Povežite se sa nama

OKO NAS

PREKO DVJESTA PLANINARA U DOBROM DOLU NA DURMITORU: Bobot primio obožavaoce

Objavljeno prije

na

Memorijal Danilo Jauković na Durmitoru događaj je koji ozbiljan planinar ne smije propustiti iz više raloga. Tu je uspon na Bobotov kuk, najviši vrh Durmitora i to jednom od najljepših staza u Crnoj Gori – stazom iz Dobrog dola, zatim nezaboravno druženje pored vatri u kampu Šarban i treće – odavanje počasti sjenima velikog zaljubljenika u prirodu koji je umro na svojoj voljenoj planini: Danilu Jaukoviću.

Ovogodišnjem Memorijalu prisustvovalo je preko 200 planinara. Većina mladih planinara ne zna, međutim, mnogo o tome ko je bio general Danilo Jauković i šta je značio ovom kraju, ali i ostatku Crne Gore. Tu su stariji da ih poduče. A o legendarnom Durmitorcu ima se šta ispričati. Život dostojan književnosti ili filma: neustrašivi ratnik koji sa pet rana dolazi pješke od Tjentišta na Sutjesci do svog Durmitora, intelektualac i graditelj u miru i nadasve zaljubljenik u planine. Čovjek čije ime možete pročitati na česmi u Gornjoj Bukovici ili na ulazu u Kanjon Mrtvice pored staze u stijeni koju su napravili inžinjerci bivše JNA a sa kojom je selo Velje Duboko spojeno sa civilizacijom.

„Malo ljudi zna da je pokojni Jauković prvi prošao kanjon da ne bi ugrozio život nekog od vojnika, takav je bio čovjek: uvijek na čelu, uvijek naprijed. I tako je i završio”, sjeća se Hafiz Muratović iz planinarskog društva Montenegro tim koje organizuje Memorijal posvećen Jaukoviću koji je bio i osnivač Planinarskog saveza Crne Gore. Na toj funkciji bio je do smrti. Krenuvši u susret planinarima iz Bosne 9. maja 1977. Njegovo je srce stalo baš na durmitorskim visovima.

Memorijal ustanovljen godinu dana kasnije održavao se do 2012. godine kada je nestao sa zvanične liste godišnjih događaja Planinarskog saveza Crne Gore. Te godine susret planinara je ipak održan zahvaljujući planinarskom društvu Oblun iz Podgorice i brojnim entuzijastima iz cijele Crne Gore i regiona. Već sledeće godine organizacije se poduhvatio Montenegro tim iz Nikšića, planinarsko društvo Pivare Trebjesa , Vojska Crne Gore , odnosno planinari iz kluba Kapetan i Planinski bataljon iz Pljevalja sa poljskom kuhinjom spremnom za čuveni vojnički pasulj. I kamp u Dobrom dolu je ponovo oživio.

A prostrana dolina ispod prevoja Sedlo počinje da se puni dan prije 13. jula kada se memorijal tradicionalno održava. Pristižu automobili dok sunce zalazi za vrh Prutaša i hiljadu ovaca iz farme Kujundžića prilazi torovima, praćene čobanima i lavežom velikih pasa tornjaka.

I dok miriše svježe pokošena kopriva na mjestima gdje se postavljaju šatori počinju susreti sa planinara od kojih se neki nijesu vidjeli od prošlogodišnjeg uspona. Ima i onih koji dođu prvi put. Veselo planinarsko bratstvo brzo preskače barijere upoznavanja – kroz sat vremena svi su kao jedno.

Nakon prospavane noći , sunce kao da eksplodira iznad Durmitora, udiše se punim plućima „vazduh koji miriše” , kao što kaže pjesnik Baćo Tomić, pramenovi magle se preko Sedla dižu iz Šavničke kotline, povremeno prostruji hladni vazduh ali sve obećava lijepi dan na planini.

Rendžeri iz Nacionalnog parka insistiraju da svaki učesnik mora platiti ulaznicu iako planinari koji posjeduju planinarsku knjižicu – a takvih je većina, po zakonu nemaju tu obavezu . I dok se organizatori bakću sa tim problemom, kolona lagano kreće ka najvećem vrhu Durmitora: Bobotovom kuku.

„Hvala planini što nam je podarila ovakav dan i nemojmo da je izazivamo, hajde da uživamo u njoj”, predlaže Vesna Bulatović predsjednica Montenegro tima jednog od organizatora događaja.

Planinarska kolona predvođena iskusnim vodičima ide preko Mliječnog dola ka Zelenom viru, i ispod Šarenih pasova nailazi na prve ozbiljne količine snijega a Zeleni vir je pun i opravdava ime nevjerovatnom nijansom boje svoje površine. Na usponi iznad jezera je ploča postavljena malo ispod mjesta na kome je umro Danilo Jauković idući tadašnjom stazom Bratstva i jedinstva. Najmlađa planinarka tradicionalno postavlja planinsko cvijeće na ploču.

„Neka mu duši miriše”, tužan je Hafiz Muratović i zbog toga što ni ni ove godine nije na Memorilaju Branko, sin pokojnog Jaukovića. Trideset i tri puta je Branko popeo Bobot povodom memorijala, ali ga narušeno zdravlje sprečava da i dalje penje vrhove.

I onda eto Velike previje, priječi se staza ka Škrčkom pogledu, toj, po mnogima najljepšoj tački Crne Gore. Slijedi pola sata završnog napora po stijenama Bobota i konačno upisivanje u svesku na najvišem vrhu Crne Gore.

Kratki predaha na vrhu, pa brzi povratak nazad ka Dobrom dolu jer tamo čeka vojnički pasulj i točeno Nikšićko pivo. Prijatni umor teče venama dok pada noć, gori vatra i bruje akordi Draganove gitare. Ali nema tuge, samo novo obećanje : Vidimo se dogodine.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo