Povežite se sa nama

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, DIEKTOR MEDIA CENTRA:  Evidento pogoršanje medijskih sloboda 

Objavljeno prije

na

Visina odštete koju traži Đukanović  od Vijesti je neprimjereno visoka. Međunarodna praksa koja je obavezujuća za sudove ukazuje da se ne može dosuditi odšteta čija bi visina ugrozila rad medija.  Đukanović zna da neće uplašiti Vijesti ovom tužbom pa je tim prije ovaj postupak čudan.Tužba će sa druge strane proizvesti kontraefekat u međunarodnim okvirima i zapravo će od nje samo štetu imati sam Đukanović

 

 

MONITOR: Kako vidite tužbu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Vijesti zbog intervjua sa Duškom Kneževićem, odnosno, kako je sam rekao, zbog toga što ga Vijesti tim povodom nijesu kontaktirale? Pritisak na medije ili Đukanovićevo pravo ? Šta bi mogla biti posljedica tužbe?

ĐUROVIĆ: Tužba predsjednika DPS-a zbog stavova gospodina Kneževića iz intevjua je pokušaj pravljenja pritiska na „Vijesti“. Čak ni ovakvi sudovi, koje kontroliše DPS tj. Đukanović, teško da mogu tumačiti zakon na toliko skaradan način. Ne može medij snositi odgovornost za ono što je izjavljeno u intervjuu. Predsjednik DPS-a ima mogućnost (koju je iskoristio) da demantuje tvrdnje iz intervjua i pokrene sudski postupak protiv autora optužbi tj. gospodina Kneževića. Kodeks novinara Crne Gore jasno prepoznaje formu intervjua kao novinarski žanr kao što i prepoznaje izvještaje i istraživačke sadržaje u medijima kao posebne forme. Izvještaji i istraživački sadržaji podrazumijevaju obavezu uključivanja „druge strane“ ili makar pokušaj dobijanja odgovora „druge strane“.

Sa druge strane visina odštete koja se tužbom zahtijeva je neprimjereno visoka. Međunarodna praksa koja je obavezujuća za sudove ukazuje da se ne može dosuditi odšteta čija bi visina ugrozila rad medija. Predsjednik Đukanović zna da neće uplašiti „Vijesti“ ovom tužbom pa je tim prije ovaj postupak čudan. Ova tužba će sa druge strane proizvesti kontraefekat u međunarodnim okvirima i zapravo će od nje samo štetu imati sam Đukanović.

MONITOR: U obrazloženju zašto je tužio Vijesti, Đukanović je rekao da je od „usporene demokratizacije  opasnija apsolutizacija nekog prava“. Kako vam zvuči kada to izgovori neko koga mnogi vide kao apsolutnog vladara Crne Gore?

ĐUROVIĆ: Đukanovićeva izjava da je od „usporene demokratizacije  opasnija apsolutizacija nekog prava“ je jedna u nizu onih koje su teško razumljive bez dodatnih pojašnjenja. U Crnoj Gori je zaustavljena demokratizacija jer su institucije zarobljene i partijski kontrolisane i to je suštinska prepreka za dalji razvoj države. Kada se zakoni podređuju interesima vladajuće „elite“ i kada se selektivno primjenjuju, onda imamo pravnu nesigurnost i vladavinu straha a ne vladavinu prava. Kada funkcionišu institucije onda su smanjene mogućnosti da se zloupotrebljava bilo čije pravo na štetu drugih. Pošto u Crnoj Gori nemamo institucije već umjesto njih funkcionišu partijske kancelarije, za što je direktno odgovoran Đukanović kao dugogodišnji ključni nosilac vlasti (i moći), sva priča oko ugrožavanja demokratije, apsolutizacije nekog prava, je suvišna.

MONITOR: Kako komentarišete ocjenu menadžmenta RTCG da su protesti na kojima se traže njihove ostavke, “pritisak koji poprima sve agresivniju i neprincipijelnu formu”?  Nije prvi put da se čuje da se zahtjev da se javni servis demokratizuje, odnosno oslobodi političkog pritiska karakteriše upravo suprotno kao pritisak na medijske slobode.

ĐUROVIĆ: Menadžement RTCG pokušava da zamijeni teze ali to rade veoma neubjedljivo i siguran sam da im niko ne vjeruje. Božidar Šundić je tokom 2016. godine, dok je obavljao funkciju vršioca dužnosti direktora TVCG, tražio od urednika i novinara informativnog programa da isključivo pozitivno izvještavaju o radu Vlade Crne Gore. Nadam se da zbog ovih mojih tvrdnji iznijetih u ovom intervjuu Šundić neće tražiti 100.000 eura od Monitora. Kada je Šundić ponovo dobio priliku u 2018. godini da ispuni svoju misiju, rezultat je pad povjerenja u TVCG na nivo iz 2012. godine. Vjerujem da je povjerenje u informativni program TVCG iz dana u dan sve manje. To je i osnov zašto građani na protestima traže ostavke Savjeta RTCG  i Šundića, koje kontroliše DPS. Građani na protestima traže stvaranje fer uslova za održavanje izbora a jedna od institucija koja treba da bude oslobođena partijskog uticaja i profesionalizovana je i RTCG. Nema uslova za održavanje fer izbora ukoliko je javni medijski servis dio propagandne mašine vladajuće partije.

MONITOR: Sudovi su do sada sva razrješenja iz Savjeta RTCG i upravljačkih struktura koja su prethodila dolasku novog menadžmenta, uključujući, i vaše, ocijenili nezakonitim. Dakle, dokazano je da se radilo o političkom pritisku, ali posljedice za to niko ne snosi.

ĐUROVIĆ: U osnovnim sudovima postoje profesionalne sudije koje primjenjuju zakone. U višim strukturama sudskog sistema sve je teže naći profesionalne sudije koje nisu pod političkim uticajem i koje u osjetljivim predmetima neće slijediti partijske direktive već zakon. Očekujem da će postupci u vezi sa razrješenjima članova Savjeta RTCG i menadžmenta potrajati godinama i da pravda neće skoro biti zadovoljena. Naš izborni sistem je takođe nakaradan pa nema mogućnosti da građani kazne one koji su brutalno u Skupštini kršili zakone. Građani ne odlučuju o svojim predstavnicima u Skupštini već to rade lideri partija kojima očigledno u Skupštini trebaju poslušni a ne kredibilni ljudi. Ne mogu da zamislim da bi u izbornom sistemu u kojem građani biraju imenom i prezimenom svoje predstavnike u Skupštini bili ikada više izabrani Luiđ Škrelj, Marta Šćepanović, Vuletić i ostali egzekutori u operaciji nezakonitog preuzimanja RTCG od strane DPS-a.

MONITOR: Media centar čiji ste direktor  je nedavno tražio od Agencije za elektronske medije da  sanskcioniše kablovske operatere koji i dalje emituju suprotno propisima rijalitije bez zaštite. Kako vidite rad regulatornih tijela i agencija zaduženih za medije?

ĐUROVIĆ: Agencija za elektronske medije (AEM) je još jedna zarobljena institucija koja ima partijski kontrolisan Savjet i menadžment. Pojedini kablovski operateri  više od mjesec dana ne poštuju pravilnik koji je donijela AEM i otvoreno se rugaju ovoj „instituciji“. Media centar pozvao je nedavno  Savjet i direktora AEM da primijene Zakon o elektronskim medijima, izreknu mjere upozorenja i, ukoliko je potrebno, oduzmu odobrenje za emitovanje kablovskim operaterima koji ne poštuju propise. Naravno, nije bilo nikakve reakcije. Kakav komentar da date na rad regulatora koji nije u stanju da osigura primjenu sopstvenih odluka i pravilnika? AEM je do sada tolerisala kršenje zakona i profesionalnih standarda u elektronskim medijima jer je za uzvrat vlast dobijala propagandne kanale koji su dezinformisali javnost, brutalno klevetali predstavnike opozicije, slobodnih medija i nevladinih organizacija. Takav pristup će ova regulatorna agencija imati sve dok se ne promijeni zakon, izabere novi Savjet AEM i konačno počne promjena propisa jednaka prema svima. Ne može se govoriti o fer uslovima za izbore ukoliko se omogući da privatni mediji poput Nove M djeluju kao Pink M i uz kršenje svih profesionalnih standarda blate učesnike izbornog procesa.

MONITOR: U posljednjem izvjestaju Reportera bez granica, Crna Gora je pala za jedno mjesto, i najgora je u odnosu na region kad su u pitanju medijske slobode. Da li je to po vama  opravdana ocjena?

ĐUROVIĆ: Evidentno je pogoršanje medijskih sloboda u Crnoj Gori. To bi moralo da zabrine Vladu ali i druge aktere na političkoj sceni koji imaju moć donošenja odluka. Neistraženi pokušaj ubistva i napadi na novinare, preuzimanje javnog servisa, narušeno tržište elektronskih medija su teme  koje dovode do „usporavanja demokratizacije“ kao što kaže predsjednik DPS-a. Ako je vlast zadovoljna ovakvim stanjem u oblasti medija, onda pokazuje da ne razumije svoju ulogu i da nije dorasla svom poslu.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

Aida Ćorović, aktivistkinja za ljudska prava iz Beograda: Korona je ogolila Vučićevo Potemkinovo selo, mi više nemamo državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok ovo pišem, hiljade građana su na ulicama Beograda, bijes je  uglavnom uperen protiv novonajavljenih mjera koje je objavio predsjednik Srbije. Bojim se da će bilo kakva odluka koju narednih dana donese Vučić biti dočekana sa negodovanjem. Nije isključeno da ćemo imati ozbiljne nemire na ulicama Beograda. Duboko polarizovana Srbija je na korak od građanskog rata i sada je važno da svi sačuvamo hladne glave

 

MONITOR: Srbija se ovih dana našla u fokusu javnosti zbog epidemije korona virusa. Kakvo je trenutno stanje?

ĆOROVIĆ: Kao laik, mogu da kažem da je stanje pred kolapsom i da će se u nekoliko narednih dana zdrvastveni sistem u Srbiji raspasti. Sve više gradova i opština proglašava krizne situacije, vidimo sve veći broj ljudi ispred bolnica i zdravstvenih centara, svakodnevno čujemo da je neko nama blizak bolestan ili je umro. To nije bio slučaj u prvom talasu epidemije.

MONITOR: Da li se zvanično saopštava istina o broju oboljelih i umrlih?

ĆOROVIĆ: Vlast čini sve da zataška istinu. Pre svega, da bi sakrili svoju direktnu odgovornost za eskalaciju epidemije i porast zaraženih, a drugo da se ne vidi kolaps zdrastvenog sistema. Korona je ogolila Vučićevo Potemkinovo selo i tu besmislenu kulu od karata i mi više nemamo državu, ne samo zdravstveni sistem.

MONITOR: Kada su se pojavili prvi zaraženi korona virusom, vlasti su negirale da će biti ozbiljnijih problema…

ĆOROVIĆ: Od samog početka epidemije u Srbiji vlast je lagala građane. Što je još gore, pripadnici Kriznog štaba, koga čine medicinski radnici, neki eminentni lekari, stavili su struku i lekarsku odgovornost u drugi plan i stavili se u službu manipulacija Aleksandra Vučića. Srbija ima nekoliko vrhunskih stručnjaka iz oblasti epidemiologije, cenjenih u celom svetu, ali su sklonjeni u stranu jer su nepotkupljivi i zato što bi zasigurno reagovali protiv politikantskih odluka vlasti. Nažalost, neki lekari su svoju profesionalnu i ljudsku čast stavili na raspolaganje Vučiću, neki su se ponašali kao klovnovi i obrukali profesiju za koju se nakada položili zakletvu.

MONITOR: Zloupotrebljava li i sada vlast pandemiju za svoje političke ciljeve?

ĆOROVIĆ: To je vidljivo čak i nekom ko se ne bavi politikom i ko ne prati društvena dešavanja. Vlast, tačnije Aleksandar Vučić, je od početka pandemije zloupotrebljavao okolnosti da bi sebe promovisao kao jedinog ko kontroliše situaciju, kao jedinog spasioca i dobrotvora. On je lično nosio opremu po Srbiji (između ostalog i u Novi Pazar), svakodnevno je bio prisutan na prorežimskim medijima, neustavno proglasio vanredno stanje koje je Skupština Srbije „blagosiljala” tek tri meseca nakon uvođenja. Javno se hvalio kako kupuje medicinske aparate mimo procedura, teatralno dočekivao avione sa humanitarnom pomoći iz Kine ili evropskih zemalja, koju su građani kasnije plaćali po višetruko većim cenama, bukvalno je zamandalio penzionere i osobe starije od 65 godina. Javni prevoz u Beogradu je bio obustavljen, bili smo zatvarani u kuće po 72 sata i za sve to vreme je krivio opoziciju i bukvalno pozivao na linč opzicionih lidera. Ta neprestana propaganda protiv opozicije i protesta građana, koji su nekoliko večeri pravili buku uperenu protiv Vučićeve samovolje, rezultirala je divljanjem navijačkih grupa koje su bile pod direktivom službi bezbednosti.

Kada je Vučić procenio da treba da uđe u otvorenu predizbornu kampanju, pandemija je iznenada poklekla, polovinom maja naš predsednik je obzananio da smo „pobedili koronu”, počela su masovna okupljanja, fudbalske utakmice, koncerti, predizborni skupovi. Krizni štab je otišao na odmor, građani su prestali da dobijaju informacije o pandemiji, što je za posledicu imalo poptuno odstupanje od mera koje su vladale tokom vanrednog stanja. U suštini građani su samo sledili primer političkih elita i Kriznog štaba, pa je eskalacija pandimije isključivo njihova odgovornost.  Svet je obišao snimak tzv. „vlažne noći” gde je vrh SNS-a, uz trubače, igru i pesmu, bez maski i držanja odstojanja, slavio svoju „veliku pobedu” na parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji.

Veseljko KOPRIVICA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ELVIRA MUJČIĆ, BOSANSKO-ITALIJANSKA KNJIŽEVNICA: Šta ostaje nakon Srebrenice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godinama sam mislila da će doći vrijeme kada će sve to postati prošlost. Danas znam da je to nešto što će uvijek da lebdi iznad mene i s vremena na vrijeme će da krvari kao da ni dan nije prošao

 

Elvira Mujčić, italijansko-bosanska književnica i prevoditeljica, rođena je 1980. godine u Loznici. Živjela je u Bosni i Hrvatskoj. U Italiji boravi od svoje petnaeste godine, diplomirala je jezike i  književnost u Rimu. Objavila je na italijanskom jeziku više knjiga. Piše za teatar i prevodi na filmu. Gošća brojnih književnih susreta i festivala.

MONITOR: U Italiji ste publikovali AL DI LA DEL CAOS. U prevodu: Osim haosa. Šta ostaje nakon Srebrenice? Vaša kniga govori o ličnoj i porodičnoj tragedija, dio vaše porodice je nastradao u genocidu. Tragate za istinom toliko decenija. Kako se obračunati sa ličnom dramom i istorijskim činom u isto vrijeme? 

MUJČIĆ:  Za one za koje Srebrenica nije samo jedan gradić gdje je počinjen  genocid 1995, osim haosa, ostaje uglavnom jedan čitav svijet, ostaju djetinjstva, mladosti, dani i godine koji su zamračeni svim onim sto se desilo poslije. Godinama sam mislila da će doći vrijeme kad ću se riješiti svega toga, kad će sve to postati prošlost. Danas znam da je to nešto što će uvijek da lebdi iznad mene i s vremena na vrijeme će da krvari kao da ni dan nije prošao.

Što se tiče te ogromne teme – pravda – vrjeme, nažalost čini svoje. Odmah poslije rata bilo je jako važno dati smjer, postaviti temelje za zemlju i društvo koje se stvaralo. Taj smjer se mogao dati samo sa pravdom i priznavanjem zločina i zločinaca, jer bi pomoglo čitavom društvu da rastumači šta je bilo, pomoglo bi nam da napišemo historiju tih devedesetih godina i da se počne misliti kako dalje. Pravda nije nešto što se zbiva samo u sudovima, već se gradi među ljudima. Nema ništa od osuda ako su zločinci još uvijek narodni heroji i većina stanovništva nema realnu percepciju tog rata.

MONITOR: Srebrenica u RS, suživot na teritoriji zločina zasigurno je jedan od najtežih aspekata. Ko je izgubio dio porodice prisiljen je da živi i susreće počinioce zločina. Šta se dogodilo sa procesom pomirenja, civilnim, kulturnim, političkim promjenama?

MUJČIĆ:  Nažalost, samo mali dio stanovništva je radio na kulturnim i društvenim promjenama. Na političkom nivou se nije ništa promijenilo: u Srbiji je bio samo jedan trenutak nade sa premijerom Zoranom Đinđićem i znamo kako se to završilo. U BiH su bile pobune, tu i tamo, koje nisu dugo trajale i koje su uglavnom na kraju vratile zemlju u isto zamrznuto stanje.

U čitavom svijetu se bude opasni nacionalizmi i to zasigurno ne pomaže našim zemljama. Osim svega toga, vjerujem da je promjena prije svega lična stvar. Ne mogu se mjenjati mase, nego pojedinci, a pojedinci se mijenjaju samo ako odluče da to urade. Naravno, neophodan je adekvantan kontekst, ali svi imamo ličnu odgovornost za društvo koje smo stvorili. Nije vrijeme za čekanje da nam promjena padne s neba.

Vesna ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

IVICA ĐIKIĆ, PISAC I NOVINAR IZ ZAGREBA: Praktično jednostranačka vlada HDZ  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori su pokazali da su Hrvatski građani skloni dati vlast HDZ-u u situacijama kad prijeti opasnost. Relativna je sreća što je HDZ pod Andrejem Plenkovićem čvrsto proevropski opredijeljen. Na ljevici se rodila nova autentična opcija – Možemo! SDP je doživio težak poraz. Desniji od HDZ-a su dobili dosta, ali neće učestvovati u vlasti, jer nisu potrebni HDZ-u

 

MONITOR: Prošle nedjelje održani su parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Šta se može zaključiti na osnovu njihovih rezultata o hrvatskom društvu i državi?

ĐIKIĆ: Prije svega, može se zaključiti da su građani Hrvatske iz izbora u izbore sve manje zainteresirani za izlazak na birališta: odziv je bio 47 posto, što se jednim dijelom može pripisati strahu od koronavirusa, ali dugogodišnji trend pada nema veze s tim strahom. Nakon toga, može se zaključiti i to da su hrvatski građani skloni dati vlast Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) u situacijama kad prijeti opasnost. Relativna je sreća što je današnji HDZ pod Andrejem Plenkovićem čvrsto proeuropski opredijeljen. Na ljevici se rodila nova autentična opcija – platforma Možemo!, Socijaldemokratska partija (SDP) doživjela je težak poraz, dok su desniji i konzervativniji od HDZ-a dobili dosta, ali neće sudjelovati u vlasti, jer nisu potrebni HDZ-u.

MONITOR: Jesu li takvi rezultati očekivani?

ĐIKIĆ: Nitko, pa ni najzagriženiji pristaše HDZ-a, nisu očekivali da će ta stranka, predvođena Andrejem Plenkovićem, dobiti šezdeset i šest od stopedeset i jednog zastupnika u parlamentu. Očekivalo se da će SDP i HDZ biti poravnati na oko pedeset i pet mandata, a da će o tome tko će sastaviti većinu i vladu odlučivati stranke desnije od umjereno desnog HDZ-a – Domovinski pokret Miroslava Škore i Most nezavisnih lista. Ispalo je da HDZ do većine može s osmero zastupnika nacionalnih manjina i dvojicom predsjednika malih centrističkih stranaka sa sjevera zemlje te da ćemo nakon dugo vremena imati praktički jednostranačku vladu.

Veseljko KOPRIVICA
foto: Ladislav TAJOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo