Povežite se sa nama

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA: Rješenje je u građanima

Objavljeno prije

na

Ako nema slobodih i fer izbora onda ne može doći do smjene vlasti. To je nakon 30 godina vlasti DPS-a valjda jasno većini građana. I liderima opozicionih partija. Zato dovodim u pitanje stvarnu želju opozicionih partija da smijene DPS. U stvaranju fer uslova za izbore i objedinjavanju energije i kapaciteta opozicije najveću odgovornost imaju partije sa trenutno najvećom podrškom građana a to su Demokrate I DF.

 

MONITOR: Nedavno, u autorskom tekstu, naveli ste da je dio problema u kom se nalazi crnogorsko društvo – opozicija, i da to treba glasno reći. Vidite li razlike među opozicionim partijama, ili se ta vaša ocjena odnosi na opoziciju u cjelini?

ĐUROVIĆ: Moja ocjena odnosi se na opozicju u cjelini. Opozicija se u kontekstu kreiranja uslova za fer izbore (što je preduslov za promjenu vlasti, oslobađanje institucija i razvoj društva) može posmatrati kao cjelina i ne vidim problem u davanju uopštenih ocjena u tom kontekstu. Opozicija pokazuje nesposobnost da predloži minimalne uslove za održavanje fer izbora i natjera vlast da prihvati postavljene uslove. Još jedan uopšten stav, koji se nekome može ili ne mora svidjeti, je da su nevladine oganizacije dio rješenja problema u crnogorskom društvu. Ovaj stav mogu potkrijepiti nedavnim rezultatima istraživanja javnog mnjenja o povjerenju u društvene aktere a podaci govore da preko 50% građana ima pozitivan stav prema NVO dok povjerenje u političke partija ima nešto preko 30% građana. Nikada razlika u povjerenju građana prema NVO i poltičkim partijama nije bila ovolika. Takođe, građani svakodnevno mogu primijetiti kvalitetne akcije i prjedloge NVO čime se baš ne može pohvaliti opozicija.

Kao što ni sve NVO (oko 6000 registrovanih) nisu dovoljno aktivne i dovoljno sposobne da utiču na kreiranje javnih poltika i pozitivnih promjena u društvu tako ni sve opozicione partije nisu jednako aktivne i dovoljno sposobne da predlažu rješenja za poboljšanje zakona ali i za vođenje unutaropozicionog dijaloga kojim se može postići značajano jedinstvo oko suštinskog pitanja koje utiče na razvoj Crne Gore, a to je održavanje prvih iole fer izbora. Uočavam naravno, kao i većina građana, razlike između političkih partija iz opozicije. Razlikuju se oni u opoziciji koji vrijedno rade na osmišljavanju konkretnih rješenja za unaprijeđenje uslova za održavanje izbora od onih koji se bave važnim pitanjima izmjena Ustava ali koja nisu u direktnoj vezi sa izbornim uslovima. Naravno primjećujem i opozicione partije koje  ne rade ništa kao i one koje samo ponavljaju zahtijev za formiranje tehničke vlade kojeg smatraju ključnim uslovom za održavanjem fer izbora.  Osim razlika u pogledu kapaciteta i znanja u pojedinim oblastima, prmjetne su vrijednosne razlike među opozicionim partijama.

MONITOR: Kazali ste da bi do sada rukovodstva opozicionih partija, da im je stvarno želja smjena vlasti, pronašli način da se dogovore oko stvaranja uslova za održavanje fer izbora i za formiranje nove vlasti koja treba da oslobodi institucije? Šta ih ometa?

ĐUROVIĆ: Velika prepreka za objedinjavanje energije opozicionih partija u pravcu kreiranja uslova za održavanje fer izbora je međusobno nepovjerenje. Mogu da razumijem da je teško vjerovati rukovodstvu partije koja te svakodnevno blati i naziva saradnikom DPS-a, izdajnikom, ili vjerovati partiji koja direktno doprinese gubitku opštinske vlasti ali se postavlja ptanje šta je alternativa. Jedna opoziciona poltička partija ne može sama stvoriti uslove za fer izbore bez ostatka najvećeg dijela opozicije, bez obzira na kvalitet njihovih predloga i inicijativa kojima se žele ograničiti zloupotrebe vlasti. Samo maksimalno usaglašen stav opozicije može natjerati DPS da prihvati oslobađenje ključnih institucija kao uslova za održavanje fer izbora. Samo maksimalno usaglašen stav opozicije u vezi sa bojkotom izbora, ukoliko se ne ispune prethodno postavljeni i usaglašeni uslovi, može natjerati DPS da popusti pred zahtijevima opozicije. Vjerujem da je rukovodstvima opozicionih partija jasno da njihovo samostalno djelovanje neće dovesti do slobodnih i fer izbora. Ako nema slobodih I fer izbora onda ne može doći do smjene vlasti. To je nakon 30 godina vlasti DPS-a valjda jasno većini građana. I liderima opozicionih partija. Zato dovodim u pitanje stvarnu želju opozicionih partija da smijene DPS. U stvaranju fer uslova za izbore i objedinjavanju energije i kapaciteta opozicije najveću odgovornost imaju partije sa trenutno najvećom podrškom građana a to su Demokrate i DF. Od njihove sposobnosti zavisi da li će se usaglasiti zahtijevi za izmjenama zakona na osnovu kojih se mogu osloboditi ključne institucije i formirati tehnička vlada. Liderstvo se dokazuje u teškim situacijama a ovo je jedna od takvih. Opozicioni dijalog oko stvaranja uslova za fer izbore može da se odvija i nezavisno od skupštinskog Odbora. Usaglašeni stavovi opozicije se mogu naknadno prezentovati na skupštinskom Odboru.

Opozicioni dijalog može povratiti makar dio povjerenja koje nedostaje. Opozicioni dijalog oko uslova za fer izbore ne znači automatski i stvaranje predizborne opozcione jedinstvene liste i koalicije već pokušaj ostvarenja prvog koraka ka uspostavljanju temelja za razvoj demokratije-slobodnih izbora. Posljedica samostalnog djelovanja opozicionih partija je kreiranje lošijih zakonskih rješenja koje neće dovesti do suštinskog oslobađanja ključnih institucija. Samostalno djelovanje opozicionih partija u procesu stvaranja uslova za fer izbore povećava bojazan da će neka manja ili veća partija, iz nekih svojih razloga, prihvatiti da učestvuje na izborima pod nepovoljnim uslovima a to će onda, moguće, biti “opravdanje” I za druge opozicione partije da se uključe u izbornu trku koju su unaprijed izgubile.

MONITOR: Afera Koverta, i njen nastavak koji se odnosi na korupciju u tužilaštvu pokazali su da su institucije definitivno zarobljene. Koliko je to stanje opasno po društvo?

ĐUROVIĆ: Zarobljene institucije, odnosno država, znači uspostavljenu autokratsku vlasti u kojoj je važna volja samo jednog čovjeka ili uskog kruga ljudi na vlasti I njihovih poslovnih partnera. U takvom društvu bez vladavine prava nema mogućnosti za značajniji ekonomski razvoj i individualnu inicijativu. U takvom društvu većina stanovnika neće imati elementarne uslove za pristojan život.

MONITOR: Ako su problem vlast i opozicija, a institucije su zarobljene, gdje je rješenje?

ĐUROVIĆ: Rješenje je u građanima i samo ga oni mogu nametnuti svim akterima koji odlučuju o našoj sudbini. Građani sve više pokazuju svoju odgovorost organizovano braneći parkove, šume i rijeke od nesposobnih vlasti. Vrijeme je da građani uzmu aktivnije učešće u stvaranju demokratskih normi bez kojih nema daljeg razvoja zajednice.

MONITOR: Pozvali ste građane da ne izađu na sledeće izbore ako se ne stvore fer uslovi.  Kako bi to pomoglo promjenama ?

ĐUROVIĆ: Suštinski je važno da se pravilno postave stvari. Promjena je moguća ako se stvore uslovi za fer izbore. Svi napori opozicije i građana treba, po mom mišljenju, da budu  usmjereni na stvaranje fer uslova za izbore. Bez fer izbornih uslova nema promjena jer se vlast ne može promjeniti na izborima koji se sprovode uz sve mehanizme zloupotreba institucija i resursa koje uočava nadam se većina građana. Izlazak građana na izbore koji se održavaju u uslovima koji nisu fer je obična prevara građana. U toj prevari će sigurno učestvovati vlast a opozicja neka razmisli da li hoće da bude saučesnik. Vjerujem da građanima ne trebaju još jedni izbori na kojima će učestvovati opozicija a koje će već sjutradan, nakon još jednog izbornog poraza, proglasitit neregularnim. Kada opozicione partije usaglase minimum uslova za održavanje fer izbora I kada ti uslovi budu ispunjeni, onda imaju pravo da pozovu birače da izađu na izbore. Besmisleno je pozivati građane da izađu na izbore pod neregularnim uslovima. Od takvih, neregularnih izbora, korist može da ima vlast ali i opozicione partije čiji će poslanici dobiti solidne plate a njihove partije značajna sredstva. Da li građani treba da učestvuju na neregularnim izborima da bi samo zbrinuli  opoziciju?

MONITOR: Kako vidite ulogu građanskog pokreta Odupri se ubuduće?

ĐUROVIĆ: Građanski pokret “Odupri se”, po mom mišljenju, treba svoju pažnju da usmjeri na djelovanje opozicije. Potrebno je podstaknuti opozicione partije na saradnju a Pokret može uz podršku građana odigrati ovu ulogu. Vjerujem takođe da je nužno da se pomogne proces stvaranja uslova za fer izbore na način što će se precizirati pokazatelji ispunjenosti zahtijeva iz Sporazuma za budućnost. Svima treba da bude jasno na koji način se može mjeriti da li su nova rješenja u zakonima koji se mijenjaju dobra I da li zaista mogu dovesti do oslobađanja ključnih institucija. Takođe, svima treba unaprijed da bude jasan pokazatelj na osnovu kojeg se može zaključiti da je proces imenovanja novih članova upravljačkih organa ključnih institucija za održavanje fer izbora sproveden na zakonit način.

Pokret treba da pojača pritisak na vlast I opoziciju I da insistira da se nakon usvajanja novih zakonskih rješenja izaberu novi članovi Državne izborne komisije, Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, Savjeta RTCG, Savjeta Agencije za elektronske medije. Pokret može pojačati pritisak na opoziciju da jasno utvrdi datum do kojeg se moraju donijeti I sprovesti nova zakonska rješenja I formirati tehnička vlada a ukoliko se to ne desi da natjera opozicione partije da potpišu izjavu o bojkotu izbora.

MONITOR: Viši sud ukinuo je prvosteoenu presudu po kojoj je utvrđeno da ste nezakonito smijenjeni iz Savjeta RTCG, a ponovna odluka očekuje se krajem oktobra. Mislite da će biti potvrđena prvostepena odluka?

ĐUROVIĆ: Nadam se da će sudija Osnovnog suda potvrditi integritet koji je pokazan kroz donošenje prethodne prvostepene presude. RTCG je još jedna od zarobljenih institucija u Crnoj Gori koja mora biti oslobođena i vraćena svim građanima. Opozicija ima priliku da oslobodi makar neke institucije u predizbornom periodu što bi mogao biti početak istinskog razvoja profesionalnih institucija bez kojih nema razvoja Crne Gore. Ako opozicija to bude uspjela da uradi biće to više nego što je DPS uradio za izgradnju profesionalnih institucija  za 30 godina vlasti.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKOG CENTRA MANS-A: Šema ,,donacija” za DPS

Objavljeno prije

na

Objavio:

Slučaj „Vrela Ribnička“ je pokazao da je DPS prikupila oko 30.000 eura od „donatora“ iz jednog od najsiromašnijih podgoričkih naselja. Način na koji su ove „donacije“ uplaćivane je pokazao da se radi o organizovanom djelovanju gdje su stanovnici naselja na Vrelima istog dana na istom šalteru samo jedne banke u Podgorici uplaćivali gotov novac

 

MONITOR: MANS je podnio prijavu zbog sumnje da su Đukanović i DPS za potrebe finansiranja predizborne kampanje 2016. kreirali šemu za ubacivanje novca nepoznatog porijekla u zvanične finansijske tokove te partije. O kakvoj se šemi tačno radi?

MILOVAC: Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a ukazuju na sumnju da je Demokratska partija socijalista (DPS) uoči prethodnih parlamentarnih izbora 2016. godine kreirala šemu za ubacivanje gotovog novca u zvanične finansijske tokove te partije. Prvi podaci u slučaju „Vrela Ribnička“ su pokazali da je ova partija prikupila oko 30.000 eura od „donatora“ iz jednog od najsiromašnijih podgoričkih naselja. Način na koji su ove „donacije“ uplaćivane je pokazao da se radi o organizovanom djelovanju gdje su stanovnici naselja na Vrelima istog dana na istom šalteru samo jedne banke u Podgorici uplaćivali gotov novac, što je upućivalo na sumnju da se ne radi o dobrovoljnim donacijama, već da je njihov identitet zloupotrijebljen da se na taj način novac čije porijeklo još uvijek ne znamo unese u zvanične finansije DPS-a. Sličan način uplate smo zabilježili kada su u pitanju i druge opštine gdje smo imali slučajeve da su čak i korisnici socijalne pomoći uplaćivali značajne svote novca na račun DPS-a. Posljednje istraživanje koje smo nedavno objavili je pokazalo da su dio ove šeme, voljno ili nevoljno, bili i radnici pojedinih podgoričkih javnih preduzeća koji su na istovjetan način uplaćivali značajne svote za izbornu kampanju DPS-a. Niti jedno od ovih istraživanja nije imalo reakciju DPS-a, niti je ta partija do danas demantovala postojanje te šeme.

MONITOR:  Kako je MANS došao do tih podataka?

MILOVAC: Većina dokumentacije na kojima MANS bazira svoja istraživanja dobijena je na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, SPI zakon je najbolje oruđe za otkrivanje korupcije, pa je to bio slučaj i sa ovim istragama. Naravno, dio informacija važnih za istrage dobijamo i od samih građana, odnosno takozvanih zviždača iz institucija.

MONITOR: Vjerujete li da će tužilaštvo procesuirati tu prijavu, i da će imati adekvatan epilog?

MILOVAC: Ubrzo nakon otkrivanja afere „Vrela Ribnička“ 2018. godine, tužilaštvo je najavilo takozvani izviđaj ali evo već dvije godine nemamo nikakvu povratnu informaciju o tome dokle se stiglo sa tom istragom. MANS je i nove podatke, do kojih smo došli, dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu, zajedno sa krivičnom prijavom protiv Predsjednika Crne Gore i prvog čovjeka DPS-a Mila Đukanovića. Nemamo prevelika očekivanja od Milivoja Katnića i Ivice Stankovića kada je u pitanju procesuiranje samog vrha vlasti, što potvrđuju i njihovi rezultati i to ne samo oni koji se odnose na političku korupciju. S druge strane, smatram da je važno u kontinuitetu javnost informisati o anomalijama u ovom društvu, naročito kada se one odnose na veliku korupciju i organizovani kriminal povezan sa samim vrhom vlasti, kao i da svi dokazi budu prikupljeni i evidentirani za neko tužilaštvo koje će imati dovoljno nezavisnosti od politike i lične i profesionalne hrabrosti da se bore sa tim problemima. Dvojac Katnić – Stanković nisu ti ljudi.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIODRAG LEKIĆ, PREDSJEDNIK DEMOSA: Glas za DPS je glas za „Kovertu”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o slobodi vjeroispovjesti služi i dalje, pa i ovoj fazi kakofonije tzv. ekspertskih razgovora – kao rezervni položaj za odvraćanje građana od centralnih tema u  prezaduženoj zemlji, posebno teških korupcionaških skandala

 

MONITOR: Reagujući na nastavak pregovora između vlasti i Mitropolije, kazali ste da vlast pred izbore nastavlja sa temama koje podstiču i produbljuju konflikte u Crnoj Gori. Šta stoji iza tog poteza vlasti?

   LEKIĆ: Sasvim je jasno da cinično i neodgvorno podgrijavanje podjela, sada već i sa iskopavanjem rovova, ima za cilj opstanak na vlasti. Pritom, podgrijavanje podjela se izvodi kao podgrijavanje neke političke sarme ili igre bez granica, sve to po cijenu ruženja zemlje iznutra i spolja.

Iako je mnogo toga ogoljeno, pa zato i prolazi rok trajanja mnogih obmana – vlast uporno izbjegava prezentovanje njenih rezultata i realnog stanja u zemlji. A to je stanje ekonomije, socijalne i pravne države, građanske demokratije, nezavisnog pravosuđa, međunacionalne i ukupne vrijednosne kohezije u društvu, sloboda medija, a posebno statusa sada partijski zarobljenog Javnog servisa itd.

U navedenim okolnostima se došlo do zaključaka da Zakon o slobodi vjeroispovjesti, koji od one skupštinske noći u decembru do ovog julskog „popravljanja” zakonskih normi u nastavcima – ipak trenutno ima najveću upotrebnu vrijednost u operaciji manipulisanja crnogorskim građanima.

Uostalom, treba li podsjećati da proizvodnja unutrašnjih konflikata jeste metodologija vladanja u čitavom trideseto godišnjem periodu trajanja iste vlasti.

MONITOR: Kako vidite stav analitičara da je vlast obnovila pregovore, jer se plaši uticaja Mitropolije na birače? 

LEKIĆ: Treba imati u vidu i da je vlast obnovila temu crkve i zakona nakon što je politička eksploatacija korona epidemije, koja je dovela i do neustavnog raspisivanja izbora, ušla u krizu najnovijom epidemiloškom situcijom i razvojem događaja.

U takvim uslovima Zakon o slobodi vjeroispovjesti služi i dalje, pa i ovoj fazi kakofonije tzv. ekspertskih razgovora – kao rezervni položaj za odvraćanje građana od centralnih tema u  prezaduženoj zemlji, posebno teških korupcionaških skandala.

Izborna inovacija DPS i njenog predsjednika da u ustavno proklamovanoj sekularnoj državi ovoga puta idu na tržište ljudskih duša i religije je već dala teške rezultate. Ne samo što je zemlja jednim pravno i politički poroblematičnim zakonom i reakcijama građana dodatno i frustrirajuće iznova duboko podijeljenja, sve uz visoke i riskantne tenzije.

Naime, Đukanović je sa samozvanim oreolom ovjerenog  čuvara nacionalnog identiteta, istina njemu novog identiteta, čitavom ovom operacijom koja ništa nije riješila na crkvenom planu, proizveo sliku zemlje duboke krize identiteta.

MONITOR: Ocijenili ste da uoči izbora centralna tema nije crkva, nego „Koverta”. Ali zar baš „Koverta” nije pokazala da su institucije zarobljene i da u tom ambijentu ne mogu biti održani fer i demokratski izbori?

LEKIĆ: Stoji ocjena da korupcionaški skandal „Koverta” jeste pokazao, i to drastično, zarobljenost institucija. Pokazao je, nažalost, i da se kritičke ocjene međunarodnih adresa kojima se traži pravni i politički ishod za takve primjere endemske korupcije ostanu skoro mrtvo slovo na papiru.

Kada govorim o centralnosti teme „Koverta” – koja bukvalno i simbolički izražava sistem korupcije, tu osnovnu, kanceroznu bolest ove zemlje – mislim na njene odjeke kod građana.

Građani će, vjerujem, biti svjesni situacije – da glas za DPS znači glas za „Kovertu”.

MONITOR: Zašto onda bojkot nije opcija? Dodatno, opozicija se na to obavezala građanima nakon afere „Koverta”.

 LEKIĆ: Mislim da se opozicija primarno obavezala da smijeni postojeću vlast i što hitnije izgradi temelje demokratske, pravne i ekonomski stabilne države.

Sve opcije djelovanja treba da budu podređene tom cilju. Opcija bojkota ima svoje argumente. Njih ipak treba sagledati u kontekstu i svih drugih.

Vjerovatno ćemo se saglasiti da ne treba izabrati onaj opozicioni oblik djelovanja koji će najviše odgovarati Đukanovićevoj vlasti. Ne treba isključiti mogućnost da bi opcija bojkota izbora mogla biti dobra vijest za DPS.

Jer u uslovima simulacije većeg broja partija satelita na izborima, uz moguću solidnu izlaznost građana, sve to odobreno od međunarodnih faktora koji inače stalno ponavljaju da su protiv bojkota izbora – bojkot opozicije bi mogao biti poklon vlastima u Crnoj Gori. Pobjeda vlasti bez borbe. Model današnjeg, u suštini jednopartijskog Nikšića, na državnom nivou.

Konačno, u varijanti bojkota opozicije i sami građani bi mogli da dignu glas, i to ne bez razloga, zašto se opozicija predala bez borbe na izborima.

Zato temu učešća na izborima treba primarno sagledavati na realistički način. A realizam je – neko bi nas na to mogao i podsjetiti – ozbiljan politički i filozofski pravac.

MONITOR: Demos je sa Demokratama i nekoliko manjih partija formirao, kako je saopšteno „građanski blok”. URA ide samostalno, okuplja intelektualce, opet u „građanski blok”. Zašto imamo dva „građanska bloka”?

LEKIĆ: Osim što smatram da svaka stranka, pa i URA, imaju legitimno pravo da izaberu način izlaska na izbore, uključujući i onaj samostalan, prepustio bih takođe svakoj stranci da ona obrazloži razloge za svoj izbor.

Mogu govoriti o izboru Demosa za koaliciju stranaka koje imaju vrlo slične političke programe boreći se za iste demokraske ciljeve političke, ekonomske i kulturne emancipacije savremene Crne Gore.

MONITOR: Šta je, u stvari, u pozadini konflikta između Demokrata i URA-e?

LEKIĆ: Nisam siguran da poznajem dovoljno te odnose, pogotovu ne pozadine odnosa dvije stranke.

MONITOR: Koliko pred izbore pomažu svađe u opoziciji?

LEKIĆ: Izvjesno ne pomažu. Zapravo odmažu. Ohrabruje da već u relativno dužem periodu nije bilo napadanja u opoziciji. To ukazuje i da je opozicija naučila određene lekcije iz prošlosti. Vjerujem da će tako i ostati. Mislim da je i opoziciona javnost manje podložna mogućim manipulacijama. U takvim uslovima nije teško zaključiti da bi eventualni pojedinačni napadi u samoj opoziciji išli u korist DPS i njihovih klijenata podzemnog daha. Vlast čeka opoziciju na greškama. Ne smijemo im to dozvoliti ovoga puta.

MONITOR: Zašto je nemoguća ujedinjena, organizovana akcija opozicije?

LEKIĆ:  Ujedinjena opozicija, a mislili ste izborno ujedinjena, jeste moguća. Takvih organizovanja je već bilo u prošlosti. S različitim izbornim rezultatima. Ovoga puta se nije uspjelo i ne bih se vraćao na pojedinosti koje su uostalom objašnjenji od samih aktera na sastancima gdje se raspravljalo o tome.

Ali to ne znači da izlazak u nekoliko kolona sprečava saradnju opozicije tokom izbornog procesa. Naprotiv. Sve treba da bude podređeno zajedničkom cilju.

Vidite, opozicija uz sve svoje interne probleme se bori u nedemokratskim uslovima, u državi koja je zaglavljena i u izbornom blatu. U takvim uslovima opozicija ulazi u političku arenu skoro poluvezanih ruku.

Uprkos tome dobar dio odgovornosti nosi sama opozicija. Prije svega neophodnim djelovanjem snaga koje su objektivno kredibilna alternativa postojećoj vlasti, spremni da izgrađuju Crnu Goru kao ozbiljnu, pristojnu, prosperitetnu zemlju evropskih standarda i pravila koja bi jednako važila za sve njene građane.

Konačno, i građani su akteri koji oblikuju budućnosti ove zemlje. Ponižavanje građana zahtijeva građanski odgovor.

MONITOR: Pozvali ste vlast da odloži izbore zbog epidemiološke situacije. Mislite li da će se to dogoditi?

 LEKIĆ: Pozvali smo institucije i pojedince koje nose najveću stručnu i institucionalnu odgovornost da daju kompetentnu, javno odgovornu ocjenu i predloge u vezi sa odražavanjem zakazanih izbora.

Nažalost, sve je sada u rukama vrha vlasti, konkretno njenog predsjednika. Uprkos činjenici da je u svim elementarno demokratskim zemljama materija izbora jednako stvar vlasti i opozicije.

Ovdje nije tako iz samo jednog razloga. Država je autokratska. Sa vlašću koja je van demokratske kontrole, dok se neki njeni dijelovi nalaze i van pravnog poretka. Zato je Crna Gora i dalje daleko od članstva u EU.

Zato smo i daleko od uživanja prednosti članstvom u EU. Ne samo zbog evropskih, demokratskih standarda, već i ogromnih ekonomskih benefita koja recimo sada uživa Hrvatska nakon posljednjeg uspješnog evropskog samita na kojem je odlučeno o znatnim materjalnim stimulansima zemljama članicama EU za prevazilaženje krize uslovljene pandemijom.

MONITOR: Kako vidite Crnu Goru nakon septembra i ovih izbora?

 LEKIĆ: Vidim je kao zemlju građana koji odbijaju da budu podanici i objekti političko-ideološko-nacionalnih manipulacija, čiji je sastavni dio potreba za postojanjem u Crnoj Gori nekih stalnih vođa koje će odlučivati u ime svih.

Vidim je na početku ozbiljnog i uspješnog liječenja od dva virusa koji su je skoro bacili na koljena. Primarno, virus korupcije, zatim virus korone.

Sve kao pretpostavka za građenje odgovorne države u službi građana, za strpljivo izgrađivanje zrelog društava kolektivne demokratske svijesti kao najvećeg garanta progresa i budućnosti zemlje.

 Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR SCI MED. IGOR MIĆUNOVIĆ, PREDSJEDNIK OBRAZOVNOG KOMITETA SVJETSKE FEDERACIJE KINESKE TRADICIONALNE MEDICINE: Korona nije sezonski bezopasni grip

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je proglasila ,,korona free” prema pravilima epidemiološke struke. Bilo je prisutno uvjerenje da se može plasirati ,,korona free” brend kao reklamni moto za promociju turizma, a uslijedilo je postojanje sistemskih grešaka i oponiranja na relaciji službi pojedinih lokalnih opština i državnih službi

 

MONITOR: Crna Gora je postigla neslavan rekord: u regionu ima najviše zaraženih od korona virusa na 100.000 stanovnika. Zašto se to dogodilo?

MIĆUNOVIĆ: Uvjerenja sam da je stanje u kojem se trenutno nalazi Crna Gora posljedica neodgovornosti, nerazumijevanja, kriminalnih aktivnosti kao i uvjerenja da je pandemija CoVid 2019 kod dobrog dijela građana Crne Gore shvaćena kao sezonski bezopasni grip.

Poznato je da je mnogo građana prelazilo granicu Crne Gore uprkos zabrani prelaska, te ponovno importovalo virus korone u Crnu Goru. Bez obzira na razloge prelaska granice, prijeko je potrebno identifikovati te građane, kao i pripadnike granične policije, ukoliko postoji naznaka da je tim osobama pomagano da ilegalno prelaze granicu Crne Gore, te ih adekvatno zbrinuti i sankcionisati. Glavni problem na Balkanu, a time i u Crnoj Gori, je objektivno sagledavanje učinjenog prestupa, te njegovo proporcionalno sankcionisanje. Već decenijama Crna Gora pokušava da se oporavi nakon raspada SFRJ-a, sankcija, bombardovanja 1999,  što je proizvelo polarizovanje građana, i od proglašenja nezavisnosti 2006. godine dodatno podijelilo crnogorsko društvo. Epilog tog procesa je da dobar dio građana ne vjeruje zvaničnim predstavnicima vlasti i oponira svemu što vlasti pokušavaju postići, pa makar imalo veze i sa pandemijom virusa korone.

MONITOR: Kako objašnjavate fenomen da se Crna Gora proglasila za prvu ,,korona free” državu u Evropi, proglasila kraj epidemije i otvorila granice da bi sad stigla do zabrinjavajućeg broja zaraženih?

MIĆUNOVIĆ: Crna Gora je prvi talas pandemije virusa korone shvatila veoma ozbiljno. Uz pomoć naše dijaspore, UN, Evropske unije, NR Kine, budžetskim preusmjeravanjima Vlade Crne Gore, kao i donacijama građana Crne Gore se nadomješćavao deficit respiratora i medicinske opreme. Postigao se zavidan uspjeh u tom procesu. Crna Gora je proglasila ,,korona free” prema pravilima epidemiološke struke, što je sasvim adekvatno.

Problem nastaje nakon tog početnog uspjeha. Znate, najlakše je zatvoriti granice ukoliko imate neznatan broj zaraženih virusom korone. Mnogo teže je funkcionisati kada je u okruženju epidemiološki bum. Očigledno je bilo prisutno uvjerenje da se može plasirati ,,korona free” brend kao reklamni moto za promociju turizma Crne Gore. Balkanski mentalitet rada je sve samo ne postojan. Ono što je uslijedilo je zapravo postojanje sistemskih grešaka i oponiranja na relaciji službi pojedinih lokalnih opština i državnih službi. Očigledno je da nam fali profesionalaca u raznim službama, a ne političkih kandidata, koji će radi svojih političkih ciljeva narušiti epidemiološko zdravlje građana Crne Gore. Ne zaboravite događaje okupljanja građana, tj. protesta u Budvi, te organizovanja litija, koji su dodatno usložili epidemiološku situaciju. Mišljenja sam da otvaranje granica nije bilo preuranjeno, već problem nalazim u strategiji. Naime, trebalo je iskoristiti ,,korona free” vrijeme za izradu funkcionalnijeg sistema epidemiološke zaštite, za što smo mogli da naučimo i implementiramo strategiju  od NR Kine, Koreje ili Japana, što se nažalost nije desilo.

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo