Povežite se sa nama

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, DIREKTOR MEDIA CENTRA: Očekivanja građana velika

Objavljeno prije

na

Nova vlast neće imati priliku da se uči svom poslu jer su očekivanja građana velika i biće mnogo manje strpljenja za greške. Ako ne budu poštovali Ustav i zakone, treba ih odmah mijenjati

 

MONITOR: Ove sedmice održana je prva sjednica parlamenta, nakon konstitutivne Skupštine. Iz redova Liberalne partije i Demokratske partije socijalista čuli su se stavovi da je „država u opasnosti“. Je li država u opasnosti danas i od čega?

ĐUROVIĆ: DPS nastavlja sa retorikom iz predizborne kampanje da je država u opasnosti nasuprot izjavama njihovog predsjednika Mila Đukanovića, ponovljenim u više navrata nakon 30. avgusta, da se na ovim izborima nije odlučivalo o državi. Država nije u opasnosti zbog  puke i prijeko potrebne promjene vlasti. DPS i  Đukanović su najveći krivci što se u Crnoj Gori nisu u 30 godina razvile profesionalne institucije koje jedino mogu garantovati stabilan razvoj države.  DPS je zarobio  državu i  ta  struktura  je najviše ugrožavala Crnu Goru. Nova vlast na djelu treba da pokaže da li je odgovorna prema svim građanima, uključujući i one koji nisu glasali za partije na vlasti, a to znači i poštovanje Ustava koji je jasno odredio karakter Crne Gore u smislu njenog državnog uređenja, organizacije vlasti, građanskih prava i sloboda.  Nova vlast je potpisla sporazum kojim se iskazuje opredijeljenost da se poštuje Ustav i spoljopolitički prioriteti i treba im dati priliku da dokažu svoje opredjeljenje. DPS je na djelu pokazao da ne poštuje Ustav i zakone koje je sam donosio: 1) zakonodavnu vlast (Skupštinu) oslobodio je kontrole sudske vlasti i narušio, suprotno Ustavu, ravnopravnost tri grane vlasti; 2) DPS je nagradio sudsku vlast trećim i sedmim mandatima, stanovima i drugim privilegijama; 3) pred zakonom nisu svi bili jednaki jer zakoni nisu važili za DPS članove i pristalice; 4) izbori, suprtono Ustavu, nisu bili slobodni… Ako ne budu poštovali Ustav i zakone, novu vlast treba odmah mijenjati.

MONITOR: Kako vidite proces formiranja nove vlade?

ĐUROVIĆ: Proces formiranja nove vlade odvija se u širokom krugu političkih aktera, sastavnih djelova pobjedničkih koalicija, koji imaju različite vrijednosti, interese  i shvatanje politike. Neće biti lako pomiriti sve te razlike i pristupe. Partije koje čine novu vlast su nakon izbora nastavile sa međusobnim optužbama i uvredama, koje su dva-tri mjeseca prije izbora uspjele da ostave po strani. I pozicija mandatara je u jednom trenutku dovedena u pitanje i to od članica koalicije na čijem je čelu bio  Zdravko Krivokapić. Proces formiranja nove vlade dijelom je posljedica nedostatka iskrene predizborne komunikacije i dogovora partija koje čine sadašnju vlast. Prije 30. avgusta je bilo potrebno dogovoriti i potpisati osnovne principe na kojima treba da se formira nova vlada u slučaju pobjede tadašnje opoziije na izborima. Javnosti nije poznato da  li je bilo pokušaja postizanja takvih dogovora. Ukoliko novu vladu bude karakterisalo međusobno nepovjerenje  kao što je to bilo prije izbora, onda će njen učinak biti veoma ograničen i skroman u odnosu na (pre)velika očekivanja građana.

MONITOR: Nakon početnog obećanja pobjedničkih lista da će prihvatiti predlog URA-e, odnosno ekspertsku vladu, uslijedile su rasprave o tome da li je ona potrebna, odnosno kakav model ekspertske vlade. Mislite li da sa tim obećanjem nove vlasti može biti kompromisa?

ĐUROVIĆ: Mandatar je neposredno nakon izbora najavio da u izboru novih rukovodilaca državnih organa, pa čak i ministara, treba da odlučuju njihove kompetencije. Ohrabrujuću izjavu mandatara bilo je potrebno dalje operacionalizovati i definisati koja znanja, vještine i sposobnosti treba da imaju budući ministri. Vjerujem da samo osobe sa stvarnim, dokazivim kompetencijama i rezultatima u svom radu treba da budu na ključnim mjestima odlučivanja. Eksperte određuju njihove kompetencije a ne politička pripadnost. Prema informacijama iz medija, nova vlada će biti dominantno sastavljena od partijskih funkcionera od kojih neki imaju dokaziva iskustva i rezultate a neki ne. Ministri u vladi jesu političke funkcije ali to ne znači da treba da budu osobe koje nemaju znanja, vještine rukovođenja, rezultate u svom radu. Kada većina u Skupštini Crne Gore  izglasa novu vladu, onda prihvata političku odgovornost za njene rezultate.To znači da ministri ne moraju nužno da budu funkcioneri političkih partija jer im partijska pripadnost ne može sama po sebi obezbijediti autoritet u rukovođenju ministarstvom. Autoritet se uspostavlja na osnovu znanja, vještina rukovođenja, komunikacije sa stotinama zaposlenih u ministarstvima i državnim organima. Nije dovoljno da imate korektne poltičke stavove, da ste prisutni na društvenim mrežama, da ste učestvovali u predizbornoj kampanji ili da sami sebe hvalite, da biste bili dobar ministar/ka ili rukovodilac državnog organa.  DPS je 30 godina postavljao partijske činovnike bez kompetencija na najodgovornije pozicije, pa rezultate trpimo svakog dana. Ako nova vlast hoće da započne preobražaj društva i da se suštinski razlikuje od DPS-a onda to može jedino sa kompetentnim ljudima. Nova vlast neće imati priliku da se uči svom poslu jer su očekivanja građana velika i biće mnogo manje strpljenja za greške.

MONITOR: Šta bi prvo trebalo preduzeti za demontiranje postojećeg sistema?

ĐUROVIĆ: Građanima prvo treba saopštiti stvarno stanje sa preciznim podacima. To  treba da bude osnova za planiranje promjena. Program rada Vlade za 2021. godinu treba da bude jasan dokument sa preciznim pokazateljima promjena u svim oblastima rada kako bi javnost mogla da prati ostvarenje obećanja. Građanima treba saopštiti realno izvodljive aktivnosti i rezultate, bez lažnih obećanja. Vjerujem da u prvoj godini nova vlast može da oslobodi institucije značajne za razvoj društva kao što su Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), RTCG, Agencija za elektronske medije (AEM). Naravno, u prvoj godini se može  započeti proces profesionalizacije službi bezbjednosti, tužilaštva i sudova. Ne manje važan posao je hitna reforma javne uprave i zato će biti veoma važno ko će biti na čelu ovog resora. Posao reforme i oslobađanja institucija treba početi izmjenama zakonskih propisa. Na sreću, veći dio propisa je već pripremljen od strane NVO a nadam se da će ih nova vlast sprovesti u djelo. U prvoj godini, nova vlast bi morala početi proces reforme izbornog zakonodavstva ali i stvoriti uslove za primjenu zakona o porijeklu imovine, koji bi 2022. godine mogao da postane značajan osnov za povećanje prihoda budžeta Crne Gore.

MONITOR: A kako RTCG transformisati u javni servis?

ĐUROVIĆ: Potrebno je obaviti  hitne izmjene zakona o RTCG-u donijetog u julu ove godine. Zakon o RTCG-u DPS je prilagodio svojoj potrebi da se ozakoni zarobljenost ove institucije, računajući da nikada neće izgubiti vlast.  Zakon predviđa da članove Savjeta RTCG-a, ključnog upravljačkog organa, biraju zapravo poslanici u Administrativnom odboru koje u drugom koraku potvrđuje Skupština. Time bi se ozakonio partijski uticaj na Savjet i samo oni po volji većine mogu biti izabrani. RTCG neće nikada postai javni servis, slobodna i profesionalna institucija, ukoliko je omogućen direktan partijski uticaj na njegov rad. Media centar je odavno pripremio konkretna zakonska rješenja u ovoj oblasti i ponudio ih političkim subjektima. Ukoliko nova vlast ne bude željela da izmijeni ovaj zakon pokazaće da ima isti odnos prema RTCG-u kao i DPS, a koji je krtikovan godinama od strane EU i međunarodnih organizacija. Samo slobodan Savjet RTCG-a može izabrati profesionalnog genralnog direktora koji dalje može da sprovodi u djelo ciljeve propisane zakonom i planovima javnog servisa.

MONITOR: Kako vidite dešavanja u toj kući nakon izbora, od odlaska pojedinih novinara, do oštrih tonova uredništva i menadžmenta prema svakoj vrsti kritike?

ĐUROVIĆ: Menadžment dosljedno slijedi interese DPS-a  i do kraja svog mandata će svakodnevno dokazivati svoju partijsku pripadnost. Savjet i menadžmen su kao i DPS uvjek bili osjetljivi na kritike NVO i drugih subjekata. Najveću krivicu za stanje u RTCG-u ima Savjet, a ovakav menadžment je samo posljedica lošeg sastava i rada Savjeta. Ovaj Savjet je izabrao za generalnog direktora Božidara Šundića i sklopio sa njim ugovor kojim mu je omogućena mjesečna zarada od 2.700 eura. Šundić za ovaj novac slijedi interese DPS-a, a ne javnosti. Svi članovi  Savjeta RTCG-a su po volji DPS-a, a povremene reakcije pojedinih članova nakon izbora 30. avgusta su samo pokušaj skidanja sopstvene krivice za stanje u javnom servisu. Nikome iz Savjeta, pa ni onima koje su imenovale NVO,  nije palo na pamet prije 30. avgusta da inicira pitanje smjene Božidara Šundića zbog nepoštovanja programsko-produkcionih planova, nezakonitog zapošljavanja, netransparentnog rada, potencijalne štete za budžet RTCG-a zbog nedovršenog procesa digitalizacije… Članovi Savjeta su izabrali ćutanje umjesto aktivne borbe (koja uključuje i javne rakcije) za bolji javni servis, a sporadična oglašavanja pojedinih čanova uglavnom su bila vezana za manje značajne propuste u radu, sa ciljem da se kod javnosti, koja površno prati rad članova Savjeta, stvori utisak posvećenosti i kritičkog odnosa prema partijski kontrolisanom menadžmentu.

MONITOR: Iz te kuće najavljeno je da će umjesto smanjenja broja radnih mjesta, taj broj biti povećan za 140 ljudi. Bili ste član Savjeta. Koliko je to opravdano?

ĐUROVIĆ: Savjet u kojem sam participirao je donio odluku o ograničavanju broja zaposlenih u RTCG-u i tražio da se u okviru procesa digitalizacije RTCG utvrdi precizan broj izvršilaca za realizaciju (proizvodnju) programskih planova. Taj posao nije završen zbog opstrukcija u periodu razrješenja članova Savjeta (novembar/decembar 2017) a kasnije i Andrijane Kadije i Vladana Mićunovića (jun/jul 2018). Pitanje broja zaposlenih je u direktnoj vezi sa obimom sopstvene proizvodnje programa. Bez angažovanja spoljnih eksperata nije moguće utvrditi stvarni broj neophodnih izvršilaca za realizaciju sadašnjih planova jer je u RTCG-u zaposleno preko 150 direktnih srodnika, a broj onih u rođačkim linijama je još i mnogo veći. Ukoliko RTCG počne da koristi mogućnosti nove digitalne tehnologije, povećaće se broj kanala (sport, muzika, zabava…) i obim sadržaja kako bi se zadovoljile potrebe građana. Tada je moguće da se broj zaposlenih i poveća. Sada je nejasno zašto bi se povećavao broj zaposlenih i ne vjerujem da do toga može doći.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA: Patrijarhat ubija na svakom mjestu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osionost patrijarhalne politike  je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori, od rata u kojem smo učestvovali, do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća

 

 

MONITOR: “Uključenost žena u politički život i dalje je niska i potkopana nedovoljnim naporima države i javnosti da se prevaziđu rodni stereotipi”, ocjenjuje se u ovogodišnjem Izvještaju EK za Crnu Goru. Potkopava li vlast rodnu ravnopravnost?

DABIŽINOVIĆ: Postoji mnogo načina da se ne prihvati suočavanje sa problemom kakav je opresija žena u društvu. Najčešći povici ovih tridest godina su da se imaju važnije teme riješavatod pitanja koje se tiču žena i društva. Pitanje politike ima veze sa ženama, pitanje siromaštva ima veze sa ženam, pitanje rata i mira ima veze sa ženama.  Međutim, navedeno se koristi kao paravan da se ignoriše i učini nevidljivom opresija žena. Odgovor tada a i danas je isti: ovo je najvažniji problem sa kojim je sve povezano. Odgovornost političke elite za nesprovođenje izostaje. Da, vlast odbija od početka suštinski da implementira politike rodne ravnopravnosti, sem formalno zbog međunarodnih faktora.

Danas je tema žena skinuta sa dnevenog reda jer se od identitetskih pitanja  u političkom polju ne može doći na red. Iako su identitetska pitanja u vezi sa pozicijom  žena. Poznati su svi ti saboteri i razbijači. Godinama sam ih susretala od skupštinske sale do skupova na koji su pozivani. Mali broj poslanica je u svim sazivima razumio suštinu primjene ovih politika.Što nije teško razumjeti, jer su žene internalizovale slike koju je o njima stvorio patrijarhat a koje nas odvajaju od nas samih. Često podsmjeh ili bilo koja druga metoda  delegitimizacija žene koja govori o problemima žena u političkom polju,  tjera ih da se ne suočavaju i ne suprostave. Od crkve do skupštine.

Zalaganjem ženskog dijela civilnog društva, velikim trudom i radom, stvoren je mali prostor kojeg poslanice ne umiju da zadrže, podrže i povećaju jer ne razumiju koliko je to u javnom interesu svih. Sva nastojanja da se u političkom životu nađe što više žena u kontinuitutu su sabotirana, različitim strategijama a današnji nejednak odnos snaga i moći nije ni na mapi za razmatranje. Poslanice se žele afirmisati preko drugih tema koje više konveniraju političarima i pukoj lojalnosti, što pokazuje da se ne razumiju osnove politika rodne ravnopravnosti koje ne govore samo o polnoj kasti nego o političkim, socijalnim, rasnim, klasnim odnosima i klasama. To naravno pogoduje političarima  da kad god mogu žene isključe potpuno iz političkog polja.Na pregovorima o sudbini zemlje nije bilo u poslednjim godinama niti jedne žene. Kao da to nije njihovo pitanje.

MONITOR: Izvještaji EK kontinuirano ukazuju da domaći zakonodavni okvir ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo pitanje stavi u političke prioritete. Zašto kontinuirano nema političke volje?

DABIŽINOVIĆ: Prije izvještaja EU, moramo pogledati izvještaje koje pišu ženske organizacije u kontinuitetu, a odnose se na ključni razlog- izostanak političke volje.Izostanak političke volje svoju podršku ima u  kulturnim i društvenim pritiscima (obeshrabrivanje žena da se bave politikom); nevidljivosti u obrazovanju uzora i kontinuiteta borbe žena; pomenuti strah od odbacivanja i kritizerstva. Međutim, suštinski razlog je taj da političke elite neće da se stanje mjenja niti žele da dijele patrijarhalnu moć. Čitljivi pokazatelji opresije su glasni povici o apsolutnim brojevima političke većine. Apsolutne brojke su im najvažnije ne bi li mogli bez kontrole donositi odluke.  Apsolutni brojevi su karakteristika autokratskih režima i politika kojom patrijarhalci osmišljavaju vlastitu sigurnost i bezbjednost u političkom i ekonomskom smislu-od korupcije do sprege sa kriminalnim strukturama. Žene tu dođu samo kao saučesnice. Dijeljenja kolača nema, jer se moć vladanja nad potrebama onih nad kojima se vlada ne dovodi u pitanje.

Osionost patrijarhalne politike (čitaj političke moći) je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori od rata u kojem smo učestvovali do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća. Izostanak političke volje često rezultira isključivanjem, ostajemo neprijetelji jedni drugima. Nagomilanu nepravdu imržnju ne riješava mržnja.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DAMIR SULJEVIĆ, KOORDINATOR PROGRAMA LJUDSKA PRAVA CGO I ČLAN DIK-A: Kotorski scenario, između Podgorice i Šavnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji mogućnost da Ustavni sud, u slučaju ustavne žalbe DPS-a povodom lokalnih izbora u Kotoru, ponovo ima situaciju sa izjednačenim brojem glasova i ne donese odluku. U tom slučaju, ako DPS ostane pri žalbi, smatraće se da postupak nije okončan

 

 

MONITOR: Kao član Državne izborne komisije (DIK), recite nam da li su lokalni izbori u Kotoru završeni?

SULJEVIĆ:  Lokalni izbori u Kotoru nisu i teško mogu biti završeni dok traju žalbeni postupci. Državna izborna komisija (DIK) je, prije neki dan, donijela posljednju u nizu odluka oko ovih izbora, odbijajući prigovor DPS-a, ali oni sada imaju pravo žalbe Ustavnom sudu koji je nadležan da o tome donose konačnu odluku. Dok se Ustavni sud ne odredi o toj eventualnoj žalbi, neizvjesno je da li će izbori na dva mjesta u Kotoru biti ponovljeni ili ne, a samim tim i kada će konačni rezultati biti utvrđeni.

MONITOR: Pojasnite nam odnose na relaciji DIK-OIK Kotor i prošlonedjeljnu odluku OIK da se ne ponavlja glasanje na dva „sporna“ izborna mjesta?

SULJEVIĆ: To je vrlo složena pravna situacija, a pogrešne interpretacije od strane političara i medija dodatno su zbunile crnogorsku javnost. Ali da pokušam.

Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru napravila je propust u odnosu na prigovore DPS-a na dva biračka mjesta, pošto ih je usvojila bez potrebne većine i, kako se to kaže, stavila u pravni promet. Nakon toga je OIK morala donijeti odluke o ponavljanju izbora za šta, takođe, nije bilo potrebne većine. Zato se DPS žalio DIK-u, koji je  OIK-u naložio donošenje tih odluka.

Međutim, razmatrajući prigovore Demokrata, DIK je naknadno poništio rješenja koja su osnov za donošenje takvih odluka. Ovdje treba dodati i da se istekom propisanih rokova smatra da su prigovori usvojeni, kao i da je DPS propustio da u prigovoru traži poništenje glasanja, praveći propust u prigovoru DIK-u, koji je DIK kasnije prenio u rješenje jer je vezan okvirima prigovora.

Konačno, podsjećam da DIK ima ograničene nadležnosti, a ne pomaže ni faktička nefunkcionalnost Ustavnog suda koji se, sa izjednačenim brojem glasova, makar za sada, nije odredio o tom pitanju.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE, ZAGREB: Razumno je plašiti se Trampa u EU, jer je on smatra neprirodnom tvorevinom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tramp je još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“. Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Jedino dobro što Tramp, možda, donosi je smanjivanje američki sponzoriranoga „killing rate“ po svijetu

 

MONITOR: Donald Tramp je 47. predsjednik SAD. Kamala Haris, je u posljednjim nedjeljama, dobila podršku i nekih poznatih republikanaca, čak i Dika Čejnija-koji je važio za republikanskog „jastreba“. Zašto je Donald Tramp toliko „stabilan“ ?

PUHOVSKI: Desetljećima u najrazvijenijim državama svijeta (posebice u SAD i Francuskoj) jača ogorčenje protiv „establishmenta“. Dugo ga je kultivirala i politički koristila ljevica (u novije doba uz knjižuljak „Pobunite se“, Stéphanea Hessela, ili pokret „Me too“), no posljednjih desetak godina i desni je svjetonazorski spektar pokazao pripravnost da koristi ovu društvenu silu. Tramp je, još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“ (političkih i intelektualnih). Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Jer, latentna je pobuna dobrim dijelom usmjerena i protiv „woke“ sindroma koji se nameće kao „službouljudni“ (kako bi to davno, u drugome kontekstu, rekao Krleža), dakle – nužno neiskreni govor. To je  komunikacijska osnova populizma. Taktički i strategijski, kampanja demokrata je izgubila – doslovce zbog zamjenica – leksički, ali i zato što su Kamalu Harris i dalje doživljavali kao zamjenicu/namjesnicu.

MONITOR: Od početka godine odnosi u regionu su turbulentni, održano je i nekoliko skupova (Brdo-brioni, Berlinski proces…) koji se tiču EU integracija Zapadnog Balkana. Vi ste ranije bili skeptični u vezi sa iskrenim namjerama EU za proširenjem. Može li promjena u SAD i prilična neizvjesnost u vezi sa Trampovom spoljnom politikom, uticati na ovo pitanje?

PUHOVSKI: Bude li Tramp i približno radikalan kakav je već bio (i opet to obećao), EU će se naći u opasnoj šansi. Opasnost je u tomu što prekooceanski (prije svega vojni) kišobran neće više biti neupitno dan na raspolaganje i što bi se novi  predsjednik mogao razmjerno brzo sporazumjeti s Putinom – taktički, za sada. To pak znači da EU treba poraditi na svojem učvršćivanju, kako bi mogla igrati ulogu u novim okolnostima. Istovremeno, Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Već i srednjoročno, nosivi interes preživljavanja u sadašnjoj situaciji najvjerojatnije pobjeđuje onaj ideologijski. No, u pitanju je baš kratkoročno, krizno razdobolje narednih godinu-dvije.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo