Povežite se sa nama

OKO NAS

IVAN STARČEVIĆ, VLASNIK EKSPORPRISANE ZEMLEJ U PRŽNU NEZADOVOLJAN CIJENOM DRŽAVE: Sramno jeftino

Objavljeno prije

na

„Cijena koja nam se nudi za ekproprisanu zemlja je sramna”, kaže za Monitor Ivan Starčević , jedan od vlasnika zemlje u uvali Pržna koja se oduzima vlasnicima zbog projekta kompanije Qatari Diar na Plavim horizontima.

Taj projekat, turistički kompleks na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, prioritet je Vlade prema Planu prioritetnih projekata iz oblasti turizma, koji je za ovu godinu pripremilo resorno ministarstvo.

Pred Osnovnim sudom u Kotoru vodio se postupak u vezi eksproprijacije zemljišta, na kom su kao suvlasnici upisana fizička lica i Qatari Diar.

,,Činjenica je da se jedan broj vlasnika nije žalio na rešenje o eksproprijaciji, pa su Rešenja postala izvršna i krenulo se u postupak eksproprijacije, ali cijena koja je ponuđena , oko 70 eura po metru kvadatnom, ispod svakog nivoa, obzirom da se radi o građevinskoj zoni turističke namjene s visokim ekskluzivitetom”, kaže Starčević. On i njegova porodica su pred Upravnim sudom Crne Gore tužili Vladu za zloupotrebu institucije javnog interesa.

„Poređenja radi, prostor Almara Beach u Oblatni , koji kilometar dalje bez ikakve ozbiljne infrastrukture je prošle godine prodat za 400 eura po metru kvadratnom. Poreska Uprava je potvrdila svojim nalazom tu cijenu, i naplatila porez na promet nepokretnosti, a radi se o zelenoj-negrađevinskoj zoni”, kaže Starčević za Monitor.

On napominje da je Qatari Diar Property investment Montenegro u stoprocentnom vlasništvu QD Hotel and Marinas LTD Kipar i da država Crna Gora tu nema ni promila vlasništva: ,,Stoga se Vlada pretenciozno miješa u poslove privatnih investitora i uz to ne poštuje zakonom, Ustavom i međunarodnim propisima, zagarantovanu privatnu svojinu zlouputrebljavajući instituciju javnog interesa”, kaže Starčević za naš list.

Starčević tvrdi da postoje indicije da Qatari Diar pritiska Vladu da ispuni dogovore postignute još 2010. godine prilikom prodaje hotelskog kompleksa Plavi Horizonti u uvali Pržna u Krtolima za cjenu od 75 eura po metru kvadratnom.

„ Qatari Diar je obećavao 250 do 300 miliona eura investicija, pa niko nije postavljao pitanje zašto i kome se Pržna prodaje po tako niskoj cijeni kad se okolna i totalno infrastrukturno neopremljena zemlja prodavala po 250 eura po metru kvadratnom. I onda, kad su srušili hotel Plavi horiznoti koji se dvije godine prije toga kompletan renovirao, kad su kupili Pržno za 75eura po kvadratnom metru , odjednom su iz Qatari diar nezadovoljni i žele da odu”.

Odluci Vlade o eksproprijaciji zemljišta na kom Qatari diar gradi kompleks, prethodila je najava katarskog fonda da će odustati od investicije u Crnoj Gori zbog problema sa zemljištem.

Problemi su nastali kada je 2012. godine donešen Nacrt Plana Pržna 2, kojim se predviđa izgradnja kompleksa ekstra luksuznih vila za tržište. Kako se nije mogao postići dogovor o kupovini količine zemljišta dovoljne da zadovolji apetite investitora, po riječima Starčevića, pribjeglo se triku sa Zakonom o eksproprijaciji.

,,U obrazloženju odluke o eksproprijaciji se uopšte pri tom ne daje odgovor na glavno pitanje – u čemu je razlika između luksuznih turističkih vila za tržište i visokoopremljenih stambenih objekata za tržište. Nijesu, jer bi to bilo kao da neko pokuša da objasni razliku između mrkve i šargarepe’., kaže Starčević.

„Razlika je samo to što se za vile sa četiri i više zvjezdica može utvrditi javni interes, a za stambene objekte ne. Vile su oslobođene plaćanja komunalija, čime se uskraćuje budžet Opštine Tivat, dok se za stambene objekte mora platiti sve”, kaže Starčević i dodaje da su se u zakonskom roku žalili Vrhovnom sudu za zaštitu zakonitosti.

,,U konkretnim razgovorima sa našom porodicom, koji su se svodili na to da ne želimo da prodajemo zemlju već da gradimo za sebe svoj objekat, jer površina koju posjedujemo to omogućava, a uklapajući se u arhitektonske i urbanističke standarde koji važe u čitavom kompleksu i ravnopravno učestvujući u troškovima oko infrastrukturnog opremanja zemljišta, odgovor je bio negativan kao i na sve predloge koji nisu podrazumjevali prodaju”, navodi Starčević.

On podsjeća da je prije privatizacije HTP Primorje, vlasnik hotela Plavi horizonti, kupovala zemlju unutar i oko kompleksa po cijenama od 100 do 150 eura po kvadratu.

,,Koja li je ekonomska logika kupovati nešto po 100 do 150 eura po kvadratu a prodati ga po 75eura po m2, dok privatni investitori plaćaju okolno zemljište po 250 eura bez puta i bilo kakve infrastrukture”, pita se Starčević i navodi da se Planom Pržna 1 Qatari Diar obavezuje da izgradi „pravi hotel” sa 5 zvjezdica i sa pripadajućim vilama, što bi se u nekom narednom periodu dalo nekom renomiranom operateru na upravljanje.

U dokumentu resornog mistarstva navodi se da je ugovor o kupoprodaji zaključen prije pet godina, a njegova vrijednost je bila 25 miliona eura. Procijenjena vrijednost investicije je, kako je navedeno, je 250 miliona eura. Očekuje se da se pri kraju godine omoguće uslovi za početak radova na tržnom centru i luksuznom hotelu.

U januaru su izdati Urbanističko tehnički uslovi za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju hotelskog kompleksa na četiri urbanističke parcele i parceli obalnog šetališta i pristupnih saobraćanica u zahvatu izmjena i dopuna urbanističkog projekta „Pržno 1” opština Tivat. Vlada je 8. maja ove godine dala saglasnost za izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekata opšteg interesa mješovitog rizorta, koji obuhvataju zonu UP 1, površine pod saobraćajnicama.

,,Nakon izhradnje telekomunikacione mreže na projektnoj lokaciji, uslijediće pripremni radovi šireg obima, koji uključuju saobraćajnu infrastrukturu i komunalno opremanje terena, kako bi se stvorile pretpostavke da na jesen ove godine počne izgradnja tržnog centra, a do kraja godine i luksuznog hotela”, navodi se u vladinom dokumentu.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo