,,Ne gubimo nijedan metar kvadratni naše teritorije. Demarkacija sa Crnom Gorom je u interesu Kosova i njegovih građana”, rekao je u srijedu na sjednici kabineta premijera Isa Mustafe u Prištini prvi potpredsjednik kosovske vlade i ministar vanjskih poslova Hašim Tači.
Ovaj odnedavno počasni građanin Ulcinja, proglašen u paketu sa albanskim premijerom Edijem Ramom, kazao je da je taj proces Kosovo ranije okončalo sa Albanijom i Makedonijom, a da će to biti i sa Srbijom, kako bi se, istakao je, jednom zauvijek, u duhu dobrosusjedskih odnosa, riješilo pitanje granica na jugoistoku Evrope.
No, već sada je izvjesno da će Tači i njegove kolege, od strane kosovske opozicije, patriotskih udruga i građana iz regiona Rugove, uz granicu sa Crnom Gorom, biti proglašeni – izdajnicima. Na njihovoj meti je stalno bio predsjednik Državne komisije Kosova za određivanje granice sa Crnom Gorom Murat Meha, koji je optuživan da je nestručan, neodgovoran, pa čak i korumpiran. Sada će takve optužbe biti prije svega usmjerene na Tačija, kao njegovog pretpostavljenog, ali i kao najjaču političku figuru u toj zemlji.
U oštrim kritikama se najviše isticala opoziciona Alijansa za budućnost Kosova (AAK) bivšeg premijera Ramuša Haradinaja, kojoj je region Dukađina glavno uporište, a nije previše zaostajao ni pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosja) Aljbina Kurtija. I on je podržao proteste koji su održani u Peći, potom je u Skupštini opštine tog grada usvojena deklaracija, a u kosovskom Parlamentu donijeta i Rezolucija o procesu pregovora sa Crnom Gorom. Tim dokumentom predviđeno je da i mještani pogranične teritorije budu upoznati sa demarkacionom linijom koju Komisija utvrdi i da daju potvrdu da se slažu sa njom.
Ali, to se vjerovatno neće desiti, pa će kosovska Vlada, najvjerovatnije, biti optužena za izdaju. „Mi samo želimo da granica bude onakva kako je to predviđeno Ustavom iz 1974. godine, a da ne budu uvažene izmjene do kojih je došlo kasnije”, kaže Haradinaj.
Ironija je svakako da se kosovski političari, poslije više od četiri decenije, pozivaju na pravni dokument koji je definisao Kosovo kao autonomnu pokrajinu, u sastavu Srbije, samo kada su uvjereni da im to ide u prilog.
Potpredsjednik Haradinajeve stranke Ali Ljajči ističe da će, ako se prihvati prijedlog o demarkaciji, Crna Gora ući „šest,sedam, a na nekim potezima i osam kilometara na našu teritoriju”. On kaže da se radi o predivnom prostoru koji je, kako smatra, strateška tačka za osmatranje i eventualno držanje Kosova pod kontrolom!
A u cijelom ovom procesu sporne su dvije lokacije obrasle šumom i bogate pašnjacima, površine oko 12.000 hektara: jedna je lokacija Kula, druga ona u plavskoj opštini, ispod Čakora. Prema riječima Ljajčija, državljani Crne Gore su noću nelegalno asfaltirali dva kilometra puta od Čakora do Bjeluha!
Inače, o švercu profitabilnim robama na crnogorsko-kosovskoj granici niko javno ne govori. A da je toga bilo, i da se krijumčarenje i dalje odvija, niko ne spori. Prije dva mjeseca načelnik za nadzor Državne granice Crne Gore Vukoman Žarković i načelnik Granične policije Kosova Šaban Guda potpisali su memorandum o saradnji i implementaciji zajedničkih patrola kako bi se „na svim sporednim putevima onemogućila krivična djela i šverc ljudi i roba”. Oni su kazali da će se posebno izaći u susret mještanima sa obje strane granice, koji imaju katune i stočni fond, da bez problema mogu boraviti na njima.
Čini se da je upravo to ključni problem koji datira od 2010. godine, kada je Vlada u Podgorici zabranila prelazak granice, osim na zvaničnim prelazima. Navodeći da je drugačije bilo vjekovima, stanovnici sela iz okoline Peći su najavljivali radikalne proteste, te blokadu puteva, ali do toga, ipak, nije došlo. Zato su se ponadali da bi svoje probleme mogli riješiti u procesu određivanja granice, koji je počeo 2012. godine.
Nekadašnji gradonačelnik Rožaja Nusret Kalač ocijenio je da se neki Kosovari ne mogu pomiriti sa činjenicom da su šume i pašnjaci na koje dovode stoku teritorija Crne Gore i da moraju poštovati propise o prelasku crnogorske granice. ,,Mi smo potpuno dozvolili korišćenje pašnjaka i katuna s tim što svaki prolaz stoke i onoga svega što je neophodno ljudima koji koriste te katune mora da bude registrovano i mora legalno da prođe crnogorsku granicu. Ljudi bi, međutim, da toga nema, nego da prosto ne budu kontrolisani i da se slobodno kreću”, dodaje on.
Zato će, kako su najavili, građani Peći zatražiti međunarodnu arbitražu o određivanju granice duge 79 kilometara. No, u Vladi Kosova nema spremnosti za takve poteze. Naročito se tome protivi Tači koji uvijek navodi da je Crna Gora otvorila vrata za kosovske izbjeglice 1999. godine, te da je ova zemlja, bez obzira na pritiske Srbije i prosrpske opozicije, priznala Kosovo u oktobru 2008. godine.
Dobri poznavaoci prilika ističu da je za bolje razumijevanje čitave situacije korisno znati da vicepremijer kosovske vlade ima veoma dobre lične odnose sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem. Možda u toj činjenici treba posmatrati odluku Tačija da za najvišeg predstavnika u Ambasadi Kosova u Podgorici, sada u svojstvu otpravnika poslova, bude kosovski Srbin Srđan Sentić.
U svakom slučaju, uskoro će državne komisije Crne Gore i Kosova za razgraničenje, na svom 13. sastanku, definitivno usaglasiti stavove o granici, a parlamenti to potvrditi. Očekuje se takođe da do kraja godine Crnogorci dobiju mjesto u ustavu Kosova, što će im omogućiti potpunu integraciju u kosovsko društvo. Nakon toga slijedi podizanje odnosa dviju država na najviši diplomatski nivo.
Mustafa CANKA
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice