Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽENE U POLITICI: Puževim korakom

Objavljeno prije

na

Učešće žena u političkom životu Crne Gore napreduje, ali puževim korakom. Ta brzina svakako je nedovoljna za zemlju koja je godinama na začelju po zastupljenosti žena na mjestima odlučivanja

Prema podacima iz Monstatove publikacije Žene i muškarci u Crnoj Gori u Skupštini ima 69 poslanika i 12 poslanica; zastupljenost žena je 14,8 odsto. Te brojke su najgore u regionu. Prema nekim podacima, Crna Gora je po broju žena u najvišem zakonodavnom organu a na 119. mjestu od 186 zemalja svijeta u kojima se ovi pokazatelji mjere.

Mali broj žena u parlamentu direktna je posljedica izigravanja Zakona o izboru odbornika i poslanika iz 2011, kojim je bilo propisano da na izbornim listama mora biti 30 odsto žena. Na listama za izbore u oktobru 2012. većina partija žene je smjestila na začelje.

Tada je na listi vladajuće koalicije prva žena bila je Daliborka Pejović, na četrnaestom mjestu. Na prvih 40 mjesta bilo je pet žena. Nada Drobnjak, predsjednica skupštinskog odbora za rodnu ravnopravnost smještena je na 52. mjesto. Među posljednjih deset imena bilo je devet žena. Iako daleko od dobra za žene, ova lista je bila napredak u odnosu na prethodne izbore na kojima je vladajuća koalicija kandidovala svega 12 žena, a prva od njih bila je tek na šesnaestom mjestu.

Socijalistička narodna partija jedina je umjesto rješenja o trećini žena na listi, primijenila pravilo da ženama pripadne svako treće mjesto.

Iako neke od žena u parlamentu uspijevaju da ostave upečatljiv utisak, njihov generalno mali broj očit je i po zastupljenosti u skupštinskim odborima. Od 15 radnih tijela Skupštine, 14 odbora i jedne komisije, žene nijesu zastupljene u radu tri radna tijela: Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Odbora za antikorupciju i Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Po jedna žena je u Odboru za bezbiijednost i odbranu, Odboru za međunarodne odnose i iseljenike, Odboru za evrospke integracije, Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kao i u Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Muškarci su ženama prepustili dominaciju u – Odboru za rodnu ravnopravnost u kojem ima 80 odsto žena. Odbor ima osam članica i dva člana. Procenat žena značajan je i u Odboru za prosvjetu, kulturu, nauku i sport, tamo ima 36,4 odsto žena. Preko 20 odsto žena ima još samo u Odboru za ljudska prava i slobode i Administrativnom odboru. Brojke jasno pokazuju da žene lakše dolaze do mjesta u odborima koji se smatraju manje važnim.

Funkciju predsjednika i potpredsjednika Vlade Crne Gore obavljaju muškarci. U ukupno 17 ministarstava, funkciju ministarke obavljaju četiri žene u Ministarstvu odbrane i Ministarstvu nauke, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, dok je jedna ministarka bez portfelja.

Ni nakon usvajanja najnovijih izmjena u izbornom zakonodavstvu u februaru 2014. ženama nije obezbijeđeno svako treće mjesto na izbornim listama. Dobiće – svako četvrto.

Grupa crnogorskih nevladinih organizacija bila je predložila da u novi Zakon o izboru odbornika i poslanika uđe odredba po kojoj bi svako treće mjesto na izbornoj listi pripalo ženi što bi omogućilo da principom raspodjele mandata po redoslijedu kandidata/kinja sa izborne liste u poslaničke klupe uđe veći broj žena. Prema istoj inicijativi u slučaju prestanka mandata poslaničko mjesto koje je zauzimala predstavnica manje zastupljenog pola bilo bi zamijenjo prvom sljedećom kandidatkinjom a ne kandidatom sa izborne liste.

Predlog nevladinih organizacija amandmanima su podržale Socijalistička narodna partija , Bošnjačka stranka i Pozitivna Crna Gora, ali oni nijesu dobili potreban broj glasova u parlamentu.

Izglasan je amandman DPS –a da svako četvrto mjesto na izbornoj listi pripadne ženi.

Nataša Vuković, dugogodišnja poslanica SNP-a u izjavi za Monitor objašnjava da smatra da je velika šteta što tokom posljednih izmjena u izbornom zakonodavstvu nije usvojen predlog da u svaka tri mjesta na izbornim listama mora biti jedna žena ,,Nijesmo dostigli procenat od 30 odsto zastupljenosti žena. Svaka od nas nailazi na otpor unutar partije”, kaže Nataša Vuković. Po njenom mišljenju, u Crnoj Gori su oko položaja žena mnoge stvari nelogične, kao primjer pominje činjenicu da su zakonom propisane kazne za nepoštovanje rodno senzitivnog jezika više od kazni za nasilje nad ženama. U samim partijama, objašnjava Nataša Vuković, ženske inicijative teško prolaze najčešće uz obrazloženje da nije pravo vrijeme: ,,Ne možemo sad to…Uvijek ima nešto preče, ili izbori ili ovaj zakon ili onaj zakon”, kaže Nataša Vuković.

I poslanica Pozitivne Azra Jasavić nezadovoljna je rješenjem prema kojem će na izborima na svaka četiri mjesta biti po jedno za žene. Prema njenim riječima to je kompromis koji su postigli DPS i Demokratski front. ,,Iako nezadovoljavajuće, ovo rješenje je bolje od prethodnog koje je propisivalo 30 odsto žena na listama, i već je na lokalnim izborima dalo pozitivne rezultate”, kaže Azra Jasavić.

Lokalni izbori u 12 crnogorskih opština održani su u maju 2014, po novom zakonu o izboru odbornika i poslanika. To je za nijansu popravilo broj predstavnica u lokalnim parlamentima u odnosu na ranije izbore, ali u lokalnim parlamentima žena ima preko 30 odsto svega u tri opštine – Podgorici, Danilovgradu i Kolašinu. Najmanje je odbornica u Ulcinju – njih dvije čine 6,25 procenata. U Petnjici ima 12,9 odsto odbornica, u Plavu 18,75, u Plužinama 20, a u Tivtu i Budvi 21,88 odsto.

Od 23 crnogorske opštine predsjednice imaju tri – Kotor, Gusinje I Herceg Novi.

Azra Jasavić smatra veoma važnim zakonsko rješenje prema kojem ženu u parlamentima može zamijeniti samo žena. Ranije je često rotacijama bilo omogućeno da žene zamijene muškarci, što je, kako objašnjava, često dovodilo do istiskivanja žena sa mjesta na kojima se odlučuje.

,,Žene čine izuzetno kvalitetan dio crnogorskog parlamenta.

Ozbiljnost u crnogorsku politiku mogu da unesu samo žene time što će prevazići tradicionalne okvire u kojima su odmalena naučene da se njihov glas posljednji čuje”, kaže Azra Jasavić.

Više žena iz političkih partija potvrdilo je za Monitor kako je od mnogih projekata namijenjenih osnaživanju žena u Crnoj Gori bio najbolji onaj koji je radio UNDP.

U oblasti političke participacije žena radili su, kao objašnjavaju u svojoj zvaničnoj prezentaciji, na tri nivoa: stvaranje zakonskih pretpostavki za veće angažovanje žena u politici; stvaranju uslova i unutar-partijskih mjera za uvođenje rodno osjetljivih politika i na pružanju direktne podrške političarkama u izgradnji kapaciteta i umrežavanju na svim nivoima. ,,Žene su se unutar svojih političkih partija bolje organizovale”, piše u pregledu UNDP programa za rodnu ravnopravnost. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i UNDP za program rodne ravnopravnosti utrošile su preko milion dolara.

Redovni izbori Crnu Goru očekuju tokom naredne godine. Mnoge partije koje su učestvovale na prethodnim izborima podijeljene su na najčešće dva, a ponekad i više političkih subjekata. Kad se partije lome, jedino važno pitanje je – ko je uz koga, malo tu ima prostora za rodnu ravnopravnost.

Na nedavno održanom kongresu DPS, najače političke partije u našoj zemlji, izabrao je 233 člana Glavnog odbora u kojem ima 64 žene. One čine 28,69 odsto, magična cifra od 30 procenata nije dostignuta.

Što više u partijskoj hijerarhiji – to manje žena. Od 15 članova novoizabranog Predsjedništva Demokratske partije socijalista samo su tri žene. One čine 20 procenata. Ni jedna žena u Predsjedništvo nije izabrana po funkciji jer ih među potpredsjednicima, zamjenicima direktorima partije i sličnom – nema.

Budući da nije uspjela da uvede zakon koji bi ženama omogućio 30 odsto mjesta na izbornim listama, Crna Gora je daleko od, jedino logičnog rješenja da polovinu stanovništva koje čine žene, predstavljaju žene.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLAŠIN U SURET LOKALNIM IZBORIMA: Doskorašnji protivnici pod istim političkim kišobranom

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi  donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima

 

Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu  svojevrsna je kombinacija  partijskog podmlađivanja i  političkih  transfera,  koji su,  u nekoliko slučajeva,  spojili čak i  doskora ljute političke  oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.

U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće  SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”,  pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad,  koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.

Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu  Miodrag Vlahović,  koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.

Vuksanović  je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića  optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.

Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije  čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate)  oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.

Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh  izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a.  Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON LIKVIDACIJE JOVANA VUKOTIĆA – NAZIRE LI SE KRAJ RATU KLANOVA:  Krvavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj uniformisanih policajaca  i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao

 

Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.

Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.

U spisima  predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića.  Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.

S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će  se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.

,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”,  smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.

Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama,  organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.

Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo