Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽENE U POLITICI: Puževim korakom

Objavljeno prije

na

Učešće žena u političkom životu Crne Gore napreduje, ali puževim korakom. Ta brzina svakako je nedovoljna za zemlju koja je godinama na začelju po zastupljenosti žena na mjestima odlučivanja

Prema podacima iz Monstatove publikacije Žene i muškarci u Crnoj Gori u Skupštini ima 69 poslanika i 12 poslanica; zastupljenost žena je 14,8 odsto. Te brojke su najgore u regionu. Prema nekim podacima, Crna Gora je po broju žena u najvišem zakonodavnom organu a na 119. mjestu od 186 zemalja svijeta u kojima se ovi pokazatelji mjere.

Mali broj žena u parlamentu direktna je posljedica izigravanja Zakona o izboru odbornika i poslanika iz 2011, kojim je bilo propisano da na izbornim listama mora biti 30 odsto žena. Na listama za izbore u oktobru 2012. većina partija žene je smjestila na začelje.

Tada je na listi vladajuće koalicije prva žena bila je Daliborka Pejović, na četrnaestom mjestu. Na prvih 40 mjesta bilo je pet žena. Nada Drobnjak, predsjednica skupštinskog odbora za rodnu ravnopravnost smještena je na 52. mjesto. Među posljednjih deset imena bilo je devet žena. Iako daleko od dobra za žene, ova lista je bila napredak u odnosu na prethodne izbore na kojima je vladajuća koalicija kandidovala svega 12 žena, a prva od njih bila je tek na šesnaestom mjestu.

Socijalistička narodna partija jedina je umjesto rješenja o trećini žena na listi, primijenila pravilo da ženama pripadne svako treće mjesto.

Iako neke od žena u parlamentu uspijevaju da ostave upečatljiv utisak, njihov generalno mali broj očit je i po zastupljenosti u skupštinskim odborima. Od 15 radnih tijela Skupštine, 14 odbora i jedne komisije, žene nijesu zastupljene u radu tri radna tijela: Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Odbora za antikorupciju i Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Po jedna žena je u Odboru za bezbiijednost i odbranu, Odboru za međunarodne odnose i iseljenike, Odboru za evrospke integracije, Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kao i u Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Muškarci su ženama prepustili dominaciju u – Odboru za rodnu ravnopravnost u kojem ima 80 odsto žena. Odbor ima osam članica i dva člana. Procenat žena značajan je i u Odboru za prosvjetu, kulturu, nauku i sport, tamo ima 36,4 odsto žena. Preko 20 odsto žena ima još samo u Odboru za ljudska prava i slobode i Administrativnom odboru. Brojke jasno pokazuju da žene lakše dolaze do mjesta u odborima koji se smatraju manje važnim.

Funkciju predsjednika i potpredsjednika Vlade Crne Gore obavljaju muškarci. U ukupno 17 ministarstava, funkciju ministarke obavljaju četiri žene u Ministarstvu odbrane i Ministarstvu nauke, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, dok je jedna ministarka bez portfelja.

Ni nakon usvajanja najnovijih izmjena u izbornom zakonodavstvu u februaru 2014. ženama nije obezbijeđeno svako treće mjesto na izbornim listama. Dobiće – svako četvrto.

Grupa crnogorskih nevladinih organizacija bila je predložila da u novi Zakon o izboru odbornika i poslanika uđe odredba po kojoj bi svako treće mjesto na izbornoj listi pripalo ženi što bi omogućilo da principom raspodjele mandata po redoslijedu kandidata/kinja sa izborne liste u poslaničke klupe uđe veći broj žena. Prema istoj inicijativi u slučaju prestanka mandata poslaničko mjesto koje je zauzimala predstavnica manje zastupljenog pola bilo bi zamijenjo prvom sljedećom kandidatkinjom a ne kandidatom sa izborne liste.

Predlog nevladinih organizacija amandmanima su podržale Socijalistička narodna partija , Bošnjačka stranka i Pozitivna Crna Gora, ali oni nijesu dobili potreban broj glasova u parlamentu.

Izglasan je amandman DPS –a da svako četvrto mjesto na izbornoj listi pripadne ženi.

Nataša Vuković, dugogodišnja poslanica SNP-a u izjavi za Monitor objašnjava da smatra da je velika šteta što tokom posljednih izmjena u izbornom zakonodavstvu nije usvojen predlog da u svaka tri mjesta na izbornim listama mora biti jedna žena ,,Nijesmo dostigli procenat od 30 odsto zastupljenosti žena. Svaka od nas nailazi na otpor unutar partije”, kaže Nataša Vuković. Po njenom mišljenju, u Crnoj Gori su oko položaja žena mnoge stvari nelogične, kao primjer pominje činjenicu da su zakonom propisane kazne za nepoštovanje rodno senzitivnog jezika više od kazni za nasilje nad ženama. U samim partijama, objašnjava Nataša Vuković, ženske inicijative teško prolaze najčešće uz obrazloženje da nije pravo vrijeme: ,,Ne možemo sad to…Uvijek ima nešto preče, ili izbori ili ovaj zakon ili onaj zakon”, kaže Nataša Vuković.

I poslanica Pozitivne Azra Jasavić nezadovoljna je rješenjem prema kojem će na izborima na svaka četiri mjesta biti po jedno za žene. Prema njenim riječima to je kompromis koji su postigli DPS i Demokratski front. ,,Iako nezadovoljavajuće, ovo rješenje je bolje od prethodnog koje je propisivalo 30 odsto žena na listama, i već je na lokalnim izborima dalo pozitivne rezultate”, kaže Azra Jasavić.

Lokalni izbori u 12 crnogorskih opština održani su u maju 2014, po novom zakonu o izboru odbornika i poslanika. To je za nijansu popravilo broj predstavnica u lokalnim parlamentima u odnosu na ranije izbore, ali u lokalnim parlamentima žena ima preko 30 odsto svega u tri opštine – Podgorici, Danilovgradu i Kolašinu. Najmanje je odbornica u Ulcinju – njih dvije čine 6,25 procenata. U Petnjici ima 12,9 odsto odbornica, u Plavu 18,75, u Plužinama 20, a u Tivtu i Budvi 21,88 odsto.

Od 23 crnogorske opštine predsjednice imaju tri – Kotor, Gusinje I Herceg Novi.

Azra Jasavić smatra veoma važnim zakonsko rješenje prema kojem ženu u parlamentima može zamijeniti samo žena. Ranije je često rotacijama bilo omogućeno da žene zamijene muškarci, što je, kako objašnjava, često dovodilo do istiskivanja žena sa mjesta na kojima se odlučuje.

,,Žene čine izuzetno kvalitetan dio crnogorskog parlamenta.

Ozbiljnost u crnogorsku politiku mogu da unesu samo žene time što će prevazići tradicionalne okvire u kojima su odmalena naučene da se njihov glas posljednji čuje”, kaže Azra Jasavić.

Više žena iz političkih partija potvrdilo je za Monitor kako je od mnogih projekata namijenjenih osnaživanju žena u Crnoj Gori bio najbolji onaj koji je radio UNDP.

U oblasti političke participacije žena radili su, kao objašnjavaju u svojoj zvaničnoj prezentaciji, na tri nivoa: stvaranje zakonskih pretpostavki za veće angažovanje žena u politici; stvaranju uslova i unutar-partijskih mjera za uvođenje rodno osjetljivih politika i na pružanju direktne podrške političarkama u izgradnji kapaciteta i umrežavanju na svim nivoima. ,,Žene su se unutar svojih političkih partija bolje organizovale”, piše u pregledu UNDP programa za rodnu ravnopravnost. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i UNDP za program rodne ravnopravnosti utrošile su preko milion dolara.

Redovni izbori Crnu Goru očekuju tokom naredne godine. Mnoge partije koje su učestvovale na prethodnim izborima podijeljene su na najčešće dva, a ponekad i više političkih subjekata. Kad se partije lome, jedino važno pitanje je – ko je uz koga, malo tu ima prostora za rodnu ravnopravnost.

Na nedavno održanom kongresu DPS, najače političke partije u našoj zemlji, izabrao je 233 člana Glavnog odbora u kojem ima 64 žene. One čine 28,69 odsto, magična cifra od 30 procenata nije dostignuta.

Što više u partijskoj hijerarhiji – to manje žena. Od 15 članova novoizabranog Predsjedništva Demokratske partije socijalista samo su tri žene. One čine 20 procenata. Ni jedna žena u Predsjedništvo nije izabrana po funkciji jer ih među potpredsjednicima, zamjenicima direktorima partije i sličnom – nema.

Budući da nije uspjela da uvede zakon koji bi ženama omogućio 30 odsto mjesta na izbornim listama, Crna Gora je daleko od, jedino logičnog rješenja da polovinu stanovništva koje čine žene, predstavljaju žene.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo