Povežite se sa nama

OKO NAS

TRGOVINA LJUDIMA U CRNOJ GORI – UGOVORENI BRAKOVI: Kriminal pod velom  tradicije

Objavljeno prije

na

Nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja u porodici, od početka godine za pomoć su se obratile dvije žene koje su navele da su žrtve ugovorenog braka

 

Takav je običaj, kaže nam Romkinja, koju su roditelji udali kada je imala 13 godina. Iako su od tada prošle četiri decenije, živo se sjeća detalja.

„Teško mi je kad se sjetim što sam sve prošla. Bila sam dijete, ništa nisam znala. Prije nego sam se udala za njega nijesmo imali nikakav kontakt, iako sam ga znala jer je živio u komšiluku.  Jedne noći, došli su moj budući đever, svekrva i njegov ujak da me prose. I donijeli su pare. To je običaj. Za svadbu, za nevjestu, ne znam…”, prisjeća se naša sagovornica. „Nazdravili su i koliko su moji tražili, oni su dali. Ja nisam željela da se udam, bila sam mala, ali kad je tata rekao, ja tu riječ nisam htjela da pogazim… Svašta sam trpjela, i batine i maltretiranje, svašta, ali nisam imala kud nazad”.

Prema procjenama romskih nevladinih organizaca, prije punoljetstva u brak stupe dvije od tri, ili čak tri od četiri Romkinje. Ne zna se koliko je ugovorenih brakova. Ali se zna „cijena” nevjeste. Uglavnom od 200 do 4.000 eura, u nekim slučajevima i više. Ako kojim slučajem djevojčica napusti bračnu zajednicu, porodica mora da vrati novac. Nevinost je na posebnoj cijeni. U slučaju takve pogodbe, ako se pokaže da je mlada ranije imala seksualne odnose, mora se vratiti dupli iznos ugovorene svote.

„Niko sa sigurnošću ne može da tvrdi koliki je broj ugovorenih brakova bio do sada u našoj zemlji ali je, prema svim saznanjima, definitivno veliki”, kaže Fana Delija, izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative koji se godinama bavi tim problemom.

Iz Centra su, u posljednjih pet godina, uspjeli da zaustave 85 slučajeva ugovorenih dječjih brakova. Samo u prethodnoj godini postupali su u sedam takvih slučajeva. Kao jedan od specifičnih primjera Delija navodi ugovaranje braka između djevojčice i dječaka od šest i sedam godina. Slučaj je prijavljen nadležnim organima.

I Nataša Međedović Pištalo, izvršna koordinatorka SOS telefona Nikšić, ukazuje da ugovoreni brakovi nijesu incidentna već raširena pojava, često povezana sa nasiljem u porodici. „U praksi najčešće imamo situacije u kojima su se žene inicijalno obratile za pomoć zbog nasilja u porodici. U daljim razgovorima, tokom procesa osnaživanja, dobije se informacija i da su žrtve ugovorenog braka“, kaže ona.

Nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja u porodici, od početka godine za pomoć su se obratile dvije žene koje su navele da su žrtve ugovorenog braka. „U jednom slučaju žrtva je odlučila da policiji prijavi nasilje kojem je izložena i slučaj je procesuiran kao krivično djelo trgovina ljudima. U drugom slučaju žrtva nije željela da prijavi nasilje. Važno je istaći da u slučaju gdje je žrtva odlučila da prijavi nasilje, nasilnik nije bio član porodice. U drugom slučaju su nasilnici bili članovi najuže porodice: otac i stric”, ističe Međedović Pištalo.

Ugovoreni brakovi su jedan od oblika trgovine ljudima. Potrebno je međutim da se ispuni nekoliko uslova da bi ih nadležni prepoznali kao krivično djelo za koje je propisana kazna do deset godina zatvora.

Prema podacima MUP-a, Tim za formalnu identifikaciju sproveo je, od početka godine, postupak identifikacije u odnosu na 54 osobe koje su bile u riziku da postanu žrtve trgovine ljudima i dodijelio status žrtve za ukupno 50 lica. Među njima je identifikovano i 10 maloljetnih lica, od čega su četiri bile žrtve sklapanja nedozvoljenog braka.

Tokom 2020. godine, Višem sudu u Podgorici dostavljene su tri optužnice protiv tri lica zbog krivičnog djela trgovina ljudima u cilju sklapanja nedozvoljenog braka. „U dva predmeta optužnica je potvrđena i postupak je u fazi suđenja, dok je u jednom predmetu postupak u fazi kontrole opravdanosti i zakonitosti optužnice”, navodi se u zvaničnim podacima. Iz Višeg suda nam je odgovoreno da u prethodne četiri godine, od 2015. do 2019, nije bilo optužnica koje su se odnosile na trgovinu ljudima u cilju nedozvoljenog sklapanja braka.

„Najveći broj takvih brakova nije moguće procesuirati jer o njima ne postoji saznanje, niti je moguće pribaviti dokaze”, ukazuje Fana Delija. Ona dodaje da u romskoj zajednici sada prikrivaju udaju ili vjeridbu djevojčice pod različitim izgovorima ili se okupljaju u krugu porodice kako se vijest ne bi proširila i došla do njihovih koordinatorki na terenu. „Često nagovaraju djevojčice da one same pobjegnu ili da kažu da su same željele da se udaju”, objašnjava Delija. Poseban problem je, kaže, što često važi običajno pravo pa se djevojčice, čak iako imaju preko 16 godina, ne vjenčavaju.

Naš Porodični zakonik dozvoljava brak sa navršenih18 godina, ali uz saglasnost roditelja, na osnovu odluke suda i sa navršenih 16 godina. Krivično gonjenje neće se preduzeti ako se brak zaključi tokom vanbračne zajednice s maloljetnikom između 14 i 18 godina ili će gonjenje biti obustavljeno ako je već preduzeto.

„Primjećujemo da raste broj dječjih brakova od 16–18 godina jer se tada koristi uslovna mogućnost za zasnivanje braka. Nadamo se da će društvo i u tom smislu reagovati i zabraniti takve vrste brakova, odnosno ne prihvatati saglasnost roditelja i djevojčice za spremnost za ulazak u brak”, ističe Delija.

No, nije samo to problem. Zabrinjava, kaže Nataša Međedović Pištalo, to što se dešava da, kad se prijavi institucijama da je djevojčica žrtva ugovorenog braka, ona bude vraćena u porodicu. Iako su upravo članovi porodice bili osumnjičeni.

Tako ulazimo u začarani kruga pakla. NVO zato ukazuju da „namjeravano izvršenje krivičnog djela takođe treba krivično goniti”. Ovo je posebno važno za sprečavanje slučajeva dječjeg braka, jer ne postoji ništa što porodice odvraća da ponovo organizuju sklapanje braka svoje maloljetne djece. Osim toga, značajano bi bilo da se kriminalizuje maloljetnički ugovoreni brak.

Upućeni nam kažu da institucije posljednjih godina pokušavaju da stanu na put prodaji djevojčica radi braka. Pa ipak, sve je to još malo i nedovoljno. Posebno imajući u vidi koliko ih (ne)zavši na sudu.

„Mislim da institucije rade mnogo efikasnije nego u prethodnom periodu. Sistem je unaprijeđen formiranjem timova koje čine predstavnici tužilaštva, policije i drugih institucija i mi tek očekujemo kvalitetne rezultate po ovom pitanju”, ističe Delija. „Ne smijemo kao društvo dozvoliti da se djevojčice porađaju sa 14 ili 15 godina i postaju majke a da pri tom ne postoji efikasan odgovor društva. Dakle, ne smije se događati da takvi slučajevi ostanu nekažnjeni”.

Irena RAŠOVIĆ
Ovaj tekst nastao je uz podršku Fonda otpornosti Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. Mišljenja i stavovi izneseni u tekstu su isključiva odgovornost Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) i ne odražavaju nužno stavove Globalne inicijative. 

Komentari

Izdvojeno

KOLAŠIN U SURET LOKALNIM IZBORIMA: Doskorašnji protivnici pod istim političkim kišobranom

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi  donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima

 

Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu  svojevrsna je kombinacija  partijskog podmlađivanja i  političkih  transfera,  koji su,  u nekoliko slučajeva,  spojili čak i  doskora ljute političke  oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.

U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće  SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”,  pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad,  koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.

Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu  Miodrag Vlahović,  koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.

Vuksanović  je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića  optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.

Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije  čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate)  oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.

Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh  izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a.  Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON LIKVIDACIJE JOVANA VUKOTIĆA – NAZIRE LI SE KRAJ RATU KLANOVA:  Krvavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj uniformisanih policajaca  i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao

 

Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.

Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.

U spisima  predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića.  Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.

S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će  se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.

,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”,  smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.

Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama,  organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.

Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo