Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKOLOŠKA KATASTROFA NA ADI BOJANI: Proces erozije ugrožava i Veliku plažu

Objavljeno prije

na

Na Adi je nestalo preko 150 metara plaže. Nadležene institucije su godinama pa i decenijama odbijale da vide ono što se golim okom vidjelo. Poznati njemački ekolog dr Martin Šnajder-Jakobi izjavio je 2009. kako će, ako se ništa ne preduzme, za 50 do 60 godina Ada nestati

 

„Ostrvo Ada izgubilo je oko deset posto površine, ili 42 hektara. To treba da uključi sve alarme u sistemu. Ovo ostrvo je poznato u cijelom svijetu i možda je najljepše na Jadranu”, kaže direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera Bojan Đakonović.

Ova kompanija od 1973. godine upravlja Adom. Njeni smještajni objekti, koji su nekada bili udaljeni oko 200 metara od mora, sada su bukvalno u moru. Talasi i erozija su ih teško oštetili i šteta već iznosi nekoliko stotina hiljada eura. „No, to je manje važno u odnosu na činjenicu da gubimo prekrasan dio teritorije”, kaže Đakonović konstatujući da su državni organi zakasnili u primjeni mjera.

I predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić ističe da su institucije presporo reagovale i da nije bilo koordinacije.

One su godinama, pa i decenijama, odbijale da vide ono što se golim okom vidjelo. Poznati njemački ekolog dr Martin Šnajder-Jakobi izjavio je 2009. godine da  će, ako se ništa ne preduzme, za 50 do 60 godina Ada nestati. „Optimisti će reći da je to moguće za sto godina, a to je sjutra”, rekao je jedan od najboljih poznavalaca delte Bojane.

Ni brojni apeli drugih ekologa i zaljubljenika u taj prekrasan prostor nijesu  dopirali do nadležnih. I kada su konačno odlučili da nešto rade, uradili su to loše, a posljedice tog činjenja su vidljive.

Gotovo dvije godine je trajao tzv. proces održavanja protočnosti desnog rukavca  Bojane kada se ogromna količina pijeska vadila iz rijeke. Na obalama Bojane rasla su brda pijeska. Samo na jednoj gomili nedaleko od desnog ušća, nalazi se 84.000 kubika izvađenog pijeska.

Iz Uprave za vode tvrde da ovaj problem nije u njihovoj nadležnosti i da je to ,,obaveza“ upravljača, odnosno HTP Ulcinjske rivijere, te Morskog dobra. „Mi smo prošle godine ustupili izvađeni materijal od čišćenja desnog rukavca Bojane kako bi se ta plaža proširila i kućice zaštitile. Jako more je od prošle godine do sada veći dio nasutog materijala odnijelo. Ulcinjska rivijera nam se nedavno ponovo obraćala da im ustupimo određenu količinu materijala da to zaštite. Materijal je nasut, ali je nakon nevremena odnesen u more. To je bilo samo privremeno rješenje”, kazao je direktor ove institucije Damir Gutić napominjući da su sve te mjere privremenog karaktera dok se ne napravi studija kojom će biti predviđena neka vrsta objekata koja bi spriječila djelovanje talasa.

Iz ulcinjske URE su ocijenili da su Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprava za vode i Morsko dobro aktivni učesnici ubrzanog nestanka Ade Bojane i okolnih plaža na ušću svojim nestručnim radovima, bez ikakvih studija. U toj  partiji su istakli: „Neodgovornost institucija prema problemu erozije i radova na Bojani bude sumnju da posao koji one vode  ozbiljno miriše ne korupciju”.

I iz Koalicije 27, koja okuplja ekološke nevladine organizacije, su ukazali na odgovornost i nestručno poslovanje Uprave za vodu. „Ona je dopustila da se pijesak umjesto na račvanju, vadi na ušću Bojane u more, te je za uloženih dva miliona eura kanalisanjem i ubrzavanjem vode spriječila prirodni proces taloženja sedimenata na obale“.

Prema Projektu hitne intervencije koji j izradio dr Sava Petković iz Beograda, za buduće radove predviđeno je 50.000 eura. Napravili bi se tzv. naperi od vreća pijeska u dužini od 130 metara a pijesk nasuo na plažu sa postojeće gomile.

„Vidjećemo da li će biti efekta. Mi smo iz Ulcinjske rivijere dali primjedbe. Ovo je kratkoročno rješenje i skeptični smo da će te mjere pomoći u zaštiti naše imovine”, kaže Đakonović.

Iz Morskog dobra je saopšteno da će, po Planu izvođenja radova po Studiji zaštite i revitalizacije plaže na Adi, na tom prostoru biti investirano 300.000 eura. To je manje nego što se svake godine uzme samo od ustupanja na korišćenje zemljišta na obalama Bojane za kućice i vikendice, odnosno objekata koji su tamo izgrađeni, a čiji broj iznosi oko 600.

Poznati ekolog Dželal Hodžić rekao je da je Ulcinj za Morsko dobro zadnja rupa na svirali. „Ada je godinama zapostavljena i od centralne vlasti, Javnog preduzeća za morsko dobro i lokalne samouprave. Priroda čini svoje i danas i nedostaje najveći dio obale. Mora se hitno reagovati jer izgubili smo nepotrebno mnogo vremena, a posla ima mnogo“, kaže on.

Pored alarmantne situacije na Adi, zbog intenzivne gradnje posljednjih godina Crnoj Gori već nedostaje oko 250.000 kvadrata plaža. Posebno su ugrožena mjesta gdje su investitori u zaleđu zatvorili ili preusmjerili potoke koji su „prihranjivali“ plaže pijeskom i šljunkom.

 

Ubrzana erozija i na Velikoj plaži

Erozija opasno ugrožava i istočni dio Velike plaže. Kao i u ranijim slučajevima čelnici državnih institucija koje su zadužene i debelo plaćene da brinu o obali, moru i podmorju, tvrde suprotno!

Fotografije ih demantuju. Nastavlja se proces degradacije najvrednijih resursa opštine Ulcinj, koji imaju nemjerljiv ekološki, ekonomski i turistički značaj za Ulcinj, Crnu Goru i Sredozemlje. Dio Bojane sa Skadarskim jezerom uvršten je na RAMSAR listu, a delta ove rijeke predstavlja jednu od posljednjih zona pjeskovitih staništa u regionu Mediterana od međunarodnog značaja. Tu raste oko 500 vrsta biljaka, od kojih su 23 vrste zaštićene nacionalnim zakonodavstvom, dok je evidentiran boravak preko 250 ptičijih vrsta od čega je 57 zaštićeno Direktivom o pticama EU.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

TUŽILAČKI ZAKONI I VENECIJANCI PO DRUGI PUT: Početak demontaže DPS pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Raste nervoza među „patriotama“

 

U srijedu je crnogorska Skupština konačno usvojila prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu čime je počela formalna demontaža partijsko-udbaškog pravosuđa koje je režim Mila Đukanovića izgrađivao tokom 30 godišnje vladavine. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio donošenje zakona kao „najveći patriotski čin“, dok je jedan od predlagača, poslanik Slaven Radunović, izjavio da se radi o „oslobađanju tužilaštva koje će konačno moći da radi svoj posao odgovorno i bez pritisaka Zorana Lazovića, Brana Mićunovića, Mila Đukanovića itd“.

Noć prije poslanici DPS-a i satelitskih partija su napustili zasijedanje nakon što je većina odbila prijedlog da se odloži usvajanje zakona na 20 dana kako bi se otvorili „razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu“. DPS je takođe optužio vladajući blok da je zakonsko rješenje „suprotno Ustavu, suprotno mišljenju Evropske komisije i onome što je evropska praksa“.

Kolika je nervoza u taboru DPS-a i njegovih satelita pokazuju i reakcije u ponedjeljak 10. maja, odmah po davanju novog mišljenja Venecijanske komisije (VK) i dan nakon vrlo lošeg izbornog rezultata na lokalnim izborima u Herceg Novom. Naime, prije nego je mišljenje VK i zvanično objavljeno, DPS je zakazao vanrednu pres konferenciju na kojoj je poslanik Danijel Živković preventivno objavio da je mišljenje opet negativno, kao i ranije u martu ove godine, i da „mišljenje VK potvrđuje da je promjena (tužilačkog zakona) protivustavna i protivevropska“. Kasnije se odbrani Ustava i principu podjele vlasti pridružio i poslanik DPS-a Andrija Nikolić pozvavši Abazovića da „ne tumači selektivno“ mišljenje Venecijanaca. Teško da je Nikolićeva izjava ponukana iskustvom nekad vladajućeg DPS-a koji je i te kako „ selektivno tumačio“ ranija mišljenja VK, pogotovo ono koje se ticalo negativnog stava o DPS-ovom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti kao i prijedloge VK o izmjenama Ustava kako bi se ojačala nezavisnost tužilaštava. Reakcijama DPS-a se pridružila i Socijaldemokratska partija čija nekadašnja liderka Draginja Vuksanović Stanković je supruga sadašnjeg vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca  (VDT) Ivice Stankovića kome je još 2019. istekao mandat i koji ovog mjeseca stiče uslove za starosnu penziju.

Što se tiče  „mišljenja“ Venecijanaca,  uočava se velika razlika sa ranijim izvještajem. Tada je VK ozbiljno kritikovala brzopletost Vlade i Skupštine u procesu donošenja sistemskog zakona bez ijedne održane javne rasprave i bez konsultacija sa evropskim partnerima. U novom izvještaju nema ni govora o tome da je novi revidirani nacrt zakona „protivustavan i protivevropski“ kako su DPS i sateliti pokušali staviti Venecijancima u usta. Naprotiv, Venecijanska komisija navodi da je sadašnji revidirani nacrt tužilačkog zakona „pripremljen uvažavajući ranije mišljenje VK na ovu temu usvojenu marta 2021.“ te da se „odmah pozdravlja konstruktivnost crnogorskih vlasti i spremnost za dijalog“. Ono što je glavno, VK navodi da sadašnji, već usvojen zakon „predstavlja značajni napredak“ u odnosu na raniji nacrt kao i da je „uvaženo nekoliko ključnih preporuka VK“. Pri tome, na 5. strani izvještaja se navodi da „postoje još neki nedostaci“ za koje se daju sugestije radi poboljšanja ali i da nisu u nesaglasju sa evropskim standardima. U samoj EU ne postoje jedinstveni standardi kojima se uređuje pitanje izbora i kontrole tužilačkih organizacija. U mnogim zemljama EU (Njemačka, Nizozemska, Poljska…) kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, ministar pravde postavlja i smjenjuje glavnog tužioca ili je ministar pravde istovremeno i vrhovni tužilac. Takvo rješenje su ranije predlagali funkcioneri Demokratskog fronta ali je stav EU bio da takvo rješenje ne bi bilo primjereno balkanskim uslovima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLJOPRIVREDNICI I DALJE BEZ AGROBUDŽETA: Na goloj ledini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stočna hrana je sve skuplja, poljoprivrednicima i stočarima država naplaćuje punu akcizu na gorivo za mehanizaciju dok uvoznički lobi nastavlja dominaciju. Kasni, uveliko, i agrobudžet. Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu dok Vlada usvoji taj dokument. A to je tek prvi korak

 

„Poljoprivreda ne može da čeka“, kaže nam Milko Živković, predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore. Pa pritvrđuje primjerom: od početka godine stočna hrana (koncetrat) poskupila je sa 0,3 na više od 0,4 eura po kilogramu. „Kako troškovi ishrane stoke čine oko 60 -70 odsto ukupnih troškova, cijena koncentrovane hrane preko 30 euro centi za kilogram čini ovu proizvodnju nerentabilnom a na 40 centi se ulazi u gubitak“. A cijena stočne hrane nastavlja da raste.

Proizvesti je skupo, a prodati – teško. Gotovo nemoguće, u situaciji kada  trgovci, ugostitelji i hotelijeri još  vagaju stvarne domete predstojeće turističke sezone. Nakon prošlogodišnje katastrofe.

U zalihama sirare Miljanić blizu devet tona kozjeg sira od zimus čeka kupce. Dok Radisav – Rašo Miljanić, jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kozjeg mlijeka u Crnoj Gori, čeka pomoć države. „Mi moramo znati da li imamo podršku države da spasi kozarstvo ili nemamo“.

Crna Gora je 2019. uvezla sira za 16,5 miliona, dok trenutno u Banjanima leži domaći proizvod vrijedan od skoro 100.000 (prema proizvođačkim cijenama) do blizu 200.000 eura (u maloprodaji, uz uračunatu trgovačku maržu koja se kreće do 50 odsto i 21 odsto PDV-a koji se zaračunava na tako formiranu cijenu). Ta informacija je, zimus, prvo zainteresovala medije pa tek onda resorno ministarstvo. Odakle su tada, nakon upita sa TVCG, odgovorili kako su „preduzete aktivnosti“ kako bi se na terenu sagledala cjelokupna situacija  a da će javnost biti blagovremeno upoznata sa konkretnim potezima.

Javnost još čeka, a Miljanić se nada. „Nakon saopštenja Ministarstva poljoprivrede obišla nas je inspekcija i uvjerila se da lagerovana količina sira o kojoj sam pričao postoji, tačno do u kilogram. Popisali su ga i otišli“. Od tada, kaže za Monitor, nema novih vijesti. „Predlagao sam da nađemo model da plasiramo proizvode na tržište, ili za bolnice, škole, domove starih. Ima načina ako ima volje“.

Ima li volje?

Skupštinska rasprava o Vladinom Prijedlogu zakona o budžetu za 2021. godinu počeće tek naredne nedjelje, pa je sada izvjesno da će crnogorski poljoprivrednici i početak juna dočekati bez očekivane, i neophodne, pomoći iz Agrobudžeta.

Realno je očekivati da će proći makar 20 dana od izglasavanja budžeta u parlamentu do usvajanja Agrobudžeta na sjednici Vlade. Pod uslovom da ne dođe do komplikacija. Tek tada slijede pozivi za učešće u raspodjeli predviđenih sredstava, prikupljanje dokumentacije, terenske provjere, odlučivanje i, konačno, raspodjela novca namijenjenog za podršku ratarima, stočarima, vinogradarima, ribarima…

Riječ je, prema predloženom budžetu, o nekih 35 miliona eura, u koje će, prema običajima naslijeđenim od prošlih vlada, biti uračunat i dio tzv. socijalnih davanja (naknade za staračka domaćinstva) u vrijednosti 3,35 miliona. Da barem na papiru  izgleda kako se za poljoprivredu izdvaja više nego što je to zaista slučaj.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEMOKRATE POBJEDNICI IZBORA U HERCEG NOVOM: Brodolom Demokratske partije socijalista

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neki Novljani vide dvije varijante formiranja vlasti. Ona u kojoj bi Novska lista bila isključena, te bi se u Novom preslikao odnos snaga na vlasti sa državnog nivoa. I druga, gdje bi svih pet lista koje su učestvovale na izborima participirale u izvršnoj vlasti u skladu sa osvojenim mandatima. To bi se moglo zaključiti iz slavljeničkog govora lidera Demokrata, Alekse Bečića koji je sabrao da vlast nakon izbora čini 80 odsto, a opoziciju 20 odsto volje biračkog tijela

 

Brod lokalne uprave u Herceg Novom imao je mirno more i dobar vjetar u nedjelju 9. maja, kada je cjelokupna posada ubilježila politički dobitak, osim barke Demokratske partije socijalista koja je pretrpjela težak brodolom u kome je, očekivano, potopljena.

Na birališta je u nedjelju izašlo 17 hiljada građana Novog, od upisanih 25.590 sa pravom glasa. Na 16.738 važećih glasačkih listića Novljani su većinom zaokružili one političke stranke koje posljednje četiri godine vladaju u ovom primorskom gradu, tako da nekih većih iznenađenja nije bilo osim porasta povjerenja u lokalne stranke, grupe građana čija je politička deviza da vlast na lokalnom nivou treba da bude servis građana za rješavanje lokalnih, komunalnih potreba i  problema, koji nemaju previše dodirnih tačaka sa nacionalnim i identitetskim pitanjima koja opterećuju crnogorsku političku scenu.

Pobjednik nedjeljnih redovnih lokalnih izbora u Novom  je Demokratska Crna Gora, partija čija je lista osvojila najveći broj glasova ili 27,65 odsto, što pretočeno u odborničke mandate čini 10 odborničkih mjesta u Skupštini Opštine Herceg Novi. To je neznatno povećanje u odnosu na rezultat prethodnih lokalnih izbora iz 2017. kada su Demokrate, same, osvojile 9 odborničkih mandata. Međutim, gledano iz perspektive avgustovskih parlamentarnih izbora, na kojima je ova stranka osvojila u Novom 20,68 odsto glasova, postignuti rezultat, sa manjom izlaznošću nego u avgustu 2020, ocjenjuje se kao uzlet Demokrata, koji su osigurali podršku istaknutih Novljana i u izbornu trku ušli sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, nosiocem izborne liste Ni lijevo ni desno – pravac Novi.

Najveće iznenađenje izbora predstavlja sjajan rezultat Novske liste, lokalne političke stranke koja je nastupila samostalno pod sloganom Naš grad, naš brod i osvojila 3.195 glasova ili 7 odborničkih mjesta. U Novskoj listi ističu kako su pojedinačno najjača politička opcija u Herceg Novom, jer su sve ostale liste predstavljene kao koalicije više političkih subjekata. Novska lista osnovana je pred lokalne izbore 2012. godine. U izbornu trku 9. maja ušla je sa pozicije vlasti. U lokalnoj skupštini zauzima tri odbornička mjesta na osnovu kojih je, raspodjelom funkcija prije četiri godine, dobila više značajnih pozicija u izvršnoj vlasti. Imali su mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, dva opštinska sekretarijata, Turističku organizaciju grada i direktorske fotelje u dva gradska preduzeća. Prethodni rad ih je očigledno preporučio da su zadobili više nego duplo glasova Novljana u odnosu na prethodne izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo