Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKOLOŠKA KATASTROFA NA ADI BOJANI: Proces erozije ugrožava i Veliku plažu

Objavljeno prije

na

Na Adi je nestalo preko 150 metara plaže. Nadležene institucije su godinama pa i decenijama odbijale da vide ono što se golim okom vidjelo. Poznati njemački ekolog dr Martin Šnajder-Jakobi izjavio je 2009. kako će, ako se ništa ne preduzme, za 50 do 60 godina Ada nestati

 

„Ostrvo Ada izgubilo je oko deset posto površine, ili 42 hektara. To treba da uključi sve alarme u sistemu. Ovo ostrvo je poznato u cijelom svijetu i možda je najljepše na Jadranu”, kaže direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera Bojan Đakonović.

Ova kompanija od 1973. godine upravlja Adom. Njeni smještajni objekti, koji su nekada bili udaljeni oko 200 metara od mora, sada su bukvalno u moru. Talasi i erozija su ih teško oštetili i šteta već iznosi nekoliko stotina hiljada eura. „No, to je manje važno u odnosu na činjenicu da gubimo prekrasan dio teritorije”, kaže Đakonović konstatujući da su državni organi zakasnili u primjeni mjera.

I predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić ističe da su institucije presporo reagovale i da nije bilo koordinacije.

One su godinama, pa i decenijama, odbijale da vide ono što se golim okom vidjelo. Poznati njemački ekolog dr Martin Šnajder-Jakobi izjavio je 2009. godine da  će, ako se ništa ne preduzme, za 50 do 60 godina Ada nestati. „Optimisti će reći da je to moguće za sto godina, a to je sjutra”, rekao je jedan od najboljih poznavalaca delte Bojane.

Ni brojni apeli drugih ekologa i zaljubljenika u taj prekrasan prostor nijesu  dopirali do nadležnih. I kada su konačno odlučili da nešto rade, uradili su to loše, a posljedice tog činjenja su vidljive.

Gotovo dvije godine je trajao tzv. proces održavanja protočnosti desnog rukavca  Bojane kada se ogromna količina pijeska vadila iz rijeke. Na obalama Bojane rasla su brda pijeska. Samo na jednoj gomili nedaleko od desnog ušća, nalazi se 84.000 kubika izvađenog pijeska.

Iz Uprave za vode tvrde da ovaj problem nije u njihovoj nadležnosti i da je to ,,obaveza“ upravljača, odnosno HTP Ulcinjske rivijere, te Morskog dobra. „Mi smo prošle godine ustupili izvađeni materijal od čišćenja desnog rukavca Bojane kako bi se ta plaža proširila i kućice zaštitile. Jako more je od prošle godine do sada veći dio nasutog materijala odnijelo. Ulcinjska rivijera nam se nedavno ponovo obraćala da im ustupimo određenu količinu materijala da to zaštite. Materijal je nasut, ali je nakon nevremena odnesen u more. To je bilo samo privremeno rješenje”, kazao je direktor ove institucije Damir Gutić napominjući da su sve te mjere privremenog karaktera dok se ne napravi studija kojom će biti predviđena neka vrsta objekata koja bi spriječila djelovanje talasa.

Iz ulcinjske URE su ocijenili da su Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprava za vode i Morsko dobro aktivni učesnici ubrzanog nestanka Ade Bojane i okolnih plaža na ušću svojim nestručnim radovima, bez ikakvih studija. U toj  partiji su istakli: „Neodgovornost institucija prema problemu erozije i radova na Bojani bude sumnju da posao koji one vode  ozbiljno miriše ne korupciju”.

I iz Koalicije 27, koja okuplja ekološke nevladine organizacije, su ukazali na odgovornost i nestručno poslovanje Uprave za vodu. „Ona je dopustila da se pijesak umjesto na račvanju, vadi na ušću Bojane u more, te je za uloženih dva miliona eura kanalisanjem i ubrzavanjem vode spriječila prirodni proces taloženja sedimenata na obale“.

Prema Projektu hitne intervencije koji j izradio dr Sava Petković iz Beograda, za buduće radove predviđeno je 50.000 eura. Napravili bi se tzv. naperi od vreća pijeska u dužini od 130 metara a pijesk nasuo na plažu sa postojeće gomile.

„Vidjećemo da li će biti efekta. Mi smo iz Ulcinjske rivijere dali primjedbe. Ovo je kratkoročno rješenje i skeptični smo da će te mjere pomoći u zaštiti naše imovine”, kaže Đakonović.

Iz Morskog dobra je saopšteno da će, po Planu izvođenja radova po Studiji zaštite i revitalizacije plaže na Adi, na tom prostoru biti investirano 300.000 eura. To je manje nego što se svake godine uzme samo od ustupanja na korišćenje zemljišta na obalama Bojane za kućice i vikendice, odnosno objekata koji su tamo izgrađeni, a čiji broj iznosi oko 600.

Poznati ekolog Dželal Hodžić rekao je da je Ulcinj za Morsko dobro zadnja rupa na svirali. „Ada je godinama zapostavljena i od centralne vlasti, Javnog preduzeća za morsko dobro i lokalne samouprave. Priroda čini svoje i danas i nedostaje najveći dio obale. Mora se hitno reagovati jer izgubili smo nepotrebno mnogo vremena, a posla ima mnogo“, kaže on.

Pored alarmantne situacije na Adi, zbog intenzivne gradnje posljednjih godina Crnoj Gori već nedostaje oko 250.000 kvadrata plaža. Posebno su ugrožena mjesta gdje su investitori u zaleđu zatvorili ili preusmjerili potoke koji su „prihranjivali“ plaže pijeskom i šljunkom.

 

Ubrzana erozija i na Velikoj plaži

Erozija opasno ugrožava i istočni dio Velike plaže. Kao i u ranijim slučajevima čelnici državnih institucija koje su zadužene i debelo plaćene da brinu o obali, moru i podmorju, tvrde suprotno!

Fotografije ih demantuju. Nastavlja se proces degradacije najvrednijih resursa opštine Ulcinj, koji imaju nemjerljiv ekološki, ekonomski i turistički značaj za Ulcinj, Crnu Goru i Sredozemlje. Dio Bojane sa Skadarskim jezerom uvršten je na RAMSAR listu, a delta ove rijeke predstavlja jednu od posljednjih zona pjeskovitih staništa u regionu Mediterana od međunarodnog značaja. Tu raste oko 500 vrsta biljaka, od kojih su 23 vrste zaštićene nacionalnim zakonodavstvom, dok je evidentiran boravak preko 250 ptičijih vrsta od čega je 57 zaštićeno Direktivom o pticama EU.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo