MONITORING
SLUČAJ KOSTANJICA: UNESCO osujetio dio planova DPS-a i investitora

Da nije bilo upozorenja UNESCO-a Kostanjica bi bila ,,uljepšana” sa još objekata i preko8.000 kvadrata. Investitor sada tuži Opštinu Kotor zbog neizdatih dozvola. Iz Opštine za Monitor kažu da će nastojati da ,,zadovolje interese građana i investitora”
Gradanja u Kostajnici promijenila je vizure Boke Kotorske i pogled na Gospu od Škrpjela iz pravca Perasta. Radovi na dva naselja u Kostanjici – Boka Gardens i Boka Projekt završeni su 2017, a od 2014. iz UNESCO-a stižu prijetnje da će Kotor biti skinut sa liste svjetske baštine zbog prekomjerne gradnje u zalivu.
Pored dva sagrađena turistička naselja, država je DUP-om Kostanjica iz 2009. odobrila i građenje trećeg. Inevstitor A-Y Montenegro podnio je zahtjev za još osam građevinskih dozvola za 8.700 m2 dodatne turističke gradnje u Kostanjici. Bivši gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić ih je odbio, pa je pred Privrednim sudom kompanija A-Y Montenegro pokrenula spor protiv Opštine Kotor radi naknade štete.
Veliko nezadovoljstvo političke i biznis elite dovelo je do smjene Jokića. Novoj DPS vlasti ostao je problem Kostanjice – želja domaćih političara i investitora i striktne zabrane gradnje od strane UNESCO-a.
Iz Opštine Kotor, na čijem čelu je sada Željko Aprcović iz DPS-a, u odgovorima na pitanja Monitora podsjećaju da je kompanija A-Y Montenegro pokrenula spor protiv Opštine pred Privrednim sudom, ali da je pripremno ročište više puta odlagano: ,,Napominjemo da će Opština Kotor nastojati da u interesu lokalnog stanovništva, a u granicama zakona, učiniti sve kako bi zadovoljila interese kako građana tako i investitora”.
Iz Opštine Kotor objašnjavaju da je komapnija A-Y Montenegro 28. novembra 2016. podnijela Sekretarijatu za urbanizam zahtjev za izdavanju građevinske dozvole. Građevinska dozvola nije izdata, kako navode, zbog opredjeljenja države da sačuva status Kotora na listi svjetske baštine UNESCO-a. Pozivaju se na Akcioni plan Vlade s početka 2017. koji je uslijedio nakon upozorenja UNESCO-a na zasijedanju u Istanbulu 2016. godine: ,,Studija procjene uticaja je utvrdila da bi dalja gradnja na području DUP-a Kostanjica imala za posljedicu brisanje grada Kotora sa Svjetske liste baštine UNESCO-a, te je predložena suspenzija sprovođenja odredbi i akata kojima bi se dozvolila gradnja na osnovu DUP-a Kostanjica”.
Kako je uopšte došlo do toga da se usvoji ovaj sporni plan,koji bi da nije bilo intervencije UNECSO-a i pored toga što je katastrofalan bio do kraja realizovan?
Novi Detaljni urbanistički plan Kostanjice donesen je 2009, a produžen 2013. Njegova izrada počela je 2008. odlukom tadašnje predsjednice Opštine Kotor Marije Ćatović.
Prije izrade plana, kako se radi o zaštićenom području, u izradi Studije zaštite graditeljskog nasljeđa, bili su uključeni Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora i Arhitektonski fakultet iz Podgorice. U toku javne rasprave o novom DUP-u veliki broj građana imao je pribjedbe kojima se tražilo ucrtavanje i izgradnja novih objekata.
Predlog DUP Kostanjica je dostavljen 7.09.2009. godine Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine radi davanja saglasnosti. Tadašnji ministar uređenja prostora i zaštite životne sredineBranimir Gvozdenović je 17.09.2009. godine dao saglasnost na Predlog plana.
Opština Kotor je nacrt DUP-a uputila Ministarstvu kulture na mišljenje i Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika. I pored zakonskog roka od 15 dana da odgovori, Regionalni zavod odgovara tek nakon dva mjeseca i daje negativno mišljenje. Ministarstvo kulture, na čijem čelu je bio Branislav Mićunović, kasnije se nalazio i na čelu Komisije za UNESCO, je čekalo da prođe javna rasprava i odgovorilo tek nakon 50 dana. Tek kada je DUP Kostanjica usvojen, iz Ministarstva kulture je došlo negativno mišljenje o ovom planu. Negativno mišljenje je bilo samo mrtvo slovo na papiru, gradnja je počela.
Tadašnji gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić je u decembru prošle godine Ustavnom sudu uputio predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o donošenju izmjena i dopuna DUP-a Kostanjice iz 2009 i 2013. U kome se između ostalog tvrdi da DUP Kostanjica nije bio usaglašen sa planom višeg reda (prostornim planom opštine Kotor). I pored toga ministar Gvozdenović izdaje saglasnost u kojoj kaže da je procedura usvajanja DUP-a tekla u skladu sa zakonom. Jokić tvrdi da je Gvozdenović prekršio zakon: ,,Kako Skupština nije imala saglasnost da je DUP usklađen sa planom višeg reda, tako isti nije mogao biti zakonito usvojen, pa samim tim ova Odluka treba biti oglašena neustavnom i nezakonitom’’.
Pored Ustavnog i Privrednog suda, slučajem Kostanjica bavio se i Upravni sud kome se kompanija A-Y Montenegro žalila zbog neizdavanja građevinskih dozvola od strane Opštine Kotor. U međuvremenu uključilo se i Specijalno državno tužilaštvo. Naime, krajem prošle godine kompanija A-Y Montenegro podnosi krivičnu prijavu protiv funkcionera Opštine zbog neizdavanja građevinskih dozvola. Katnićevo tužilaštvo ekspresno reaguje i traži od Opštine Kotor kompletnu dokumentaciju koja se odnosi na postupanje lokalne uprave u vezi sa zahtjevima za izdavanje građevinskih dozvola kompanije A-Y Monetenegro.
Osnivač kompanije A-Y Montenegroje A-Y Kostajnica limited iz kako piše u Centralnom registru privrednih subjekata ,,Jersey – Kanalska ostrva”. Izvršna direktorica je Marina Bigai-Kovačević, a ovlašćeni zastupnici Riad Halaby i Luka Popović.
Za po svemu sudeći nezakonite odluke koje su dovele do rizika da se Kotor izbriše sa Liste svjetske baštine niko se ne poziva na odgovornost. Da nije bilo UNESCO-a sve što je zamišljeno i odobreno na Kostanjici bi bilo izgrađeno. Ovako investitorima ostaje nada da će na sudu od građana naplatiti neodgovornost državnih i lokalnih političara. Koji teško da su izmjene i dopune planova aminovali bez nekog debelog ličnog interesa.
Ponos Kotora
Kada je sredinom prošle godine Opština Kotor uputila dopis firmi Boka Gardens da moraju sanirati kulturni i prirodni pejzaž koji je devastiran njihovom gradnjom, iz ove kompanije su oštro reagovali. Tvrdnjom da je Boka Gardens ponos Kotora. Uz pozivanje na stručnost izvođača radova, oni su naglasili da su izgradili 20 odsto manje objekata nego što je predviđeno DUP-om da bi sačuvali zelene površine.
U izvještaju eksperata UNESCO-a s kraja prošle godine ponovo se preporučuje da se uređenjem zemljišta i sadnjom biljaka bar pokuša smanjiti vizuelni uticaj gradnje Boka Projekta i Boka Gardens. Eksperti preporučuju da lažnu istorijsku kulu treba ukloniti, navodeći da uključivanje pseudoistorijskog tornja u projekat liči na ruganje istorijskom gradu preko puta – Perastu.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal
Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.
Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.
Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.
Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.
Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.
Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.
Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.
Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.
Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.
Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.
Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.
Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama. To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.
Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora
PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”
Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.
DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija
Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.
DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića
Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.
OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran
Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.
ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini
Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.
MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna
Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS4 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO4 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS1 sedmica
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom