Povežite se sa nama

OKO NAS

UMJETNOST AUTOMEHANIČARA MLADENA KARIŠIKA: Suvo granje uobličeno u stav

Objavljeno prije

na

Kreativnost, talenat, pomalo i dokolica, potreba da ,,glasno” saopšti svoje poruke, sve je to tridesetogodišnjeg Kolašinca Mladena Karišika, pokrenulo da komade drva razbacanih po obali Tare, obličava u originalne skulpture, kojima su oduševljeni i sugrađani i turisti.

Prvo je nastao Drekavac, visok četiri i po metra: Stop nezakonitom uništavanju šuma. ,,Drekavac je, inače, mitsko biće kojim se plaše djeca, a ovaj moj treba da uplaši šumokradice i skrene pažnju nadležnima da bolje čuvaju šume. Skulpturu sam, uz pomoć nekolicine drugova, a prije svih Ivana i Miloša, pravio tri- četiri dana. Od suvog je granja različitih vrsta drveta, dakle ‘100 posto naša’. Granje sam skupljao pored Tare, pa sam na taj način malo i očistio oko 1,5 km obale”, kaže Karišik.

Mladić je nekoliko dana kolicima dovozio suvo granje, skupljeno pored rijeke, pa je to bio teži dio posla. Pravljenje Drekavca bilo mu je zadovoljstvo.

Autor se trudi, da njegova djela budu autentična, da ne podsjećaju na filmske ili kreacije iz stripova. Suvo granje za konstrukciju od letvi pričvršćeno je ekserima, koji su koštali pet eura, pa je to jedini finansijski trošak za Karišikovo umjetničko djelo.

Drekavac u rukama ima testeru i znak STOP. Karišik kaže da je za početak želio da pošalje što razumljiviju poruku, kako sugrađanima, tako i turistima. Očekuje da će se Drekavac uskoro preseliti u centar grada. U tome ima podršku i lokalne Turističke organizacije (TO).

,,Iz TO su podržali ovo što radim i vrlo je vjerovatno da će skulptura uskoro biti prenesena u centar grada. Ja bih volio da to bude na vrh Sibirske ulice, na mjestu gdje je bezobzirno posječena jedna od najstarijih lipa u gradu. Tako bi simbolika Drekavca bila još jača”, kaže autor.

Karišik je automehaničar, ali bez posla. Dok se ne zaposli, kaže, trudiće se da na kreativan način troši slobodno vrijeme. Cilj mu je, prije svega, da kroz ono što radi prenese svoje stavove, ali i ktitike na račun kolašinske svakodnevice.

,,Uskoro će centar Kolašina ukrasiti još jedna skulptura. Ima još snažniju i, rekao bih, univerzalniju poruku. Želim da to bude iznenađenje za sve, pa ne govorim mnogo, ali ovih dana vrijedno radim. Skulptura će biti posvećana djeci i onome što je njima važno”.

Karišik kaže da je uobličavanje suvog granja i korijenja postao njegov najpodesniji način da saopšti stav i poruku o onome što ga okružuje. I ubuduće će na taj način upozoravati, kritikovati, najavljivati…

Kolašinc nema formalno umjetničko obrazovanje, ali ima puno vajarskih ideja. Svoje skulpture nije prodavao niti mu je to prioritet. Nedavno je po narudžbini napravio Balkan boja za ugostiteljski objekat u centru grada.

,,Vlasnici kafića Balkan u samom centru grada naručili su mi da i za njih napravim skulpturu koja je slična Drekavcu. I za ovu skulpturu trebalo mi je deset dana, postavljena je u bašti lokala i drži šank. Nijesam još za njih odredio cijenu mislim da će biti neka simbolična, ali eto sad se može razmišljati i o sitnoj zaradi”, objašnjva Karišik.

Drvo kao materijal namjerava i dalje da koristi. Kad krene u skupljanje grana i komada koje je voda izbacila u glavi već ima izgled skulpture. Zbog toga, iako mu drugovi nude pomoć, najradije ide sam.

,,Ne skupljam sve što stignem, a kad vidim neki komad znam koji je to dio skulpture. Nije baš jednostavno uobličavanje i povezivanje svega toga, što na prvi pogled izgleda haotično, u cjelinu koja odgvara mojoj zamisli. No to je izazov. Drvo volim, mislim da je to najpodesniji material sa kolašinskog vajara”, uz smijeh kaže samouki umjetnik.

Karišik nerado o onome što radi razgovara s novinarima, a kaže ne zna ni da li je umjetnik ni da li bi njegove skulpture dobile ,,prelazne ocjene” nekog kritičara. Sve to, smatra, manje je bitno od zadovoljstva što je našao način da se ,,čuje” njegovo mišljenje. I što ljudi vide njegove radove.

,,Mnogo mladih, koji su ostali u Kolašinu i te kako imaju šta da saopšte. Imaju ideje, vizije, međutim, ne i način da ih obznane i realizuju. Ućutkani su sveukupnom situacijom i moguće da gube samopouzdanje i realnu predstavu o onome što mogu. Možda je ovo što radim spasavanje od toga. To je moj prostor da se izrazim i učinim vidljivim svoje postojanje u ovom gradu. Za sada sugrađani shvataju. I hvale. Nadam se da će i dalje tako biti”, kaže Karišik.

Očekuje i da će njegove skuplture možda biti poen više turističkoj ponudi Kolašina.

Dok privodi kraju radove na skulpturi koja će, uz Drekavca, biti postavljena u centru grada, pored Balkan boja se do sada fotografisalo na desetine turista. Oni traže objašnjenja o tom umjetničkom djelu, a na društvenim mrežama za Karišikov rad mogu se naći samo afirmativni komentari.

,,Želio bih da se prepozna moja iskrenost i autentičnost. To mi je najbitnije. Ne plagiram, ne foliram, radim iz srca. Ne znam da li je to što radim vrijedno neke šire i stručne pažnje, o tome i ne razmišljam. Dobro se osjećam, imam elana da i dalje radim, pa će Drekavac imati narednih godina brojno društvo. Ukoliko iz TO i Opštine procijene da je to vrijedno da se izmjesti iz dvorišta moje kuće, biću zadovoljan. Neću biti nesrećan i ako te skulpture ostanu samo moje”, kaže mladi vajar. Mladen Karišik čini svoje, najljepše što zna, ostalo je do nas.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo