Mještani potkomovskih sela zatražili su od novih vlasti da revitalizuju  nekadašnje kasarne i karaule JNA koje se nalaze na nekoliko lokacija u mjestima Đuliće i Kuti, prema granici sa Albanijom

Novo lokalno rukovodstvo Opštine Andrijevica (SNP, NSD, Demokrate) tvrdi da će učiniti sve da zaustavi dalju devastaciju i propadanje četiri vojna objekta, karaule i kasarne, iz vremena bivše Jugoslavije, koje se nalaze na teritoriji ovo sjeverne opštine.

Potpredsjednik opštine Veselin Raketić (NSD) kaže za Monitor da bi se time učinio i veliki napor da se smanji višedecenijski zaostatak tih krajeva, koji su gašenjem kasarni i škola, ostali uglavnom pusti. „Bog je tom kraju ispod Komova podario predivnu prirodu, ali se ljudi nisu odužili”, kaže Raketić, „umjesto u prirodu i napore da se sačuva ono što već postoji, u ovom kraju se uglavnom ulagalo u izgradnju malih hidroelktrana i devastaciju prirodnih ljepota. Nekolicina ljudi se bogatila, a sve drugo je propadalo”.

Ranije su i mještani potkomovskih sela zatražili od novih državnih i lokalnih vlasti da revitalizuju objekte nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) koji se nalaze na nekoliko lokacija u mjestima Đuliće i Kuti. Radi se o bivšim karaulama koje su, nakon raspada bivše države, povremeno za svoje potrebe koristili pripadnici granične policije. Potom su prepuštene propadanju.

Mještani podsjećaju da je u svakoj od tih karaula svojevremeno boravilo i po 40–50 vojnika zaduženih da obezbjeđuju granicu prema Albaniji. Oni napominju da je jedino objekat karaule u selu Jošanica rekonstruisan i preuređen u Avanturistički centar Mojan, u okviru projekta Revitalizacija lokalnih zajednica kroz turizam i rad sa mladima.

Sve rjeđi stanovnici ovih krajeva kažu da je nedopustivo što su ostali objekti ostavljeni na milost i nemilost zubu vremena i što ništa nije urađeno da se i oni stave u neku funkciju. „Posebnu devastaciju doživjeli su objekti karaule Kruška smještena između sela Cecuni i Kuti, koja je važila za najuređeniji vojni objekat u pograničnom pojasu Crne Gore i Albanije”, priča nam mještanin David Lalić. „Sa nje je odneseno sve što se moglo odnijeti. I druge dvije karaule u Kutima i Đulićima su vidno oštećene”. Lalić kaže da je krajnje neprihvatljivo što niko od nadležnih nije ni pokušao da zaštiti te objekte od daljeg propadanja i pronađe im neku novu funkciju. „Zato pozivamo nove vlasti da nađu odgovarajuće rješenje za revitalizaciju ovih objekata i da se na mjestu bivših karaula osmisle sadržaji koji će dati doprinos razvoju lokalne zajednice”.

On smatra da prostori Đulića i Kuta raspolažu izuzetnim prirodnim resursima koji pružaju dobre preduslove da se na mjestu nekadašnjih karaula instaliraju proizvodni pogoni, kao i uslužni turistički kapaciteti. „Lokacije na kojima su se nalazile bivše karaule idealna su mjesta za otvaranje otkupnih centara, malih proizvodnih pogona i turističkih punktova, što sve zajedno daje šansu za otvaranje novih radnih mjesta, a samim tim i zaustavljanje migracije lokalnog stanovništva”, kaže Lalić, stanovnik Cecuna, jednog od potkomovskih sela.

Iz lokalne uprave su naveli da su zahtjevi mještana potkomovskih sela potpuno opravdani i da u cilju jačanja razvojnih kapaciteta, njihovu inicativu treba detaljno razmotriti. „Tačno je da su objekti bivših karaula prepušteni konstantnom propadanju i da treba tražiti određena rješenja da se oni saniraju i stave u određenu funkciju. Pri tome treba napraviti jednu stručnu analizu šta je to što bi na odgovarajući i funkcionalan način moglo da zamijeni bivše karaule”, kaže nam  Raketić.

On dodaje da treba razmišljati o otvaranju proizvodnih kapaciteta koji garantuju upošljavanje ljudi sa ovog područja, jer su se ovi krajevi, zbog nedostatka radnih mjesta, posljednjih decenija suočavali sa masovnim iseljavanjem naroda.

„Mi smo nedavno bili u posjeti opštini Budva, i rukovodostvo te najrazvijenije opštine je obećalo da će nam pomoći, kao najnerazvijenijoj opštini u Crnoj Gori. Obećali su da će otkupljivati sve što naši poljoprivrednici proizvedu, da će dovoditi turiste u ove planinske krajeve”, kaže Raketić. On upravo u toj saradnji vidi šansu da se zaštite, rekosntruišu i valorizuju bivši vojni objekti ispod Komova. „Neke od njih mogli bi se pretvoriti u etno centre i naselja. Od svih tih objekata prema planinama vode nevjerovatno lijepe staze kuda su se nekada kretali graničari. To bi za planinare i turiste bilo zaista privlačno”.

Raketić ističe da je to nemoguće učiniti bez pomoći države, jer su sredstva potrebna za to prevelika za lokalni budžet. „Potrebno je, prije svega, obnoviti puteve do tih sela i bivših vojnih objekata, a tek zatim osmišljavati poljoprivredno-proizvodne ili turističke sadržaje. Neki do njih su sada u zaista lošem stanju, moglo bi se slobodno reći katastrofalnom”, kaže potpredsjednik opštine Andrijevica.

Monitor je ranije pisao da je veći broj kasarni i karaula iz perioda bivše Jugoslavije i zajedničke države Srbije i Crne Gore, nakon što je čuvanje granice od vojske preuzela policija, ostao prazan i prepušten zubu vremena, nemaru, nebrizi i propadanju. Na području plavske i gusinjske opštine, na granici prema Albaniji, ima ih čak devet, dok se četiri nalaze na teritoriji Andrijevice.

Upravo je sa zatvaranjem karaula počeo i primjetniji odliv lokalnog stanovništva iz sela gdje su se ti objekti nalazili. I on danas već poprima razmjere bijele kuge. Veselin Raketić kaže da nisu samo vojni objekti u ovoj opštini uništeni, već mnogo toga drugog što su stvarale generacije. On, ipak, nema dilemu u pogledu mogućnosti za razvoj. Samo da se, kaže, zaustavi pljačka i napretka mora biti.

Tufik SOFTIĆ

Komentari