Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDBINA TURISTIČKOG KOMPLEKSA NA RTU KOBILA: Neke stare priče

Objavljeno prije

na

U posljednjoj godini najveći poslovni uspjeh Atlas grupe svakako je finalizacija pripreme projekta Punto Mimoza, istakao je predsjednik grupe Duško Knežević, u intervjuu za specijalno izdanje Vodiča kroz poslovni sektor Crne Gore za ovu godinu. Time se po ko zna koji put i iz ko zna kojih razloga, ponovo pokreće priča, stara skoro dvije i po decenije, o gradnji turističkog kompleksa na rtu Kobila preko puta Herceg Novog na samoj granici s Hrvatskom.

Naime, ambiciozni projekat izgranje ovog kompleksa, započet još devedesetih godina, kada su kanadski biznismeni, među kojima je bio i ing. arh Dobro Miljević iz Montreala, dobili dozvolu za gradnju hotelsko apartmanskog naselja. Rat na prostorima bivše SFRJ omeo je ove planove, između ostalog i zbog toga što su investitori bili porijeklom iz različitih republika tadašnje Jugoslavije. No, Miljević, idejni tvorac projekta, nije odustajao od svoje ideje, pa je naknadno uspio formirati novu ekipu, tako da je između hercegnovske opštine i kanadske firme Kobila Corporation 1992. godine potpisan ugovor o zajedničkoj gradnji ovog naselja. Potom, na javno raspisanom konkursu za realizaciju projekta 2002. godine, javila se firma AD Rt Mimoza, čiji su osnivači firma Cyvas General Trade Ltd iz Moskve sa tada 42,5 odsto akcijskog kapitala, Kobila Corporation iz Montreala sa 42,5 odsto, opština Herceg Novi sa 10 odsto i Morsko dobro sa pet odsto akcijskog kapitala. U takvoj strukturi sklopljen je 5. maja 2004. godine sporazum po kojem je na 300.000 kvadrata atraktivnog placa, a prema projektu vrijednom 170 miliona eura, planirana izgradnja dva hotela visoke kategorije sa 500 soba, 1.200 apartmana, tržno-poslovni centar, kasino, sportski tereni, marina i prateća komunalna i saobraćajna infrastruktura. Planom je bilo predviđeno i da se postojeće šetališe uz more, produži od Igala do Njivica i novog turističkog naselja, kao i da se izgradi kanalizacioni kolektor u tom pojasu. Prema tom ugovoru, potpisanom 2004. godine, prva faza kojom je predviđena izgradnja marine, hotela sa 200 soba i 400 apartmana, trebalo je da bude završena do kraja 2007. godine, a da se cijeli projekat realizuje u dvije faze do kraja 2010. godine. Međutim, ništa nije urađeno osim što je firma Cyvas General Trade Ltd u 2006. godini počela sa raščišćavanjem terena, saobraćajnica i tri austrougarske tvrđave koje bi se nalazile u srcu pomenutog kompleksa. Ono što je još, do roka predviđenog za završetak prve faze, uradila ta ruska firma jeste uvođenje Atlas grupe u projekat izgradnje hotelsko apartmanskog kompleksa na rtu Kobila. Tako je Atlas grupa od 2006. godine, kada je od firme Cyvas General Trade Ltd iz Moskve kupila 85 odsto akcijskog kapitala firme Kobila Corporation Rt Mimoza AD Herceg Novi, počela je s izradom nove planske dokumentacije i potragom za strateškim partnerom.

Atlas grupa je u 2008. godini Opštini Herceg Novi isplatila četiri miliona eura duga na ime naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i time je, prema informaciji koju je tadašnji gradonačlenik Dejan Mandić iznio odbronicima lokalnog parlamenta, nagoviješteno Opštini usmenim putem da će najvjerovatnije doći do izmjene i dopune DUP-a, a prema tadašnjim najavama projekat je trebalo da bude težak 190 miliona eura i realizovan do 2012. godine.

Međutim, sada, 2015. godine, a prema Kneževićevim riječima s početka ovog teksta ,,sve je u fazi finalizacije pripreme projekta Punto Mimoza”.

,,Oni nemaju partnera za projekat, a nemaju ni riješena svojinska prava. Uz to, koliko je meni poznato, sve iz postojećih ugovora prekršeno je, tako da kada bi i našli partnera moralo bi sve nanovo kroz Skupštinu Crne Gore”, kaže za Monitor bivši potpredsjednik za komunalna pitanja Opštine Herceg Novi Mladen Rostović. On smatra da Knežević ovom novom – istom pričom, pokušava skrenuti pažnju s Bolnice Meljine, gdje nije apsolutno ništa urađeno od privatizacije do sada, iako je Konzorcijum na čelu s Atlas grupom 2008. godine kupio kompleks Centra vojno-medicinskih ustanova (CVMU) Meljine, poznatiji kao Vojna bolnica, obavezujući se da će za sedam godina u kompleks Meljine investirati 119,4 miliona eura. Do sada je trebalo da bude investirano najmanje 99,4 miliona, što nije ispoštovano, a od najavljenih objekata ništa nije izgrađeno. Prema ocjeni mnogih, to dovodi u pitanje kredibilitet Atlas grupe i kao investitora projekta Punta Mimoza.

,,Šteta po Opštinu je neprocijenjiva jer je možemo gledati s više aspekata. Samo šteta u budžetu Opštine po osnovu građevinske dozvole za obje lokacije je oko 40 miliona eura za Kobilu i oko 10 miliona za bolnicu Meljine. Ovo je procjena samo za dijelove oba kompleksa koji su za tržište – apartmani. Dalje, šteta za privredu, jer bi obje investicije po mojoj procijeni trebalo da budu za Bolnicu Meljine nikako ispod 170 miliona, a za Kobilu cca 300 miliona eura – gradnja, oprema, radna snaga, smještaj ljudi, pdv, porezi, prirezi, naknade, potrošnja u gradu, transport, logistika, marketing itd”, navodi dalje Rostović.

Iz Atlas grupe novinarima su prije dvije godine rekli da je riječ o dva različita projekta, koja se ne mogu porediti, kategorično odbijajući sumnju u poslovnu potentnost Atlas grupe u novom projektu Punta Mimoza.

,,Urbanistički projekat Rt Mimoza na Kobili je zastario, a idejno rješenje turističkog kompleksa prevaziđeno, zbog čega se Atlas grupa odlučila za izradu nove planske dokumentacije u skladu sa savremenim tendencijama”, kazala je ranije novinarima Maja Velimirović-Petrović potpredsjednica Atlas grupe za razvoj.

,,Namjena će ostati ista, gradiće se turistički kompleks na prostoru od 29 hektara, ali će se za razliku od prethodnog projekta koji je cijeli prostor tretirao kao jednu urbanističku parcelu (u skladu sa tadašnjim zakonom), planiranje, projektovanje i izgradnja odvijati fazno”, objasnila je prije dvije godine.

Ona je tada tvrdila da su se, između ostalih, za ovaj projekat interesovali investitori iz Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata, da je čak interesovanje za projekat Punta Mimoza pokazala azerbejdžanska kompanija Azmont Investemnet koja u Kumboru gradi turistički kompleks Portonovi, a koja je zakupac vile Lovćenka, poznate i kao Titova vila u krugu Bolnice Meljine. Međutim, reklo bi se da je sve ostalo samo na interesovanjima investitora za projekat na Kobili koji je prije četvrt vijeka bio procijenjen na oko 170 miliona eura, a sada bi ulaganje trebalo da budu i nekoliko puta veća.

,,Projekat je inspirisan izuzetno uspješnim i za razvoj Crne Gore kao jahting destinacijje bitnim projektom Porto Montenegro, kao i budućim projektima Porto Novi i Luštica Bay. Radi se o jednom od najefektnijih koncepata na Mediteranu kada su u pitanju mixed use rezorti koji u potpunosti uvažava principe održivog razvoja, očuvanja lokalne tradicije i arhitekture, kao i kulturno istorijskih vrijednosti”, naveo je Knežević u intervjuu za Vodič kroz poslovni sektor Crne Gore za ovu godinu, navodeći administrativne procedure, nepredvidivost u procjenama oporezivanja i regulative o svojinskim pravima i vladavine prava kao glavne krivce za nerealizovanje investicija. Onda u tome vjerovatno leži i opravdanje što dosad nije realizovan projekat Atlas grupe na području opštine Herceg Novi.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo