Povežite se sa nama

OKO NAS

IVAN STARČEVIĆ, VLASNIK EKSPORPRISANE ZEMLEJ U PRŽNU NEZADOVOLJAN CIJENOM DRŽAVE: Sramno jeftino

Objavljeno prije

na

„Cijena koja nam se nudi za ekproprisanu zemlja je sramna”, kaže za Monitor Ivan Starčević , jedan od vlasnika zemlje u uvali Pržna koja se oduzima vlasnicima zbog projekta kompanije Qatari Diar na Plavim horizontima.

Taj projekat, turistički kompleks na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, prioritet je Vlade prema Planu prioritetnih projekata iz oblasti turizma, koji je za ovu godinu pripremilo resorno ministarstvo.

Pred Osnovnim sudom u Kotoru vodio se postupak u vezi eksproprijacije zemljišta, na kom su kao suvlasnici upisana fizička lica i Qatari Diar.

,,Činjenica je da se jedan broj vlasnika nije žalio na rešenje o eksproprijaciji, pa su Rešenja postala izvršna i krenulo se u postupak eksproprijacije, ali cijena koja je ponuđena , oko 70 eura po metru kvadatnom, ispod svakog nivoa, obzirom da se radi o građevinskoj zoni turističke namjene s visokim ekskluzivitetom”, kaže Starčević. On i njegova porodica su pred Upravnim sudom Crne Gore tužili Vladu za zloupotrebu institucije javnog interesa.

„Poređenja radi, prostor Almara Beach u Oblatni , koji kilometar dalje bez ikakve ozbiljne infrastrukture je prošle godine prodat za 400 eura po metru kvadratnom. Poreska Uprava je potvrdila svojim nalazom tu cijenu, i naplatila porez na promet nepokretnosti, a radi se o zelenoj-negrađevinskoj zoni”, kaže Starčević za Monitor.

On napominje da je Qatari Diar Property investment Montenegro u stoprocentnom vlasništvu QD Hotel and Marinas LTD Kipar i da država Crna Gora tu nema ni promila vlasništva: ,,Stoga se Vlada pretenciozno miješa u poslove privatnih investitora i uz to ne poštuje zakonom, Ustavom i međunarodnim propisima, zagarantovanu privatnu svojinu zlouputrebljavajući instituciju javnog interesa”, kaže Starčević za naš list.

Starčević tvrdi da postoje indicije da Qatari Diar pritiska Vladu da ispuni dogovore postignute još 2010. godine prilikom prodaje hotelskog kompleksa Plavi Horizonti u uvali Pržna u Krtolima za cjenu od 75 eura po metru kvadratnom.

„ Qatari Diar je obećavao 250 do 300 miliona eura investicija, pa niko nije postavljao pitanje zašto i kome se Pržna prodaje po tako niskoj cijeni kad se okolna i totalno infrastrukturno neopremljena zemlja prodavala po 250 eura po metru kvadratnom. I onda, kad su srušili hotel Plavi horiznoti koji se dvije godine prije toga kompletan renovirao, kad su kupili Pržno za 75eura po kvadratnom metru , odjednom su iz Qatari diar nezadovoljni i žele da odu”.

Odluci Vlade o eksproprijaciji zemljišta na kom Qatari diar gradi kompleks, prethodila je najava katarskog fonda da će odustati od investicije u Crnoj Gori zbog problema sa zemljištem.

Problemi su nastali kada je 2012. godine donešen Nacrt Plana Pržna 2, kojim se predviđa izgradnja kompleksa ekstra luksuznih vila za tržište. Kako se nije mogao postići dogovor o kupovini količine zemljišta dovoljne da zadovolji apetite investitora, po riječima Starčevića, pribjeglo se triku sa Zakonom o eksproprijaciji.

,,U obrazloženju odluke o eksproprijaciji se uopšte pri tom ne daje odgovor na glavno pitanje – u čemu je razlika između luksuznih turističkih vila za tržište i visokoopremljenih stambenih objekata za tržište. Nijesu, jer bi to bilo kao da neko pokuša da objasni razliku između mrkve i šargarepe’., kaže Starčević.

„Razlika je samo to što se za vile sa četiri i više zvjezdica može utvrditi javni interes, a za stambene objekte ne. Vile su oslobođene plaćanja komunalija, čime se uskraćuje budžet Opštine Tivat, dok se za stambene objekte mora platiti sve”, kaže Starčević i dodaje da su se u zakonskom roku žalili Vrhovnom sudu za zaštitu zakonitosti.

,,U konkretnim razgovorima sa našom porodicom, koji su se svodili na to da ne želimo da prodajemo zemlju već da gradimo za sebe svoj objekat, jer površina koju posjedujemo to omogućava, a uklapajući se u arhitektonske i urbanističke standarde koji važe u čitavom kompleksu i ravnopravno učestvujući u troškovima oko infrastrukturnog opremanja zemljišta, odgovor je bio negativan kao i na sve predloge koji nisu podrazumjevali prodaju”, navodi Starčević.

On podsjeća da je prije privatizacije HTP Primorje, vlasnik hotela Plavi horizonti, kupovala zemlju unutar i oko kompleksa po cijenama od 100 do 150 eura po kvadratu.

,,Koja li je ekonomska logika kupovati nešto po 100 do 150 eura po kvadratu a prodati ga po 75eura po m2, dok privatni investitori plaćaju okolno zemljište po 250 eura bez puta i bilo kakve infrastrukture”, pita se Starčević i navodi da se Planom Pržna 1 Qatari Diar obavezuje da izgradi „pravi hotel” sa 5 zvjezdica i sa pripadajućim vilama, što bi se u nekom narednom periodu dalo nekom renomiranom operateru na upravljanje.

U dokumentu resornog mistarstva navodi se da je ugovor o kupoprodaji zaključen prije pet godina, a njegova vrijednost je bila 25 miliona eura. Procijenjena vrijednost investicije je, kako je navedeno, je 250 miliona eura. Očekuje se da se pri kraju godine omoguće uslovi za početak radova na tržnom centru i luksuznom hotelu.

U januaru su izdati Urbanističko tehnički uslovi za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju hotelskog kompleksa na četiri urbanističke parcele i parceli obalnog šetališta i pristupnih saobraćanica u zahvatu izmjena i dopuna urbanističkog projekta „Pržno 1” opština Tivat. Vlada je 8. maja ove godine dala saglasnost za izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekata opšteg interesa mješovitog rizorta, koji obuhvataju zonu UP 1, površine pod saobraćajnicama.

,,Nakon izhradnje telekomunikacione mreže na projektnoj lokaciji, uslijediće pripremni radovi šireg obima, koji uključuju saobraćajnu infrastrukturu i komunalno opremanje terena, kako bi se stvorile pretpostavke da na jesen ove godine počne izgradnja tržnog centra, a do kraja godine i luksuznog hotela”, navodi se u vladinom dokumentu.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo