Povežite se sa nama

Izdvojeno

GUSINJE I PLAV VIŠE NIJESU ,,SLIJEPO CRIJEVO” CRNE GORE: Obnovljen put nade

Objavljeno prije

na

Skraćenjem dužine puta od Gusinja i Plava do Podgorice i obratno, preko teritorije Albanije, za tri puta – sa 210 na 70 km, mogućnosti razvoja su otvorene. Pitanje je koliko će biti iskorištene

 

Gotovo sedam decenija čekali su Gusinjani i Plavljani, a i ostali stanovnici Gornjeg Polimlja, da se ponovo otvori put preko Albanije kako bi na  najlakši i najbrži način mogli doći do centralnog dijela Crne Gore i prema Primorju. Da do Podgorice ne moraju putovati tri sata, već upola manje.

Ta mogućnost otvorena je 2016. godine kada je završena izgradnja puta koji od Skadra vodi prema graničnom prelazu Vrmoš, odnosno Grnčar, koji se nalazi na teritoriji opštine Gusinje.

No, još punih pet godina čekalo se da Crna Gora napravi 14 km puta od Tuzi preko Dinoše do graničnog prelaza Cijevna Zatrijebačka, koji je uglavnom finansiran sredstvima EU. Taj put  trasu od Podgorice do Gusinja skraćuje na manje od 70 km. Dvije trećine ovog veoma kvalitetnog puta vodi kroz Albaniju i prekrasne doline rijeka Cijevne i Tamare, odnosno Albanskih Alpa.

Osim što je na ovaj način konačno ispunjen san mnogih generacija, mještani Gusinja i Plava se nadaju da će ovo podstaći razvoj i zaustaviti dalji odlazak mladih. Mnogi ističu da je za početak dovoljno što više neće biti prunuđeni da prolaze kroz Platije.

Kako kaže Amil Ibrahimagić, Gusinje i Plav su dugo bili ,,slijepo crijevo” Crne Gore. ,,Na sreću, to više ne važi, a na lokalnim upravama obje opštine jeste da se ova ogromna šansa iskoristi”, navodi on.

Ali, dok se čekalo na sve ovo mnogo je energije utrošeno, dosta ljudi, posebno mladih se iselilo, a Plav i Gusinje su postale opozicione opštine u Crnoj Gori.

Čelnici ovih lokalnih uprava su, ipak, optimisti i apeluju da se nastavi sa daljim, konkretnim aktivnostima.

,,Prvi vikend nakon puštanja u promet kraćeg puta od Podgorice evidentni su rezultati – tokom subote i nedjelje preko 3.800 kumulativnih prelaza na graničnom prelazu u Grnčaru, velika posjećenost turističkih lokaliteta plavsko-gusinskog kraja”, kazao je predsjednik Opštine Plav Nihad Canović, dok njegova koleginica iz Gusinja Anela Čekić dodaje da očekuje da na graničnom prelazu Cijevna Zatrijebačka – Grabon neće biti gužvi kakve su se dešavale na Božaju – Hani i Hotit, posebno ljeti, kada u Gusinju borave ljudi iz dijaspore.

Zato Canović i Čekićeva smatraju da je najbolje rješenje izgradnja zajedničkog graničnog prelaza Crne Gore i Albanije, kakav je Sukobin – Muriqani kod Ulcinja, kako bi se principom jednog zaustavljanja, skratilo vrijeme čekanja i smanjili ukupni troškovi.

Iz Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije u Plavu su ranije saopštili da se zalažu i za otvaranje novog graničnog prelaza između Crne Gore i Albanije, a to je Ćafa Vranices iznad Jasenice i Trokuza. Kako navode, time bi se stvorili uslovi za spajanje Nacionalnog parka Prokletije i Nacionalnog parka Valjbona, te stvaranje međunarodnog nacionalnog parka, koji će biti velika ekonomska razvojna šansa Plava, Gusinja i regiona, posebno kada su u pitanju poljoprivreda i turizam.

Inače, već duže vrijeme se najavljuje i otvaranje graničnog prelaza Ckla – Zogaj na Skadarskom jezeru, a premijer Albanije Edi Rama i potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović su nedavno u Tirani dogovorili izgradnju mosta preko rijeke Bojane koji će povezivati Velipoju sa Ulcinjom.

Na ovaj način će se bar malo rasteretiti prelaz Sukobin, koji je najfrekventniji u zemlji, jer tuda svake godine pređe preko dva miliona putnika. I na kojem još uvijek nema robnog prometa iako tako nešto stalno od crnogorske Vlade traže privrednici Ulcinja, Bara i Budve.

Poslanik Albanske koalicije Jedinstveno i lider Demokratske partije Fatmir Đeka kaže da put od Podgorice do Gusinja i Plava predstavlja prirodnu vezu Crne Gore i Albanije, podstiče razvoj i bolju povezanost sa tim prekrasnim, ali nerazvijenim područjima. On ukazuje  da će sve do punog izražaja doći tek kada se izgradi put od Plava do Peći. ,,Tada će ovaj kraj konačno prodisati na oba ‘plućna krila’”.

 

Jedini put prema – Americi!

Put od Skadra prema Gusinju je predstavljao karavansku trasu iz starih vremena. Jer, kada su sa robom stigli u Gusinje trgovcima su se dalje otvarali putevi prema Bosni, Sandžaku i Kosovu.

To je omogućilo sveopšti razvoj, pa je sredinom 19. vijeka ova varoš imala 600 domaćinstava i 200 trgovinskih i zanatskih radnji.

Nakon što je 1948. godine hermetički zatvorena granica prema Albaniji, ovo malo urbano mjesto je praktično postalo zapećak Crne Gore.

Decenijama je lagano odumiralo, a jedini put, obično bez povratka, odavde je vodio za Sjedinjene Američke Države. Tamo živi i radi oko 30.000 Gusinjana i Plavljana, odnosno tri puta više nego što je danas stanovnika u Gusinju i Plavu!?

Oni koji su ostali u Gusinju govorili su prije desetak godina, tadašnjem američkom ambasadoru u Crnoj Gori Roderiku Muru, da su zbog loših uslova života spremni da se ,,kolektivno isele u SAD”.

Mustafa CANKA

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo