Povežite se sa nama

MONITORING

RADNICI, POSLODAVCI, POTROŠAČI: Ko se boji neradne nedjelje

Objavljeno prije

na

Vijest o prvoj neradnoj nedjelji u Crnoj Gori izazvala je buru: obradovala je radnike a uznemirila poslodavce koji se spremju da toj mjeri doskoče

 

Nedjelja, 20. oktobra, biće prva neradna u Crnoj Gori. Ova vijest obradovala je radnike, posebno one u sektoru trgovine, koji će konačno moći da taj dan provedu sa porodicom, da se odmore, druže sa prijateljima.

Ministarstvo ekonomije spremilo je obrazloženje za uspostavljanje novog zakona: ,,Uvođenjem neradne nedjelje poslodavci će moći znatno da povećaju produktivnost rada i smanje troškove održavanja. Ovo ne može uticati na smanjenje broja radnika, već se poslovi mogu ravnomjerno raspoređivati na radne dane”.

To poslodavce nije razuvjerilo da gubitaka neće biti.

Iz tržnog centra Delta City za Monitor kažu: ,,Mi ćemo kao kompanija poštovati ovaj zakon. Ipak, značajno je napomenuti da su subota i nedjelja dva najvažnija dana za modnu i sportsku maloprodaju, a brojke govore da vikendom šoping mol posjeti od 18 do 24 hiljade ljudi. Procjena na nivou industrije je da nedjelja kao neradni dan izaziva gubitak od minimum milion eura u prometima na mjesečnom nivou naših zakupaca, a oko 20 odsto radne snage na nivou centra ostaće bez posla“.

Iz ovog šoping mola pozivaju se na primjer država regiona: ,,U Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, molovi rade nedjeljom. U Sloveniji rade skraćeno. Molovi rade nedjeljom u Velikoj Britaniji, Finskoj  Danskoj, Švedskoj, Bugarskoj, Turskoj i Rumuniji“.

Iz Ministarstva ekonomije objašnjavanju da ovaj zakon može samo pozitivno da utiče na opšte ekonomske aktivnosti, kao i na kvalitet života pojedinaca, porodice i društva. ,,Ni u kom slučaju ovakvo zakonsko rješenje neće uticati na snabdjevenost potrošača, već na promjenu dosadašnjih navika u smislu da će se nabavka obavljati ostalim danima“, kažu.

Neko kome je palo na pamet da u nedjelju kupi jaknu, moći će to da uradi u ponedjeljak, kada se prodavnica otvori. To je jasno radnicima i potrošačima. Poslodavcima nije. Savjetnik za pravna pitanjaUnije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Filip Lazović ranije se u medijima suprotstavio ovom mišljenju: ,,Možemo govoriti o prelivanju prometa među ostale dane kada pričamo o domaćim državljanima kao potrošačima, ali kada pričamo o turistima onda moramo imati u vidu da ćemo imati gubitke”.

Iz UPCG sada ne žele da se bave pretpostavkama kako će novi zakon uticati na profit poslodavaca i otpuštanje radnika. Kažu – vrijeme će pokazati. Umjesto toga, podnijeli su inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti člana Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Iz UPCG smatraju da se ovaj član kosi sa članom koji garantuje slobodu preduzetništva. Idu korak dalje i ocjenjuju da je odluka o neradnoj nedjelji diskriminatorna jer su privredni subjekti iz djelatnosti trgovine stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na privredne subjekte koji posluju u drugim granama djelatnosti a kojima je dozvoljen rad nedjeljom.

Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) oštro kritikuju ovu inicijativu poslodavaca, i smatraju je još jednim napadom na radna prava zaposlenih u trgovini, u sektoru gdje su ta prava najugroženija. Iz ove organizacije stav da nedjelja treba da bude neradan dan potkrepljuju činjenicom da trgovina ne pripada sektorima čija priroda posla zahtijeva neprekidan rad. Podsjećaju i na radna prava zaposlenih u drugim djelatnostima: ,,Dobro bi bilo da se Vlada sjeti i zaposlenih u građevinarstvu ili šumarstvu“.

Odgovore na pitanja upućena kompaniji VOLI, Monitor do zaključenja ovog broja nije dobio. Možda su bili zauzeti smišljajući metode kako nadoknaditi nedjeljne profite. I smislili su: subotom će se u Voliju raditi do ponoći, a sa sve primamljivim sloganom: Subotom do sada najveći popusti, ne bi li se privukao što veći broj kupaca. Za radnike ove kompanije ne važi slogan Voli vas voli.

Među komentarima na društvenim mrežama  prednjače oni u kojima se pozdravlja zakon o neradnoj nedjelji. Ima i ovakvih: ,,Mnogi bi pristali da rade i nedjeljom, samo da se dobro plati. Eto kako se živi“. I ovaj stav su komentarima podržali mnogi.

Nedjeljom će sa radom nastaviti apoteke, kiosci za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinske stanice i pijace.

Uprava za inspekcijske poslove pozvala je preduzeća da poštuju zakon o neradnoj nedjelji, jer će u suprotnom, pored novčanih kazni, biti propisane i mjere zatvaranja objekata. Predviđene novčane kazne kreću se od hiljadu do 10 hiljada eura za kompaniju, a za direktore od 200 do 500 eura.

BBC piše da u Evropskoj uniji ne postoji jedinstven stav o nedjelji kao neradnom danu, ali je direktivom o radnom vremenu propisano da radnici moraju imati dan za odmor. ,,U njemačkom ustavu nedjelja i državni praznici označeni su kao dani za odmor, ali postoje i izuzeci, pa u nekim gradovima radnje rade nekoliko nedjelja godišnje. U Norveškoj je 2018. godine skupština izglasala da zabrana rada nedjeljom ostaje na snazi. Mađarska je 2015. godine zabranila da radnje rade nedjeljom, ali je nakon samo godinu dana tu odluku i ukinula. Francuska je 2015. godine usvojila zakon koji je gradonačelnicima dao mogućnost da izaberu 12 nedjelja godišnje koje će biti radne za trgovce. Izuzetak su radnje u oblastima sa velikim brojem turista koje rade svakog vikenda”, samo su neki primjeri u svijetu o kojima je pisao ovaj portal.

Nekada ste nedjeljom do 10 ujutru mogli da kupite hleb, novine i mlijeko. Piljare su se potom zatvarale. Odmoran radnik je produktivan radnik. U trci za profitom, mnogi su zaboravili na to staro pravilo. Ali i na to da su radnici ljudska bića, sa svojim potrebama. Potreba za slobodnim vremenom je jedna od osnovnih.

                                                                                                           Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo