Povežite se sa nama

INTERVJU

KEMAL KURSPAHIĆ, NOVINAR, PUBLICISTA I DIPLOMATA IZ SARAJEVA: Zemlja zaustavljena u vremenu

Objavljeno prije

na

Nosioci tri nepomirljiva politička projekta – bošnjačkog zaklinjanja u odanost ,,cjelovitoj i nedjeljivoj državi”, srpskog potezanja u svakom domaćem sporu prijetnje otcjepljenjem i pridruženjem Srbiji i hrvatskog agresivnog zagovaranja obnove ratnog projekta ,,Herceg-Bosne” dovele su do potpune blokade svih državnih institucija u Bosni i Hercegovini

 

MONITOR: Koji su najveći problemi sa kojima se BiH danas suočava?

KURSPAHIĆ: Bosna i Hercegovina je već godinama zemlja zaustavljena u vremenu. U prvim postdejtonskim godinama bilo je nekog napretka dok su međunarodni partneri aktivno gurali projekt ,,mirne Bosne”. Oni su, međutim, prerano – prije nego što su domaće institucije ustavno i funkcionalno osposobljene da same vode državne poslove – proglasile ,,domaće vlasništvo” nad projektom da bi on od aprila 2006. godine gotovo potpuno bio prepušten na nemilost domaćim nacionalističkim partijama i vođama. To se dogodilo kad je partija najpatriotskijeg imena – Stranka za BiH Harisa Silajdžića odbila ,,aprilski paket” ustavnih promjena koje su vodile postepenom jačanju i većoj funkcionalnosti državnih institucija. Amerikanci, koji su posredovali u tom projektu, od tada su, zaokupljeni novim svjetskim izazovima, digli ruke od vodeće uloge i kao i u vrijeme raspada Jugoslavije devedesetih ostavili Evropi da se brine o pospremanju u ,,svom dvorištu”. Evropa je vjerovala kako će i sama perspektiva pridruženja porodici evropskih naroda, kao što je to bilo u bivšim zemljama sovjetskog bloka, potaknuti domaće reformske snage i inicijative. Nasuprot tome – u odsustvu međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini su se posljednjih godina vratile na scenu ideje etničkih podjela koje su i proizvele užase devedesetih. Nosioci tri nepomirljiva politička projekta, bošnjačkog zaklinjanja u odanost ,,cjelovitoj i nedjeljivoj državi”- srpskog potezanja u svakom domaćem sporu prijetnje otcjepljenjem i pridruženjem Srbiji i hrvatskog agresivnog zagovaranja obnove ratnog projekta ,,Herceg-Bosne” čije su vođe osuđene za udruženi zločinački poduhvat, dovele su do potpune blokade svih državnih institucija. Tome svemu, kao i devedesetih, snažno doprinose i susjedne Srbija i Hrvatska, koje kao samozvani ,,garanti Dejtonskog sporazuma” potiču vladajuće srpske i hrvatske partije u Bosni i Hercegovini u održavanju u životu fantazija iz vremena Cvetkovića i Mačeka i Miloševića i Tuđmana. Ti projekti konačne podjele razlog su i što je Bosna i Hercegovina duže od decenije potpuno zaustavljena na euroatlantskom putu za koji je opredijeljena većina njenog stanovništva. Tužna metafora tog stanja je grad Mostar u kojem više od deset godina ne mogu da se održe izbori za gradsku upravu.

MONITOR: Da li nedavno usvojena Programska deklaracija SDA, kako to tvrdi Dodik, poziva na sukobe, da je antiustavna, antidejtonska…

KURSPAHIĆ: Političke partije imaju potrebu i obavezu prema članstvu i sljedbenicima da definišu i obznane svoje programske ciljeve. Moj problem s tom deklaracijom nije u tome što se SDA zalaže za građansku državu već u tome što ona nema državotvornu ideju i maštu niti ima iza sebe istoriju zalaganja za ciljeve iz Deklaracije kao što ni Dodikova i Čovićeva partija, koje agresivno guraju projekte podjele i otcjepljenja, nemaju nikakav legitimitet da osporavaju ideju države ravnopravnih građana i naroda čak i kad to zagovara partija upitne posvećenosti tim idealima.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 25. OKTOBRA

Komentari

INTERVJU

Sead Hodžić, urednik portala Fokus, eksluzivno za Monitor iz Njujorka: Kao u apokaliptičnim filmovima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve ono što smo svojevremeno smatrali filmskim maštarijama danas je stvarnost. Grad je na svjetskoj mapi postao centar zaraze. Svakog je dana  sve veći broj i zaraženih i mrtvih. Svjedoci smo optužbi i kontraoptužbi  čelnika grada i države Njujork i predsjednika Trampa koji nije imao sluha da na vrijeme Njujorčanima obezbijedi pomoć

 

MONITOR: Kako je Amerika postala najveće žarište na svijetu po broju zaraženih od korone?

HODŽIĆ: Uprkos upozorenjima koja su stigla mjesecima ranije, dok se virus SARS-CoV-2 širio u Kini, Sjedinjene Američke Države su, čini mi se, ovu zarazu dočekale nespremne. Bogata i razvijena država, koju su na Indeksu globalne zdravstvene zaštite kotirali kao najspremniju za pandemiju, danas je u velikim problemima. Pominju se brojevi od čak 100.000 do 200.000 umrlih u naredna tri mjeseca. Ovih dana na CNN-u i u drugim medijima pratim sve vezano za virus. Za ovako brzo širenje stručnjaci kao glavni razlog navode nedostatak testiranja i identifikovanje zaraženih osoba, kao i gustinu naseljenosti u leglu zaraze – Njujorku. Kažu da se puno kasnilo i da na vrijeme nijesu preduzete mjere, uprkos upozorenjima ljekara i stručnjaka o mogućim posljedicama korona virusa. Stručnjaci kažu da su bolnice, nakon upozorenja, morale biti spremne za pandemiju, s dovoljnim brojem obučenog osoblja koje će se isključivo baviti oboljelima od korona virusa. Pominje se i nedostatak zaliha, odgovarajućih maski, dezinfekcionih sredstava, respiratora…

MONITOR: U Njujorku je stopa širenja virusa pet puta veća nego u ostalim krajevima države?

HODŽIĆ: Njujork je svijet u malom i primjer da ljudi sa čitave planete mogu živjeti mirno na jednom malom prostoru. Baš zbog te šarenolikosti i odnosa prema stanovnicima – bez obzira na njihove različitosti, isključivo se na njih gleda kao na ljude, za mene je to najljepši grad na svijetu, u kojem, uzgred da pomenem, živi i najviše iseljenika iz Crne Gore. Trenutno u Njujorku živimo kao u apokaliptičnim filmovima. Sve ono što smo svojevremeno smatrali filmskim maštarijama danas je, nažalost, stvarnost. Grad je na svjetskoj mapi postao centar zaraze, gdje je svakog dana sve veći broj i zaraženih i mrtvih. Ovih dana smo svjedoci optužbi i kontraoptužbi čelnika grada i države Njujork i predsjednika Trampa koji nije imao sluha da na vrijeme Njujorčanima obezbijedi pomoć. Nedostatak testova, dezinfekcionih sredstava i maski, kao i gustina naseljenosti, neblagovremeno zatvaranje škola, restorana i drugih mjesta gdje se ljudi masovno okupljaju, uzrokovali su ovakvu situaciju. Primjera radi, Njujorčani se svakodnevno sretnu sa hiljadama ljudi kako na ulici, tako i u metrou, gdje se putnici zbog velike gužve tiskaju jedni uz druge. U takvoj sredini, a uz nedostatak sredstava zaštite koje sam već nabrojao, normalno je da dođe do masovne zaraze.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR: Pribojavam se svijeta poslije korone

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijeme krize je dobrodošlo autoritarnim režimima, jer je to njihovo prirodno okruženje – mogu da čine šta hoće i ne polažu nikome račune za to. Oni se te lagodnosti neće lako odreći ni kada opasnost od epidemije prođe

 

MONITOR: Premijer Duško Marković zahvalio se crnogorskim medijima na profesionalnom i kvalitetnom izvještavanju u vrijeme korone. Kako Vi vidite izvještavanje ovdašnjih medija otkako je pandemija postala naša svakodnevnica i jedina tema?

VUKOVIĆ: Razumljivo je meni što se premijer zahvaljuje medijima. Ljudi iz vlasti vole da im mediji budu pri ruci i izvještavaju o njihovih pregnućima, a klone se kritike i zavirivanja ispod tepiha, kako se ne bi svrstali u tabor otežavajućih okolnosti.

Možda ova situacija pomogne premijeru da ozbiljnije shvati značaj medija u društvu i potrebu da se ta oblast uredi na način koji odgovara društvu koje želi da bude demokratsko i kome su svi ljudi jednako važni.

Od hvale koju sada izgovara premijer, više bih volio da je on održao obećanje iz obraćanja parlamentu dok je još bio mandatar 2016. godine. Tada je najavio izradu strategije razvoja medijskog sektora u Crnoj Gori, a do sada niti imamo strategiju niti nove, bolje medijske zakone.

Nemam cjelovit uvid u medijsku produkciju u doba korone, ali sam siguran da su oni koji  su  i ranije radili u javnom interesu nastavili to da čine, a oni koji su radije služili državi, kako je to lani definisao generalni direktor nacionalnog javnog emitera RTCG Božidar Šundić, dodatno usavršavali te vještine.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Disciplina, solidarnost i strpljenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadam se da ćemo naći način da iznjedrimo prave borce za društvo i zajednicu, da će oni  biti prepoznati od društva, da će njihova djela postati primjer novim generacijama. Dugo se u našem društvu njeguju poremećene ljudske vrijednosti. Po prirodi sam optimista, vjerujem da će nas COVID 19 naučiti pameti

 

MONITOR: Dom zdravlja Podgorica je protekle sedmice otvorio telefonske linije za psihosocijalnu pomoć građanima. Koliko ste imali poziva i zašto su vam se ljudi najviše obraćali?

BURDŽOVIĆ: Aktuelna situacija kod nas i u svijetu zahtjevala je niz novih potreba u organizaciji zdravstvenih ustanova. Razumjevajući potrebe stanovništva, uprava Doma zdravlja je intervenisala otvaranjem ovih linija. Kontakt sa ljekarom u našem drušvu je uvijek imponovao, sad je neophodan kako bi zaštitili sebe i zdravstveni sistem svojim ostajanjem kod kuće. Prvog dana imali smo desetine poziva u kojima su građani tražili različite informacije, vidno uznemireni, sa vrlo malo stpljenja i koncentracije što je i očekivano kada vlada panika u društvu. Najveći broj poziva odnosio se na informisanje o epidemiološkoj  situaciji i novonastalim problemima kada je u pitanju socijalna i psihološka problematika. Ovakva kriza dovešće i do zloupotreba, na nama je da ih brzo prepoznajemo i eliminišemo.

MONITOR: Da li se razmišlja o sličnoj pomoći za medicinske radnike ili psihološka pomoć za medicinare već postoji u okviru zdravstvenog sistema?

BURDŽOVIĆ: Institut za javno zdravlje je pojavom epidemije, angažovao  psihologe za pomoć svojim zaposlenima. Otvarenjem telefonskih linija za građane, Dom zdravlja Podgorica je obratio posebnu pažnju na medicinare, pa ove linije stoje od prvog dana i njima na raspolaganju. To su učinili i drugi domovi zdravlja, kao i KCCG. Zdravstveni radnici u velikoj mjeri trpe strah, ali se oni, nažalost, teže odlučuju da zatraže ovakvu vrstu pomoći. To pokazuje da  većina njih i dalje nije u stanju da otvoreno priča o problemu mentalne prirode sa kojim se susreće. No, s druge strane, većina medicinskih radnika svojom hrabrošću pokazuju koliko je posao zdravstvenog radnika human, takve među nama krasi poseban entuzijazam u ovakvim okolnostima. Oni pokazuju visok nivo organizacije, a njihovo djelovanje je krajnje konstruktivno i korisno za cijelu zajednicu.

Otvaranjem ovih telefonskih linija direktno pomažemo i kolegama na drugim nivoima zaštite. Moje kolege psihijatri koji će opservirati psihijatrijske pacijente zaražene COVIDO-19 imaju težak zadatak. A to je po odluci Nacionalnog koordinacionog tima, odjeljenje psihijatrije u Opštoj bolnici Nikšić. Ovaj virus negativno utiče na  sistem organa za disanja, a, nažalost, mnogi psihijatrijski ljekovi u takvim stanjima, su  kontraindikovani. Pred ljekarima će se javiti moralna i profesionalna dilema, a odluke će biti u njihovim rukama. Ovim putem im dajem punu podršku i stojim na raspolaganju.

Nažalost u Koordinacionom timu nema kolega psihijatara. Mislim da bi svojim prisustvom i sugestijama oni mogli biti od velike koristi. Sugestijama na načine plasiranja uznemirujućih informacija uticali bi na prevenciju  panike i njenih efekata. Istovremeno, ne oglašava se struka. Udruženje psihijatara Crne Gore do sada nije imalo niti jedno javno saopštenje, mislim da mu je to bila obaveza.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo