Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽENE U POLITICI: Puževim korakom

Objavljeno prije

na

Učešće žena u političkom životu Crne Gore napreduje, ali puževim korakom. Ta brzina svakako je nedovoljna za zemlju koja je godinama na začelju po zastupljenosti žena na mjestima odlučivanja

Prema podacima iz Monstatove publikacije Žene i muškarci u Crnoj Gori u Skupštini ima 69 poslanika i 12 poslanica; zastupljenost žena je 14,8 odsto. Te brojke su najgore u regionu. Prema nekim podacima, Crna Gora je po broju žena u najvišem zakonodavnom organu a na 119. mjestu od 186 zemalja svijeta u kojima se ovi pokazatelji mjere.

Mali broj žena u parlamentu direktna je posljedica izigravanja Zakona o izboru odbornika i poslanika iz 2011, kojim je bilo propisano da na izbornim listama mora biti 30 odsto žena. Na listama za izbore u oktobru 2012. većina partija žene je smjestila na začelje.

Tada je na listi vladajuće koalicije prva žena bila je Daliborka Pejović, na četrnaestom mjestu. Na prvih 40 mjesta bilo je pet žena. Nada Drobnjak, predsjednica skupštinskog odbora za rodnu ravnopravnost smještena je na 52. mjesto. Među posljednjih deset imena bilo je devet žena. Iako daleko od dobra za žene, ova lista je bila napredak u odnosu na prethodne izbore na kojima je vladajuća koalicija kandidovala svega 12 žena, a prva od njih bila je tek na šesnaestom mjestu.

Socijalistička narodna partija jedina je umjesto rješenja o trećini žena na listi, primijenila pravilo da ženama pripadne svako treće mjesto.

Iako neke od žena u parlamentu uspijevaju da ostave upečatljiv utisak, njihov generalno mali broj očit je i po zastupljenosti u skupštinskim odborima. Od 15 radnih tijela Skupštine, 14 odbora i jedne komisije, žene nijesu zastupljene u radu tri radna tijela: Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Odbora za antikorupciju i Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Po jedna žena je u Odboru za bezbiijednost i odbranu, Odboru za međunarodne odnose i iseljenike, Odboru za evrospke integracije, Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kao i u Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Muškarci su ženama prepustili dominaciju u – Odboru za rodnu ravnopravnost u kojem ima 80 odsto žena. Odbor ima osam članica i dva člana. Procenat žena značajan je i u Odboru za prosvjetu, kulturu, nauku i sport, tamo ima 36,4 odsto žena. Preko 20 odsto žena ima još samo u Odboru za ljudska prava i slobode i Administrativnom odboru. Brojke jasno pokazuju da žene lakše dolaze do mjesta u odborima koji se smatraju manje važnim.

Funkciju predsjednika i potpredsjednika Vlade Crne Gore obavljaju muškarci. U ukupno 17 ministarstava, funkciju ministarke obavljaju četiri žene u Ministarstvu odbrane i Ministarstvu nauke, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, dok je jedna ministarka bez portfelja.

Ni nakon usvajanja najnovijih izmjena u izbornom zakonodavstvu u februaru 2014. ženama nije obezbijeđeno svako treće mjesto na izbornim listama. Dobiće – svako četvrto.

Grupa crnogorskih nevladinih organizacija bila je predložila da u novi Zakon o izboru odbornika i poslanika uđe odredba po kojoj bi svako treće mjesto na izbornoj listi pripalo ženi što bi omogućilo da principom raspodjele mandata po redoslijedu kandidata/kinja sa izborne liste u poslaničke klupe uđe veći broj žena. Prema istoj inicijativi u slučaju prestanka mandata poslaničko mjesto koje je zauzimala predstavnica manje zastupljenog pola bilo bi zamijenjo prvom sljedećom kandidatkinjom a ne kandidatom sa izborne liste.

Predlog nevladinih organizacija amandmanima su podržale Socijalistička narodna partija , Bošnjačka stranka i Pozitivna Crna Gora, ali oni nijesu dobili potreban broj glasova u parlamentu.

Izglasan je amandman DPS –a da svako četvrto mjesto na izbornoj listi pripadne ženi.

Nataša Vuković, dugogodišnja poslanica SNP-a u izjavi za Monitor objašnjava da smatra da je velika šteta što tokom posljednih izmjena u izbornom zakonodavstvu nije usvojen predlog da u svaka tri mjesta na izbornim listama mora biti jedna žena ,,Nijesmo dostigli procenat od 30 odsto zastupljenosti žena. Svaka od nas nailazi na otpor unutar partije”, kaže Nataša Vuković. Po njenom mišljenju, u Crnoj Gori su oko položaja žena mnoge stvari nelogične, kao primjer pominje činjenicu da su zakonom propisane kazne za nepoštovanje rodno senzitivnog jezika više od kazni za nasilje nad ženama. U samim partijama, objašnjava Nataša Vuković, ženske inicijative teško prolaze najčešće uz obrazloženje da nije pravo vrijeme: ,,Ne možemo sad to…Uvijek ima nešto preče, ili izbori ili ovaj zakon ili onaj zakon”, kaže Nataša Vuković.

I poslanica Pozitivne Azra Jasavić nezadovoljna je rješenjem prema kojem će na izborima na svaka četiri mjesta biti po jedno za žene. Prema njenim riječima to je kompromis koji su postigli DPS i Demokratski front. ,,Iako nezadovoljavajuće, ovo rješenje je bolje od prethodnog koje je propisivalo 30 odsto žena na listama, i već je na lokalnim izborima dalo pozitivne rezultate”, kaže Azra Jasavić.

Lokalni izbori u 12 crnogorskih opština održani su u maju 2014, po novom zakonu o izboru odbornika i poslanika. To je za nijansu popravilo broj predstavnica u lokalnim parlamentima u odnosu na ranije izbore, ali u lokalnim parlamentima žena ima preko 30 odsto svega u tri opštine – Podgorici, Danilovgradu i Kolašinu. Najmanje je odbornica u Ulcinju – njih dvije čine 6,25 procenata. U Petnjici ima 12,9 odsto odbornica, u Plavu 18,75, u Plužinama 20, a u Tivtu i Budvi 21,88 odsto.

Od 23 crnogorske opštine predsjednice imaju tri – Kotor, Gusinje I Herceg Novi.

Azra Jasavić smatra veoma važnim zakonsko rješenje prema kojem ženu u parlamentima može zamijeniti samo žena. Ranije je često rotacijama bilo omogućeno da žene zamijene muškarci, što je, kako objašnjava, često dovodilo do istiskivanja žena sa mjesta na kojima se odlučuje.

,,Žene čine izuzetno kvalitetan dio crnogorskog parlamenta.

Ozbiljnost u crnogorsku politiku mogu da unesu samo žene time što će prevazići tradicionalne okvire u kojima su odmalena naučene da se njihov glas posljednji čuje”, kaže Azra Jasavić.

Više žena iz političkih partija potvrdilo je za Monitor kako je od mnogih projekata namijenjenih osnaživanju žena u Crnoj Gori bio najbolji onaj koji je radio UNDP.

U oblasti političke participacije žena radili su, kao objašnjavaju u svojoj zvaničnoj prezentaciji, na tri nivoa: stvaranje zakonskih pretpostavki za veće angažovanje žena u politici; stvaranju uslova i unutar-partijskih mjera za uvođenje rodno osjetljivih politika i na pružanju direktne podrške političarkama u izgradnji kapaciteta i umrežavanju na svim nivoima. ,,Žene su se unutar svojih političkih partija bolje organizovale”, piše u pregledu UNDP programa za rodnu ravnopravnost. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i UNDP za program rodne ravnopravnosti utrošile su preko milion dolara.

Redovni izbori Crnu Goru očekuju tokom naredne godine. Mnoge partije koje su učestvovale na prethodnim izborima podijeljene su na najčešće dva, a ponekad i više političkih subjekata. Kad se partije lome, jedino važno pitanje je – ko je uz koga, malo tu ima prostora za rodnu ravnopravnost.

Na nedavno održanom kongresu DPS, najače političke partije u našoj zemlji, izabrao je 233 člana Glavnog odbora u kojem ima 64 žene. One čine 28,69 odsto, magična cifra od 30 procenata nije dostignuta.

Što više u partijskoj hijerarhiji – to manje žena. Od 15 članova novoizabranog Predsjedništva Demokratske partije socijalista samo su tri žene. One čine 20 procenata. Ni jedna žena u Predsjedništvo nije izabrana po funkciji jer ih među potpredsjednicima, zamjenicima direktorima partije i sličnom – nema.

Budući da nije uspjela da uvede zakon koji bi ženama omogućio 30 odsto mjesta na izbornim listama, Crna Gora je daleko od, jedino logičnog rješenja da polovinu stanovništva koje čine žene, predstavljaju žene.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo