Povežite se sa nama

OKO NAS

IVAN STARČEVIĆ, VLASNIK EKSPORPRISANE ZEMLEJ U PRŽNU NEZADOVOLJAN CIJENOM DRŽAVE: Sramno jeftino

Objavljeno prije

na

ivan-stracevic

„Cijena koja nam se nudi za ekproprisanu zemlja je sramna”, kaže za Monitor Ivan Starčević , jedan od vlasnika zemlje u uvali Pržna koja se oduzima vlasnicima zbog projekta kompanije Qatari Diar na Plavim horizontima.

Taj projekat, turistički kompleks na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, prioritet je Vlade prema Planu prioritetnih projekata iz oblasti turizma, koji je za ovu godinu pripremilo resorno ministarstvo.

Pred Osnovnim sudom u Kotoru vodio se postupak u vezi eksproprijacije zemljišta, na kom su kao suvlasnici upisana fizička lica i Qatari Diar.

,,Činjenica je da se jedan broj vlasnika nije žalio na rešenje o eksproprijaciji, pa su Rešenja postala izvršna i krenulo se u postupak eksproprijacije, ali cijena koja je ponuđena , oko 70 eura po metru kvadatnom, ispod svakog nivoa, obzirom da se radi o građevinskoj zoni turističke namjene s visokim ekskluzivitetom”, kaže Starčević. On i njegova porodica su pred Upravnim sudom Crne Gore tužili Vladu za zloupotrebu institucije javnog interesa.

„Poređenja radi, prostor Almara Beach u Oblatni , koji kilometar dalje bez ikakve ozbiljne infrastrukture je prošle godine prodat za 400 eura po metru kvadratnom. Poreska Uprava je potvrdila svojim nalazom tu cijenu, i naplatila porez na promet nepokretnosti, a radi se o zelenoj-negrađevinskoj zoni”, kaže Starčević za Monitor.

On napominje da je Qatari Diar Property investment Montenegro u stoprocentnom vlasništvu QD Hotel and Marinas LTD Kipar i da država Crna Gora tu nema ni promila vlasništva: ,,Stoga se Vlada pretenciozno miješa u poslove privatnih investitora i uz to ne poštuje zakonom, Ustavom i međunarodnim propisima, zagarantovanu privatnu svojinu zlouputrebljavajući instituciju javnog interesa”, kaže Starčević za naš list.

Starčević tvrdi da postoje indicije da Qatari Diar pritiska Vladu da ispuni dogovore postignute još 2010. godine prilikom prodaje hotelskog kompleksa Plavi Horizonti u uvali Pržna u Krtolima za cjenu od 75 eura po metru kvadratnom.

„ Qatari Diar je obećavao 250 do 300 miliona eura investicija, pa niko nije postavljao pitanje zašto i kome se Pržna prodaje po tako niskoj cijeni kad se okolna i totalno infrastrukturno neopremljena zemlja prodavala po 250 eura po metru kvadratnom. I onda, kad su srušili hotel Plavi horiznoti koji se dvije godine prije toga kompletan renovirao, kad su kupili Pržno za 75eura po kvadratnom metru , odjednom su iz Qatari diar nezadovoljni i žele da odu”.

Odluci Vlade o eksproprijaciji zemljišta na kom Qatari diar gradi kompleks, prethodila je najava katarskog fonda da će odustati od investicije u Crnoj Gori zbog problema sa zemljištem.

Problemi su nastali kada je 2012. godine donešen Nacrt Plana Pržna 2, kojim se predviđa izgradnja kompleksa ekstra luksuznih vila za tržište. Kako se nije mogao postići dogovor o kupovini količine zemljišta dovoljne da zadovolji apetite investitora, po riječima Starčevića, pribjeglo se triku sa Zakonom o eksproprijaciji.

,,U obrazloženju odluke o eksproprijaciji se uopšte pri tom ne daje odgovor na glavno pitanje – u čemu je razlika između luksuznih turističkih vila za tržište i visokoopremljenih stambenih objekata za tržište. Nijesu, jer bi to bilo kao da neko pokuša da objasni razliku između mrkve i šargarepe’., kaže Starčević.

„Razlika je samo to što se za vile sa četiri i više zvjezdica može utvrditi javni interes, a za stambene objekte ne. Vile su oslobođene plaćanja komunalija, čime se uskraćuje budžet Opštine Tivat, dok se za stambene objekte mora platiti sve”, kaže Starčević i dodaje da su se u zakonskom roku žalili Vrhovnom sudu za zaštitu zakonitosti.

,,U konkretnim razgovorima sa našom porodicom, koji su se svodili na to da ne želimo da prodajemo zemlju već da gradimo za sebe svoj objekat, jer površina koju posjedujemo to omogućava, a uklapajući se u arhitektonske i urbanističke standarde koji važe u čitavom kompleksu i ravnopravno učestvujući u troškovima oko infrastrukturnog opremanja zemljišta, odgovor je bio negativan kao i na sve predloge koji nisu podrazumjevali prodaju”, navodi Starčević.

On podsjeća da je prije privatizacije HTP Primorje, vlasnik hotela Plavi horizonti, kupovala zemlju unutar i oko kompleksa po cijenama od 100 do 150 eura po kvadratu.

,,Koja li je ekonomska logika kupovati nešto po 100 do 150 eura po kvadratu a prodati ga po 75eura po m2, dok privatni investitori plaćaju okolno zemljište po 250 eura bez puta i bilo kakve infrastrukture”, pita se Starčević i navodi da se Planom Pržna 1 Qatari Diar obavezuje da izgradi „pravi hotel” sa 5 zvjezdica i sa pripadajućim vilama, što bi se u nekom narednom periodu dalo nekom renomiranom operateru na upravljanje.

U dokumentu resornog mistarstva navodi se da je ugovor o kupoprodaji zaključen prije pet godina, a njegova vrijednost je bila 25 miliona eura. Procijenjena vrijednost investicije je, kako je navedeno, je 250 miliona eura. Očekuje se da se pri kraju godine omoguće uslovi za početak radova na tržnom centru i luksuznom hotelu.

U januaru su izdati Urbanističko tehnički uslovi za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju hotelskog kompleksa na četiri urbanističke parcele i parceli obalnog šetališta i pristupnih saobraćanica u zahvatu izmjena i dopuna urbanističkog projekta „Pržno 1” opština Tivat. Vlada je 8. maja ove godine dala saglasnost za izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekata opšteg interesa mješovitog rizorta, koji obuhvataju zonu UP 1, površine pod saobraćajnicama.

,,Nakon izhradnje telekomunikacione mreže na projektnoj lokaciji, uslijediće pripremni radovi šireg obima, koji uključuju saobraćajnu infrastrukturu i komunalno opremanje terena, kako bi se stvorile pretpostavke da na jesen ove godine počne izgradnja tržnog centra, a do kraja godine i luksuznog hotela”, navodi se u vladinom dokumentu.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo