Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽENE U POLITICI: Puževim korakom

Objavljeno prije

na

Učešće žena u političkom životu Crne Gore napreduje, ali puževim korakom. Ta brzina svakako je nedovoljna za zemlju koja je godinama na začelju po zastupljenosti žena na mjestima odlučivanja

Prema podacima iz Monstatove publikacije Žene i muškarci u Crnoj Gori u Skupštini ima 69 poslanika i 12 poslanica; zastupljenost žena je 14,8 odsto. Te brojke su najgore u regionu. Prema nekim podacima, Crna Gora je po broju žena u najvišem zakonodavnom organu a na 119. mjestu od 186 zemalja svijeta u kojima se ovi pokazatelji mjere.

Mali broj žena u parlamentu direktna je posljedica izigravanja Zakona o izboru odbornika i poslanika iz 2011, kojim je bilo propisano da na izbornim listama mora biti 30 odsto žena. Na listama za izbore u oktobru 2012. većina partija žene je smjestila na začelje.

Tada je na listi vladajuće koalicije prva žena bila je Daliborka Pejović, na četrnaestom mjestu. Na prvih 40 mjesta bilo je pet žena. Nada Drobnjak, predsjednica skupštinskog odbora za rodnu ravnopravnost smještena je na 52. mjesto. Među posljednjih deset imena bilo je devet žena. Iako daleko od dobra za žene, ova lista je bila napredak u odnosu na prethodne izbore na kojima je vladajuća koalicija kandidovala svega 12 žena, a prva od njih bila je tek na šesnaestom mjestu.

Socijalistička narodna partija jedina je umjesto rješenja o trećini žena na listi, primijenila pravilo da ženama pripadne svako treće mjesto.

Iako neke od žena u parlamentu uspijevaju da ostave upečatljiv utisak, njihov generalno mali broj očit je i po zastupljenosti u skupštinskim odborima. Od 15 radnih tijela Skupštine, 14 odbora i jedne komisije, žene nijesu zastupljene u radu tri radna tijela: Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Odbora za antikorupciju i Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Po jedna žena je u Odboru za bezbiijednost i odbranu, Odboru za međunarodne odnose i iseljenike, Odboru za evrospke integracije, Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kao i u Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Muškarci su ženama prepustili dominaciju u – Odboru za rodnu ravnopravnost u kojem ima 80 odsto žena. Odbor ima osam članica i dva člana. Procenat žena značajan je i u Odboru za prosvjetu, kulturu, nauku i sport, tamo ima 36,4 odsto žena. Preko 20 odsto žena ima još samo u Odboru za ljudska prava i slobode i Administrativnom odboru. Brojke jasno pokazuju da žene lakše dolaze do mjesta u odborima koji se smatraju manje važnim.

Funkciju predsjednika i potpredsjednika Vlade Crne Gore obavljaju muškarci. U ukupno 17 ministarstava, funkciju ministarke obavljaju četiri žene u Ministarstvu odbrane i Ministarstvu nauke, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, dok je jedna ministarka bez portfelja.

Ni nakon usvajanja najnovijih izmjena u izbornom zakonodavstvu u februaru 2014. ženama nije obezbijeđeno svako treće mjesto na izbornim listama. Dobiće – svako četvrto.

Grupa crnogorskih nevladinih organizacija bila je predložila da u novi Zakon o izboru odbornika i poslanika uđe odredba po kojoj bi svako treće mjesto na izbornoj listi pripalo ženi što bi omogućilo da principom raspodjele mandata po redoslijedu kandidata/kinja sa izborne liste u poslaničke klupe uđe veći broj žena. Prema istoj inicijativi u slučaju prestanka mandata poslaničko mjesto koje je zauzimala predstavnica manje zastupljenog pola bilo bi zamijenjo prvom sljedećom kandidatkinjom a ne kandidatom sa izborne liste.

Predlog nevladinih organizacija amandmanima su podržale Socijalistička narodna partija , Bošnjačka stranka i Pozitivna Crna Gora, ali oni nijesu dobili potreban broj glasova u parlamentu.

Izglasan je amandman DPS –a da svako četvrto mjesto na izbornoj listi pripadne ženi.

Nataša Vuković, dugogodišnja poslanica SNP-a u izjavi za Monitor objašnjava da smatra da je velika šteta što tokom posljednih izmjena u izbornom zakonodavstvu nije usvojen predlog da u svaka tri mjesta na izbornim listama mora biti jedna žena ,,Nijesmo dostigli procenat od 30 odsto zastupljenosti žena. Svaka od nas nailazi na otpor unutar partije”, kaže Nataša Vuković. Po njenom mišljenju, u Crnoj Gori su oko položaja žena mnoge stvari nelogične, kao primjer pominje činjenicu da su zakonom propisane kazne za nepoštovanje rodno senzitivnog jezika više od kazni za nasilje nad ženama. U samim partijama, objašnjava Nataša Vuković, ženske inicijative teško prolaze najčešće uz obrazloženje da nije pravo vrijeme: ,,Ne možemo sad to…Uvijek ima nešto preče, ili izbori ili ovaj zakon ili onaj zakon”, kaže Nataša Vuković.

I poslanica Pozitivne Azra Jasavić nezadovoljna je rješenjem prema kojem će na izborima na svaka četiri mjesta biti po jedno za žene. Prema njenim riječima to je kompromis koji su postigli DPS i Demokratski front. ,,Iako nezadovoljavajuće, ovo rješenje je bolje od prethodnog koje je propisivalo 30 odsto žena na listama, i već je na lokalnim izborima dalo pozitivne rezultate”, kaže Azra Jasavić.

Lokalni izbori u 12 crnogorskih opština održani su u maju 2014, po novom zakonu o izboru odbornika i poslanika. To je za nijansu popravilo broj predstavnica u lokalnim parlamentima u odnosu na ranije izbore, ali u lokalnim parlamentima žena ima preko 30 odsto svega u tri opštine – Podgorici, Danilovgradu i Kolašinu. Najmanje je odbornica u Ulcinju – njih dvije čine 6,25 procenata. U Petnjici ima 12,9 odsto odbornica, u Plavu 18,75, u Plužinama 20, a u Tivtu i Budvi 21,88 odsto.

Od 23 crnogorske opštine predsjednice imaju tri – Kotor, Gusinje I Herceg Novi.

Azra Jasavić smatra veoma važnim zakonsko rješenje prema kojem ženu u parlamentima može zamijeniti samo žena. Ranije je često rotacijama bilo omogućeno da žene zamijene muškarci, što je, kako objašnjava, često dovodilo do istiskivanja žena sa mjesta na kojima se odlučuje.

,,Žene čine izuzetno kvalitetan dio crnogorskog parlamenta.

Ozbiljnost u crnogorsku politiku mogu da unesu samo žene time što će prevazići tradicionalne okvire u kojima su odmalena naučene da se njihov glas posljednji čuje”, kaže Azra Jasavić.

Više žena iz političkih partija potvrdilo je za Monitor kako je od mnogih projekata namijenjenih osnaživanju žena u Crnoj Gori bio najbolji onaj koji je radio UNDP.

U oblasti političke participacije žena radili su, kao objašnjavaju u svojoj zvaničnoj prezentaciji, na tri nivoa: stvaranje zakonskih pretpostavki za veće angažovanje žena u politici; stvaranju uslova i unutar-partijskih mjera za uvođenje rodno osjetljivih politika i na pružanju direktne podrške političarkama u izgradnji kapaciteta i umrežavanju na svim nivoima. ,,Žene su se unutar svojih političkih partija bolje organizovale”, piše u pregledu UNDP programa za rodnu ravnopravnost. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i UNDP za program rodne ravnopravnosti utrošile su preko milion dolara.

Redovni izbori Crnu Goru očekuju tokom naredne godine. Mnoge partije koje su učestvovale na prethodnim izborima podijeljene su na najčešće dva, a ponekad i više političkih subjekata. Kad se partije lome, jedino važno pitanje je – ko je uz koga, malo tu ima prostora za rodnu ravnopravnost.

Na nedavno održanom kongresu DPS, najače političke partije u našoj zemlji, izabrao je 233 člana Glavnog odbora u kojem ima 64 žene. One čine 28,69 odsto, magična cifra od 30 procenata nije dostignuta.

Što više u partijskoj hijerarhiji – to manje žena. Od 15 članova novoizabranog Predsjedništva Demokratske partije socijalista samo su tri žene. One čine 20 procenata. Ni jedna žena u Predsjedništvo nije izabrana po funkciji jer ih među potpredsjednicima, zamjenicima direktorima partije i sličnom – nema.

Budući da nije uspjela da uvede zakon koji bi ženama omogućio 30 odsto mjesta na izbornim listama, Crna Gora je daleko od, jedino logičnog rješenja da polovinu stanovništva koje čine žene, predstavljaju žene.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo