem, odnosno da je glavni problem način na koji se bira predsjednik Sudskog savjeta kog biraju predsjednici države, vlade i parlamenta, izbor samo potvrđuju poslanici pozicije u parlamentu koji su ,,svi do jednog vladini činovnici”

,,Istovremeno, sudstvo je centralizovano. Predsjednik Sudskog savjeta, odnosno Vrhovnog suda je gospodar koji odlučuje o izborima, imenovanju, pokretanju disciplinskih postupaka i svim ostalim stvarima. Ne možemo govoriti o nezavisnom sudstvu sve dok su stvari tako postavljene”.

Problem je i korupcija unutar samog sudstva, upozoravaju naši sagovornici. Prema domaćim propisima korupcija u pravosuđu može se prijaviti direktno nadležnom državnom tužiocu, odnosno kancelariji pri Sudskom savjetu ili Kabinetu predsjednika Vrhovnog suda. U 2009. godini za devet sudija je prestala sudijska funkcija od čega jednom na osnovu osude na zatvorsku kaznu za izvršeno krivično djelo, a preostalih osam na osnovu ličnog zahtjeva, u toku postupka za razrješenje. Prema nedavnom istraživanju CEDEMA-a građani smatraju da je najviše korupcije među carinaskim službenicima i sudijama.

EK je posljednjem izvještaju između ostalog izrazila zabrinutost zbog nepostojanja jasnih i transparentnih kriterijuma i procedura za promociju i sankcionisanje sudija i tužilaca.

Dok se ne promjeni procedura izbora sudskih vlasti i sudija, smatraju naši sagovornici, nezavisnog sudstva neće biti, pa ni rezultata u borbi protiv visoke korupcije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo