Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKOLOŠKA KATASTROFA NA ADI BOJANI: Proces erozije ugrožava i Veliku plažu

Objavljeno prije

na

Na Adi je nestalo preko 150 metara plaže. Nadležene institucije su godinama pa i decenijama odbijale da vide ono što se golim okom vidjelo. Poznati njemački ekolog dr Martin Šnajder-Jakobi izjavio je 2009. kako će, ako se ništa ne preduzme, za 50 do 60 godina Ada nestati

 

„Ostrvo Ada izgubilo je oko deset posto površine, ili 42 hektara. To treba da uključi sve alarme u sistemu. Ovo ostrvo je poznato u cijelom svijetu i možda je najljepše na Jadranu”, kaže direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera Bojan Đakonović.

Ova kompanija od 1973. godine upravlja Adom. Njeni smještajni objekti, koji su nekada bili udaljeni oko 200 metara od mora, sada su bukvalno u moru. Talasi i erozija su ih teško oštetili i šteta već iznosi nekoliko stotina hiljada eura. „No, to je manje važno u odnosu na činjenicu da gubimo prekrasan dio teritorije”, kaže Đakonović konstatujući da su državni organi zakasnili u primjeni mjera.

I predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić ističe da su institucije presporo reagovale i da nije bilo koordinacije.

One su godinama, pa i decenijama, odbijale da vide ono što se golim okom vidjelo. Poznati njemački ekolog dr Martin Šnajder-Jakobi izjavio je 2009. godine da  će, ako se ništa ne preduzme, za 50 do 60 godina Ada nestati. „Optimisti će reći da je to moguće za sto godina, a to je sjutra”, rekao je jedan od najboljih poznavalaca delte Bojane.

Ni brojni apeli drugih ekologa i zaljubljenika u taj prekrasan prostor nijesu  dopirali do nadležnih. I kada su konačno odlučili da nešto rade, uradili su to loše, a posljedice tog činjenja su vidljive.

Gotovo dvije godine je trajao tzv. proces održavanja protočnosti desnog rukavca  Bojane kada se ogromna količina pijeska vadila iz rijeke. Na obalama Bojane rasla su brda pijeska. Samo na jednoj gomili nedaleko od desnog ušća, nalazi se 84.000 kubika izvađenog pijeska.

Iz Uprave za vode tvrde da ovaj problem nije u njihovoj nadležnosti i da je to ,,obaveza“ upravljača, odnosno HTP Ulcinjske rivijere, te Morskog dobra. „Mi smo prošle godine ustupili izvađeni materijal od čišćenja desnog rukavca Bojane kako bi se ta plaža proširila i kućice zaštitile. Jako more je od prošle godine do sada veći dio nasutog materijala odnijelo. Ulcinjska rivijera nam se nedavno ponovo obraćala da im ustupimo određenu količinu materijala da to zaštite. Materijal je nasut, ali je nakon nevremena odnesen u more. To je bilo samo privremeno rješenje”, kazao je direktor ove institucije Damir Gutić napominjući da su sve te mjere privremenog karaktera dok se ne napravi studija kojom će biti predviđena neka vrsta objekata koja bi spriječila djelovanje talasa.

Iz ulcinjske URE su ocijenili da su Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprava za vode i Morsko dobro aktivni učesnici ubrzanog nestanka Ade Bojane i okolnih plaža na ušću svojim nestručnim radovima, bez ikakvih studija. U toj  partiji su istakli: „Neodgovornost institucija prema problemu erozije i radova na Bojani bude sumnju da posao koji one vode  ozbiljno miriše ne korupciju”.

I iz Koalicije 27, koja okuplja ekološke nevladine organizacije, su ukazali na odgovornost i nestručno poslovanje Uprave za vodu. „Ona je dopustila da se pijesak umjesto na račvanju, vadi na ušću Bojane u more, te je za uloženih dva miliona eura kanalisanjem i ubrzavanjem vode spriječila prirodni proces taloženja sedimenata na obale“.

Prema Projektu hitne intervencije koji j izradio dr Sava Petković iz Beograda, za buduće radove predviđeno je 50.000 eura. Napravili bi se tzv. naperi od vreća pijeska u dužini od 130 metara a pijesk nasuo na plažu sa postojeće gomile.

„Vidjećemo da li će biti efekta. Mi smo iz Ulcinjske rivijere dali primjedbe. Ovo je kratkoročno rješenje i skeptični smo da će te mjere pomoći u zaštiti naše imovine”, kaže Đakonović.

Iz Morskog dobra je saopšteno da će, po Planu izvođenja radova po Studiji zaštite i revitalizacije plaže na Adi, na tom prostoru biti investirano 300.000 eura. To je manje nego što se svake godine uzme samo od ustupanja na korišćenje zemljišta na obalama Bojane za kućice i vikendice, odnosno objekata koji su tamo izgrađeni, a čiji broj iznosi oko 600.

Poznati ekolog Dželal Hodžić rekao je da je Ulcinj za Morsko dobro zadnja rupa na svirali. „Ada je godinama zapostavljena i od centralne vlasti, Javnog preduzeća za morsko dobro i lokalne samouprave. Priroda čini svoje i danas i nedostaje najveći dio obale. Mora se hitno reagovati jer izgubili smo nepotrebno mnogo vremena, a posla ima mnogo“, kaže on.

Pored alarmantne situacije na Adi, zbog intenzivne gradnje posljednjih godina Crnoj Gori već nedostaje oko 250.000 kvadrata plaža. Posebno su ugrožena mjesta gdje su investitori u zaleđu zatvorili ili preusmjerili potoke koji su „prihranjivali“ plaže pijeskom i šljunkom.

 

Ubrzana erozija i na Velikoj plaži

Erozija opasno ugrožava i istočni dio Velike plaže. Kao i u ranijim slučajevima čelnici državnih institucija koje su zadužene i debelo plaćene da brinu o obali, moru i podmorju, tvrde suprotno!

Fotografije ih demantuju. Nastavlja se proces degradacije najvrednijih resursa opštine Ulcinj, koji imaju nemjerljiv ekološki, ekonomski i turistički značaj za Ulcinj, Crnu Goru i Sredozemlje. Dio Bojane sa Skadarskim jezerom uvršten je na RAMSAR listu, a delta ove rijeke predstavlja jednu od posljednjih zona pjeskovitih staništa u regionu Mediterana od međunarodnog značaja. Tu raste oko 500 vrsta biljaka, od kojih su 23 vrste zaštićene nacionalnim zakonodavstvom, dok je evidentiran boravak preko 250 ptičijih vrsta od čega je 57 zaštićeno Direktivom o pticama EU.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

SRPSKI SVET U KOMŠIJSKOJ AVLIJI: Joanikije kao izvidnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Fotografija bilježi: na skupu Dodiku čuvaju leđa Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić i, pomalo stiješnjen među njima, mitropolit MCP-a Joanikije Mićović. Bilo bi bespredmetno pitati šta je on , toga dana i u tom društvu, radio u Banjaluci. Svoj posao. Ne mislimo na molitvu

 

Postao je običaj da, nakon proslave dva Božića i dočeka Nove godine, s neizvjesnošću čekamo 9. januar. Dan kada se u BiH entitetu, Republici Srpskoj, a bogme i šire, obilježava njen Dan.

Neustavan, ne propuštaju da naglase oni koji drže do zakona, skupa sa svima kojima, možda, i nije toliko do prava koliko ih je strah neskrivenih težnji  da se  nastavi sa realizacijom projekta stvaranja tzv. velike Srbije. Odnosno, srpskog sveta. Uz sve ono što takve rabote neizbježno prati, a o čemu smo svjedočili u posljednjoj deceniji XX vijeka.

Ustavni sud BiH je, u novembru 2015, presudio da je obilježavanje dana RS 9. januara diskriminišuće prema nesrbima. Taj datum se vezuje za 1992, kada je   samoproglašena  Skupština srpsakog naroda, donijela odluku o stvaranju srspskih  oblasti u BiH,  što je bio uvod u kasnije etničko čišćenje, masovne zločine i genocid u Srebrenici.

Vlasti u Banjaluci, predvođene Miloradom Dodikom, ne mare za tu odluku. I slave, pogleda uprtog preko Drine, ka Beogradu.

,,Svečani defile ni ovaj put nije mogao da prođe bez pjesme”, čitamo i slušamo na portalu srpskainfo. ,,Za to su zaduženi pripadnici SAJ-a MUP-a Srpske, koji su bez muzike otpjevali Za krst.’Za krst, za krsta Nemanjića, za slavu, za slavu Obilića. Banjaluko, naša diko’, glase stihovi ove pjesme, u kojoj se još kaže ‘stasala je naša dika, nova Srpska Republika’“, prenosi nam dio atmosfere razdragani izvještač.

Dio. Priču upotpunjuje Dragan Bursać, nagrađivani novinar iz Banjaluke. ,,Svi oni koji su imali tu nesreću da gledaju obilježavanje neustavnog Dana RS, mogli su vidjeti kako pripadnici specijalne antiterorističke jedinice MUP-a RS-a pjevaju ultranacionalističku pjesmu sa stihovima ‘Srba ima kao lista, nema više komunista; Za krst, za krst…’”, svjedoči Bursać u kolumni na poratlu Aljazeera. ,,Specijalne jedinice se tako jasno i nadasve glasno legitimišu i svojom pjesmom poručuju da nisu tu da bi štitile ‘sve građane Republike Srpske’, a pogotovo ne nesrbe. Na koncu, budimo iskreni, nije RS pravljena niti je nastajala za neke druge. Ti drugi, dakle nesrbi  su ništeni, protjerivani, ustavom tog entiteta odijeljeni i na koncu u zločinima i u genocidu ubijani”.

O ovonedjeljnom banjalučkom hepeningu svjedoče i fotografije. Na jednoj od njih, na svečanoj pozornici sa koje su zvanice pratile defile sigurnosnih snaga RS, iza Milorada Dodika stoji čovjek sijede kose i brade. Ratni zločinac Vinko Pandurević, u Hagu pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora. Penzionisani general-major vojske RS bio je komandant Zvorničke brigade. Na teritoriji pod njenom kontrolom bilo je nekoliko stratišta na kojima su strijeljani Bošnjaci iz Srebrenice. Pandurević je osuđen za više ubistava, istrjebljivanje i progon ,,putem ubistava ili okrutnog i nečovječnog postupanja”. Ima ih što komentarišu ,,pravi čovjek na pravom mjestu”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo