Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKOLOŠKA KATASTROFA NA ADI BOJANI: Proces erozije ugrožava i Veliku plažu

Objavljeno prije

na

Na Adi je nestalo preko 150 metara plaže. Nadležene institucije su godinama pa i decenijama odbijale da vide ono što se golim okom vidjelo. Poznati njemački ekolog dr Martin Šnajder-Jakobi izjavio je 2009. kako će, ako se ništa ne preduzme, za 50 do 60 godina Ada nestati

 

„Ostrvo Ada izgubilo je oko deset posto površine, ili 42 hektara. To treba da uključi sve alarme u sistemu. Ovo ostrvo je poznato u cijelom svijetu i možda je najljepše na Jadranu”, kaže direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera Bojan Đakonović.

Ova kompanija od 1973. godine upravlja Adom. Njeni smještajni objekti, koji su nekada bili udaljeni oko 200 metara od mora, sada su bukvalno u moru. Talasi i erozija su ih teško oštetili i šteta već iznosi nekoliko stotina hiljada eura. „No, to je manje važno u odnosu na činjenicu da gubimo prekrasan dio teritorije”, kaže Đakonović konstatujući da su državni organi zakasnili u primjeni mjera.

I predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić ističe da su institucije presporo reagovale i da nije bilo koordinacije.

One su godinama, pa i decenijama, odbijale da vide ono što se golim okom vidjelo. Poznati njemački ekolog dr Martin Šnajder-Jakobi izjavio je 2009. godine da  će, ako se ništa ne preduzme, za 50 do 60 godina Ada nestati. „Optimisti će reći da je to moguće za sto godina, a to je sjutra”, rekao je jedan od najboljih poznavalaca delte Bojane.

Ni brojni apeli drugih ekologa i zaljubljenika u taj prekrasan prostor nijesu  dopirali do nadležnih. I kada su konačno odlučili da nešto rade, uradili su to loše, a posljedice tog činjenja su vidljive.

Gotovo dvije godine je trajao tzv. proces održavanja protočnosti desnog rukavca  Bojane kada se ogromna količina pijeska vadila iz rijeke. Na obalama Bojane rasla su brda pijeska. Samo na jednoj gomili nedaleko od desnog ušća, nalazi se 84.000 kubika izvađenog pijeska.

Iz Uprave za vode tvrde da ovaj problem nije u njihovoj nadležnosti i da je to ,,obaveza“ upravljača, odnosno HTP Ulcinjske rivijere, te Morskog dobra. „Mi smo prošle godine ustupili izvađeni materijal od čišćenja desnog rukavca Bojane kako bi se ta plaža proširila i kućice zaštitile. Jako more je od prošle godine do sada veći dio nasutog materijala odnijelo. Ulcinjska rivijera nam se nedavno ponovo obraćala da im ustupimo određenu količinu materijala da to zaštite. Materijal je nasut, ali je nakon nevremena odnesen u more. To je bilo samo privremeno rješenje”, kazao je direktor ove institucije Damir Gutić napominjući da su sve te mjere privremenog karaktera dok se ne napravi studija kojom će biti predviđena neka vrsta objekata koja bi spriječila djelovanje talasa.

Iz ulcinjske URE su ocijenili da su Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprava za vode i Morsko dobro aktivni učesnici ubrzanog nestanka Ade Bojane i okolnih plaža na ušću svojim nestručnim radovima, bez ikakvih studija. U toj  partiji su istakli: „Neodgovornost institucija prema problemu erozije i radova na Bojani bude sumnju da posao koji one vode  ozbiljno miriše ne korupciju”.

I iz Koalicije 27, koja okuplja ekološke nevladine organizacije, su ukazali na odgovornost i nestručno poslovanje Uprave za vodu. „Ona je dopustila da se pijesak umjesto na račvanju, vadi na ušću Bojane u more, te je za uloženih dva miliona eura kanalisanjem i ubrzavanjem vode spriječila prirodni proces taloženja sedimenata na obale“.

Prema Projektu hitne intervencije koji j izradio dr Sava Petković iz Beograda, za buduće radove predviđeno je 50.000 eura. Napravili bi se tzv. naperi od vreća pijeska u dužini od 130 metara a pijesk nasuo na plažu sa postojeće gomile.

„Vidjećemo da li će biti efekta. Mi smo iz Ulcinjske rivijere dali primjedbe. Ovo je kratkoročno rješenje i skeptični smo da će te mjere pomoći u zaštiti naše imovine”, kaže Đakonović.

Iz Morskog dobra je saopšteno da će, po Planu izvođenja radova po Studiji zaštite i revitalizacije plaže na Adi, na tom prostoru biti investirano 300.000 eura. To je manje nego što se svake godine uzme samo od ustupanja na korišćenje zemljišta na obalama Bojane za kućice i vikendice, odnosno objekata koji su tamo izgrađeni, a čiji broj iznosi oko 600.

Poznati ekolog Dželal Hodžić rekao je da je Ulcinj za Morsko dobro zadnja rupa na svirali. „Ada je godinama zapostavljena i od centralne vlasti, Javnog preduzeća za morsko dobro i lokalne samouprave. Priroda čini svoje i danas i nedostaje najveći dio obale. Mora se hitno reagovati jer izgubili smo nepotrebno mnogo vremena, a posla ima mnogo“, kaže on.

Pored alarmantne situacije na Adi, zbog intenzivne gradnje posljednjih godina Crnoj Gori već nedostaje oko 250.000 kvadrata plaža. Posebno su ugrožena mjesta gdje su investitori u zaleđu zatvorili ili preusmjerili potoke koji su „prihranjivali“ plaže pijeskom i šljunkom.

 

Ubrzana erozija i na Velikoj plaži

Erozija opasno ugrožava i istočni dio Velike plaže. Kao i u ranijim slučajevima čelnici državnih institucija koje su zadužene i debelo plaćene da brinu o obali, moru i podmorju, tvrde suprotno!

Fotografije ih demantuju. Nastavlja se proces degradacije najvrednijih resursa opštine Ulcinj, koji imaju nemjerljiv ekološki, ekonomski i turistički značaj za Ulcinj, Crnu Goru i Sredozemlje. Dio Bojane sa Skadarskim jezerom uvršten je na RAMSAR listu, a delta ove rijeke predstavlja jednu od posljednjih zona pjeskovitih staništa u regionu Mediterana od međunarodnog značaja. Tu raste oko 500 vrsta biljaka, od kojih su 23 vrste zaštićene nacionalnim zakonodavstvom, dok je evidentiran boravak preko 250 ptičijih vrsta od čega je 57 zaštićeno Direktivom o pticama EU.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST I OPOZICIJA TRAŽE NOVU VLADU: Gladne oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su se članice vladajuće koalicije borile za preraspodjelu „osvojenih” resursa, Đukanović je utvrdio poziciju predvodnika opozicije i preuzeo inicijativu. Učvrstio je saradnju sa manjinskim partijama, povratio starateljstvo nad SDP-om i, raspisivanjem lokalnih izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, doveo u pitanje najavljeni novembarski popis

 

Bliži se kraj 42. Vlade Crne Gore. Ono što se do sredine nedjelje slutilo, sada postaje izvjesno. Makar u mjeri u kojoj bilo šta na ovdašnjoj političkoj sceni može biti predvidvo. O tome smo, u srijedu, obaviješteni odvojenim saopštenjima sa sastanka predstavnika dvije najveće koalicije unutar vladajuće većine (DF i Demokrate) i sa zajedničkog susreta zvaničnika opozicionih partija.

Da ovakvoj Vladi Zdravka Krivokapića ističe rok upotrebe, saglasili su se DF i Demokrate. „Potrebno je rekonstruisati postojeću Vladu na način da umjesto dosadašnjih 12 ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika”, navedeno je u saopštenju u kome se naglašava da bi partije većine u novu vladu kandidovale svoje predstavnike „saglasno propisanim procedurama i demokratskim standardima”.

Koji sat ranije, medijima je proslijeđeno saopštenje sa sastanka partija parlamentarne opozicije u kome se kaže da se „dramatično stanje“ u zemlji može prevazići samo formiranjem prelazne Vlade „ograničenog mandata sa zadatkom organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora”.

Sabiranjem poslanika iz poslaničkih klubova koji su u srijedu oglasili potrebu rekonstrukcije postojeće, odnosno, formiranje prelazne vlade, dolazimo do podatka da Vlada, u ovom sastavu, nema podršku više od dvije trećine parlamenta. Pošto 40 poslanika opozicije i makar 26 poslanika vladajuće koalicije (poslanički klub DF-a bez Pokreta za promjene – 16 poslanika, Demokrate – 10) traži promjene u izvršnoj vlasti.

Mnogo je teže pronaći formulu prema kojoj će neka od strana dobiti podršku 41 poslanika kako bi realizovala svoj naum. Sve uz pretpostavku da poslanici PzP (pet mandata), SNP (pet mandata) i nezavisni poslanik Marko Milačić podržavaju plan koji su osmislili DF i Demokrate.  Glavna nepoznanica je stav poslaničkog kluba Koalicije Crno na bijelo (tri poslanika GP URA i jedan poslanik Saveza građana CIVIS).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STUDIJA FONDACIJE FRIDRIH NOJMAN O RUSKOJ PROPAGANDI U SRBIJI: Podgrijavanje podjela u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studija Tomasa Braja se ne bavi detaljno Crnom Gorom ali naglašava da Vučićevi toksični tabloidi vode veliku kampanju u smislu afirmacije srpskog identiteta Crne Gore i demoniziraju posrnulog Mila Đukanovića koji se skoro isključivo napada zbog odnosa prema Srbima i Kosovu

 

Nedavno objavljena studija Tomasa Braja (bivšeg dugogodišnjeg beogradskog šefa dopisništva Njemačke novinske agencije DPA) o dometima ruske propagande na Balkanu sa posebnim osvrtom na Srbiju je već izazvala reakcije i kontraoptužbe. Studija je objavljena pod naslovom „Ruski mediji na Balkanu – studija slučaja, kako moskovska propaganda utiče na Srbiju“ u izdanju Fondacije Fridrih Nojman.  Nakon što je beogradski dnevnik  Danas rezimirao i prenio glavne navode studije prije nedjelju dana se oglasio Sputnjik Srbija koji je napao Braja da se obrušio na Rusiju samo iz razloga što su Srbi „neizlečivo“ vezani za Rusiju. Sputnjik u svom odgovoru citira istraživanje iz 2019. godine u kome 80 odsto ispitanika podržava proširenje kontakta sa Rusijom. Takođe se spočitava Braju da „stvara konfuziju“, da je paranoičan, promašen, nedorečen i amater. Sputnjik se na samu studiju i njene argumente nevoljno i trivijalno osvrće i fokus drži na ad hominem napade protiv Braja.

Međutim Braj u svojim analizama konstatuje da „Rusija briljantno igra na terenu mekih instrumenata moći kako bi osvojila srca Srba“ te da Zapad, koji i sam ima velikih problema sa ruskom propagandom, taj isti uticaj ne primjećuje na Balkanu ili ga nipodaštava svodeći ga „samo“ na izvještavanje Sputnjika. Braj osim Sputnjika navodi čak 11 portala sa izrazito nacionalistički srpskim i pro-ruskim narativima. Međutim, razlopg za  brigu je to što  maltene svi glavni mediji u Srbiji, uključujući i B92 preuzimaju sadržaje Sputnjika i objavljuju ih bez  provjere ili ikakvog ograđivanja. Navodno se Sputnjik citira između 200 i 300 puta dnevno u srpskim medijima. Sputnjikova glavna urednica Ljubinka Milinčić ovaj uspjeh objašnjava time što Sputnjik „nikada ne falsifikuje, ne laže i ne stoji ni na čiju stranu“ kao i da „nikada nisu bili uhvaćeni u laži“.

Braj navodi da otvorena ruska propaganda u regionu ima tri glavna fokusa – Srbija, Rusija i Amerika.

O Srbiji se izvještava maksimalno pozitivno kao lideru u regionu kada je u pitanju privredni razvoj i pristupanje EU. Čak iako postoje problemi u zemlji oni su puno manji nego u okolnim zemljama kao što je  Hrvatska koja „u novu deceniju ulazi kao treća najgora članica EU“ i „prezadužena je za razliku od Srbije“. Takođe se naglašava srpsko liderstvo u nabavci ruskih vakcina, sama vakcinacija i srpska humanitarna pomoć regionu. Kosovo je i dalje među glavnim temama i uvijek se pozdravlja stav i politika srpskog rukovodstva kada je u pitanju „južna srpska pokrajina“ i „mudrost predsednika Vučića u upravljanju zemljom“.

Izvještavanje o Rusiji je zapravo model po kom se izvještava o Srbiji s dodatnim naglaskom na kompleks tema vojska/oružje. Tu se hvali superiornost ruske vojne tehnologije nad zapadnom. Glavna urednica Milinčić kroz rubriku „Moj pogled na Rusiju“  ističe „Ruski odgovor na zapadnu šizofreniju – Oružje kakvo niko u svetu nema“ i „Ruska vojska se već priprema za vojnu pobedu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo