Povežite se sa nama

OKO NAS

UMJETNOST AUTOMEHANIČARA MLADENA KARIŠIKA: Suvo granje uobličeno u stav

Objavljeno prije

na

Kreativnost, talenat, pomalo i dokolica, potreba da ,,glasno” saopšti svoje poruke, sve je to tridesetogodišnjeg Kolašinca Mladena Karišika, pokrenulo da komade drva razbacanih po obali Tare, obličava u originalne skulpture, kojima su oduševljeni i sugrađani i turisti.

Prvo je nastao Drekavac, visok četiri i po metra: Stop nezakonitom uništavanju šuma. ,,Drekavac je, inače, mitsko biće kojim se plaše djeca, a ovaj moj treba da uplaši šumokradice i skrene pažnju nadležnima da bolje čuvaju šume. Skulpturu sam, uz pomoć nekolicine drugova, a prije svih Ivana i Miloša, pravio tri- četiri dana. Od suvog je granja različitih vrsta drveta, dakle ‘100 posto naša’. Granje sam skupljao pored Tare, pa sam na taj način malo i očistio oko 1,5 km obale”, kaže Karišik.

Mladić je nekoliko dana kolicima dovozio suvo granje, skupljeno pored rijeke, pa je to bio teži dio posla. Pravljenje Drekavca bilo mu je zadovoljstvo.

Autor se trudi, da njegova djela budu autentična, da ne podsjećaju na filmske ili kreacije iz stripova. Suvo granje za konstrukciju od letvi pričvršćeno je ekserima, koji su koštali pet eura, pa je to jedini finansijski trošak za Karišikovo umjetničko djelo.

Drekavac u rukama ima testeru i znak STOP. Karišik kaže da je za početak želio da pošalje što razumljiviju poruku, kako sugrađanima, tako i turistima. Očekuje da će se Drekavac uskoro preseliti u centar grada. U tome ima podršku i lokalne Turističke organizacije (TO).

,,Iz TO su podržali ovo što radim i vrlo je vjerovatno da će skulptura uskoro biti prenesena u centar grada. Ja bih volio da to bude na vrh Sibirske ulice, na mjestu gdje je bezobzirno posječena jedna od najstarijih lipa u gradu. Tako bi simbolika Drekavca bila još jača”, kaže autor.

Karišik je automehaničar, ali bez posla. Dok se ne zaposli, kaže, trudiće se da na kreativan način troši slobodno vrijeme. Cilj mu je, prije svega, da kroz ono što radi prenese svoje stavove, ali i ktitike na račun kolašinske svakodnevice.

,,Uskoro će centar Kolašina ukrasiti još jedna skulptura. Ima još snažniju i, rekao bih, univerzalniju poruku. Želim da to bude iznenađenje za sve, pa ne govorim mnogo, ali ovih dana vrijedno radim. Skulptura će biti posvećana djeci i onome što je njima važno”.

Karišik kaže da je uobličavanje suvog granja i korijenja postao njegov najpodesniji način da saopšti stav i poruku o onome što ga okružuje. I ubuduće će na taj način upozoravati, kritikovati, najavljivati…

Kolašinc nema formalno umjetničko obrazovanje, ali ima puno vajarskih ideja. Svoje skulpture nije prodavao niti mu je to prioritet. Nedavno je po narudžbini napravio Balkan boja za ugostiteljski objekat u centru grada.

,,Vlasnici kafića Balkan u samom centru grada naručili su mi da i za njih napravim skulpturu koja je slična Drekavcu. I za ovu skulpturu trebalo mi je deset dana, postavljena je u bašti lokala i drži šank. Nijesam još za njih odredio cijenu mislim da će biti neka simbolična, ali eto sad se može razmišljati i o sitnoj zaradi”, objašnjva Karišik.

Drvo kao materijal namjerava i dalje da koristi. Kad krene u skupljanje grana i komada koje je voda izbacila u glavi već ima izgled skulpture. Zbog toga, iako mu drugovi nude pomoć, najradije ide sam.

,,Ne skupljam sve što stignem, a kad vidim neki komad znam koji je to dio skulpture. Nije baš jednostavno uobličavanje i povezivanje svega toga, što na prvi pogled izgleda haotično, u cjelinu koja odgvara mojoj zamisli. No to je izazov. Drvo volim, mislim da je to najpodesniji material sa kolašinskog vajara”, uz smijeh kaže samouki umjetnik.

Karišik nerado o onome što radi razgovara s novinarima, a kaže ne zna ni da li je umjetnik ni da li bi njegove skulpture dobile ,,prelazne ocjene” nekog kritičara. Sve to, smatra, manje je bitno od zadovoljstva što je našao način da se ,,čuje” njegovo mišljenje. I što ljudi vide njegove radove.

,,Mnogo mladih, koji su ostali u Kolašinu i te kako imaju šta da saopšte. Imaju ideje, vizije, međutim, ne i način da ih obznane i realizuju. Ućutkani su sveukupnom situacijom i moguće da gube samopouzdanje i realnu predstavu o onome što mogu. Možda je ovo što radim spasavanje od toga. To je moj prostor da se izrazim i učinim vidljivim svoje postojanje u ovom gradu. Za sada sugrađani shvataju. I hvale. Nadam se da će i dalje tako biti”, kaže Karišik.

Očekuje i da će njegove skuplture možda biti poen više turističkoj ponudi Kolašina.

Dok privodi kraju radove na skulpturi koja će, uz Drekavca, biti postavljena u centru grada, pored Balkan boja se do sada fotografisalo na desetine turista. Oni traže objašnjenja o tom umjetničkom djelu, a na društvenim mrežama za Karišikov rad mogu se naći samo afirmativni komentari.

,,Želio bih da se prepozna moja iskrenost i autentičnost. To mi je najbitnije. Ne plagiram, ne foliram, radim iz srca. Ne znam da li je to što radim vrijedno neke šire i stručne pažnje, o tome i ne razmišljam. Dobro se osjećam, imam elana da i dalje radim, pa će Drekavac imati narednih godina brojno društvo. Ukoliko iz TO i Opštine procijene da je to vrijedno da se izmjesti iz dvorišta moje kuće, biću zadovoljan. Neću biti nesrećan i ako te skulpture ostanu samo moje”, kaže mladi vajar. Mladen Karišik čini svoje, najljepše što zna, ostalo je do nas.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLAŠIN U SURET LOKALNIM IZBORIMA: Doskorašnji protivnici pod istim političkim kišobranom

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi  donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima

 

Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu  svojevrsna je kombinacija  partijskog podmlađivanja i  političkih  transfera,  koji su,  u nekoliko slučajeva,  spojili čak i  doskora ljute političke  oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.

U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće  SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”,  pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad,  koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.

Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu  Miodrag Vlahović,  koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.

Vuksanović  je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića  optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.

Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije  čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate)  oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.

Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh  izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a.  Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON LIKVIDACIJE JOVANA VUKOTIĆA – NAZIRE LI SE KRAJ RATU KLANOVA:  Krvavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj uniformisanih policajaca  i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao

 

Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.

Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.

U spisima  predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića.  Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.

S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će  se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.

,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”,  smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.

Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama,  organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.

Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo