Povežite se sa nama

OKO NAS

HERCEG NOVI: POIGRAVANJE S POSLJEDNJOM VOLJOM JEDNOG DOBROTVORA: Uzaludna ljubav Nika Džanjevića

Objavljeno prije

na

Proteklo je devet godina od kada je Anketni odbor tadašnjeg saziva Skupštine Opštine Herceg Novi, kako stoji u izvještaju, poslije 39 održanih sjednica i više od godinu rada konstatovao da ,,jedna humana i iznad svega ljudska želja našeg sugrađanina, pokojnog Nika Džanjevića iz Igala, nije ispoštovana”. Međutim, kako tada, 28. jula 2009. godine, tako i dan danas, sva nepokretna imovina koju je Džanjević testamentom ostavio hercegnovskoj srednjoj školi Ivan Goran Kovačić u vlasništvu je trećih lica i nije privedena namjeni koju je svojeručnim testamentom, u koji je i Monitor imao uvid, penzioner iz Igala zavještao za pomoć učenicima svoga grada.

,,Rukovođen ljubavlju prema rodnom kraju i željom da pomognem siromašnim učenicima koji nemaju sredstava za školovanje, ja ovim svu svoju imovinu, kao i sva moja potraživanja koja se budu zatekla poslije moje smrti ostavljam – Gimnaziji Ivan Goran Kovačić u Herceg Novom, koju imenujem svojim jedinim nasljednikom, ograničenjem da se moja nepokretna imovina može prodati nikada, niti pak gotov novac trošiti već da se prihod od nepokretne imovine, kamata od gotovog novca mogu naplaćivati i upotrebiti samo za školovanje đaka Gimnazije u Herceg Novom”, stoji u drugoj tački testamenta koji je Džanjević svojeručno napisao u maju 1979. godine.

U istom dokumentu Niko Jova Džanjević, penzioner iz Igala, obavezuje svoga nasljednika, dakle srednju školu Ivan Goran Kovačić, da osnuje Zadužbinu Nika Džanjevića iz Igala, koja će u skladu sa tačkom dva testamenta, upravljati cjelokupnom zaostavštinom. Na osnovu toga testamenta, poslije smrti Nika Džanjevića preminulog u oktobru 1990. godine, Osnovni sud u Herceg Novom donosi Rješenje o nasljeđivanju (posl. br. 022890), kojim se nepokretnosti upisane u tadašnjim knjigama u K.O. Topla na česticama 232/3, 289, 252/4, i K.O. Sutorina na česticama 161/1, 160/2 i 32/96, kao i novac deponovan u Societe de banque Suisse Lousanne, dodjeljuju srednjoj školi Ivan Goran Kovačić. Po tom rješenju, a u skladu s testamentom, naznačeno je da se nasljednik ograničava u pogledu raspolaganja zaostavštinom i da ne može otuđiti nepokretnosti.

Međutim, prema svemu sudeći, a i tvrdnjama osobe koja je član školskog odbora roditelja i koja je željela da ostane anonimna i koja nam je i dala sve ove podatke, te nepokretnosti nikada nijesu stavljene u svrhu određenu testamentom, niti su, bez obzira na zakonske zabrane promjene titulara, u vlasništvu zakonskog nasljednika, odnosno Srednje škole Ivan Goran Kovačić.

Da je situacija takva potvrdio je i izvještaj Anketnog odbora: „Što se tiče nepokretne imovine, sedam katastarskih parcela više se ne vode na ostavioca, to jest nasljednika, već na druga lica, za koje se nije utvrdio osnov sticanja nepokretnosti”, stoji u izvještaju koji je potpisala tadašnja predsjednica radne grupe Anketnog odbora dr Nada Setečnić. U istom dokumentu, koji je u tadašnjem sazivu SO Herceg Novi, dostavljen odbornicima navode se i primjeri: ,,Primjer broj 1- plac u Igalu, veličine 2000 kvadratnih metara, ispod magistrale prešao je u privatno vlasništvo zamjenom zemljišta za plac koji je ustupljen kao opštinski, a ne zadužbinski. Primjer broj 2 – za katastarsku parcelu Topla 717/1 KO Topla u Igalu ne postoji dokumentacija da se utvrdi osnov sticanja. Primjer broj 3 – kat. parc. 374 KO Topla je primjer otuđenja nekretnine, nema prepisa lista nepokretnosti i neizvjesno je čija je to parcela. Primjer broj 4 – na djelovima kat. parc. u Njivicama, upis je izvršen na osnovu novog premjera izlaganja plana nekretnina, a ne na pravnom osnovu, tako da su se te katastarske parcele istopile i vode se na nove vlasnike.”

Jednostavno rečeno, sva nepokretna imovina Nika Džanjevića otuđena je na razne načine. Da bi se obavio ovaj važan posao, svakako je neophodna obrada eksperata pravne i geodetske struke, a biće posla i za opštinskog tužioca, ukoliko bude volje da se spasi ono što je pokojni Niko Džanjević s ljubavlju ostavio siromašnim đacima hercegnovske Gimnazije, navodi se u izvještaju, koji je 28. jula 2006. godine dr Nada Setenčić dostavila lokalnom paralamentu.

Naknadno se, po završetku rada Anketnog odbora, došlo i do saznanja da kod UBS banke u Švajcarskoj, postoje i obveznice kupljene u Luksemburgu i da njihova vrijednost iznosi oko 137.000 eura.

Naš sagovornik iz Odbora roditelja tvrdi da je škola raspolagala jedino gotovim novcem, a da joj ništa od nekretnina još nije pripalo te da još ništa nije privedeno namjeni.

Koliko se zaista poštuje testament igalskog dobrotvora? Šta je urađeno na vraćanju imovine zakonskom nasljedniku, odnosno Srednjoj školi Ivan Goran Kovačić? I ostala pitanja vezana za ovaj slučaj ostala su bez odgovora, jer iz resornog ministarstva nijesmo dobili odgovor iako su, na adrese šefice kabineta i PR službe Ministarstva prosvjete, ta pitanja poslata u srijedu 15. jula. Takođe, nikakav komentar nijesmo mogli dobiti ni od Moma Dragićevića, direktora hercegnovske Srednje škole Ivan Goran Kovačić, jer nije odgovarao na telefonske pozive.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo