Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA – SUMORNA STATISTIKA: Bijeda na kvadrat

Objavljeno prije

na

Iako je predsjednik lokalnog odbora Demokratske partije socijalista u Andrijevici i predsjednik opštine, Srđan Mašović ocjenjuje da je i ovaj gradić, kao i čitav sjever, zapostavljen od centralnih vlasti. Mašović smatra da je glavni uzrok nedostatak strategije razvoja sjevera, kao i nedostatak ideja na terenu i kvalitetnih razvojnih projekata.

Komentarišući sumorne statističke podatke, predsjednik opštine izražava bojazan da će stalna iseljavanja s područja Andrijevice za relativno kratak period imati za posljedicu manjak mlade radne snage. Mašović ukazuje na činjenicu da je u ovoj opštini već duži vremenski period stopa prirodnog priraštaja negativna. Stopa mortaliteta za nekoliko procenata veća je od stope nataliteta.

„Postoji realna opasnost da dođe do zatvaranja još područnih odjeljenja na seoskim područjima, a dovodi se u pitanje i postojanje srednjoškolskog centra, pošto neće imati dovoljno đaka ako se ovaj trend nastavi” – kaže Mašović.

Monstat je prije nekoliko mjeseci objavio posljednje podatke prema kojima je nezaposlenosti u Andrijevici 34,3 odsto i najveća je u državi. To je nevjerovatnih čak dvadeset procentnih poena više od državnog prosjeka koji iznosi 14,95 odsto.

Sve je jasnije ako se to pretvori u brojke koje kažu da u Andrijevici ima svega petsto zaposlenih, dok je nezaposlenih još toliko, ili precizno 492. Prosječna plata u ovom malenom gradu na sjeveru države iznosi 393 eura, što je za devedeset eura manje od državnog prosjeka.

Kao i drugdje, i u Andrijevici je više penzionera nego onih koji rade. U gradiću pod Komovima ima 709 penzionera, a prosječna penzija je dvjesta eura i za 70 eura manja je od prosjeka u Crnoj Gori. U ovoj opštini nekim oblikom socijalne pomoći obuhvaćene su 184 porodice sa 575 članova.

Predsjednik opštine kaže da je lokalna uprava zbog ovakve situacije usvojila podsticajne mjere u cilju razvoja preduzetništva, i da te mjere prije svega podrazumijevaju učešće Opštine u sufinansiranju radnih mjesta po zaposlenom radniku u iznosu od trista eura.

„Pored toga, Opština se odrekla svojih prihoda prilikom otvaranja novih radnih mjesta i usvojila je mjere poreskih olakšica” – ističe Mašović.

Prema njegovim riječima, u 2015. godini Opština je opredijelila budžetom sredstva u iznosu od 25 hiljada eura za nabavku sadnog materijala i besplatno dodijelila po hiljadu sadnica potencijalnim uzgajivačima malina.

„Strateške razvojne grane na području naše opštine su poljoprivreda, turizam i proizvodnja električne energije proizvedene u minihidroelektranama. Upravo ovih dana puštena je u probni rad minihidroelektrana Bradavac. Njenim puštanjem u rad potkomska sela su dobila jaču i kvalitetniju električnu energiju, što mještani sa zadovoljstvom ističu” – kaže Mašović.

On objašnjava i da je u toku postupak dobijanja dozvola za još tri minihidroelektrane na području opštine Andrijevica, a to su Mojanska rijeka, Kuckaja i Umski potok.

„Mislim da bi Vlada sa svojim ministarstvima i cjelokupnim intelektualnim potencijalom kojim raspolaže država, trebala u što kraćem periodu usvojiti strategiju razvoja sjevera i pronaći strateške partnere koji bi ulagali u ove krajeve. Takođe, trebala bi odobriti veća sredstva za poboljšanje infrastrukture i drugih komunalnih objekata na sjeveru države” – kaže predsjednik opštine Andrijevica.

Ova malena varoš na sjeveru Crne Gore sve do dvijehiljadite godine zapošljavala je oko 650 radnika u proizvodnji. Glavni nosioci razvoja ovog grada bili su Soko Štark s oko 250 radnika, Termovent s oko 175, Polimka s oko 170, Pako s oko 35, Andrimer s oko 40 zaposlenih, uz jedan broj radnika u drugim manjim proizvodnim jedinicama.

„Otpuštanje velikog broja radnika pogoršalo je i onako lošu ekonomsku sliku Andrijevice. Veliki broj ih je otišao na biro rada, a dio je penizionisan pod veoma nepovoljnim uslovima uz minimalne penzije. Ovakva situacija i smanjena ekonomska moć stanovništva dodatno je ugrozila i uslužni sektor, tako da je došlo do zatvaranja većeg broja prodavnica, zanatskih radnji i smanjenja ugostiteljskih kapaciteta” – kaže Mašović.

Koplja oko Andrijevice lomila su se kao da je riječ o najbogatijoj opštini u Crnoj Gori. Na lokalnim izborima 2010. godine DPS i koalicija „Bolja Crna Gora” osvojili su po petnaest mandata, dok je jedan mandat osvojila SDP. Odbornik te partije Veselin Radenović tada se neočekivano priklonio koaliciji „Bolja Crna Gora”, tako da je SNP s partnerima nakratko zadržao vlast.

Novi obrt dogodio se prevođenjem tadašnjeg odbornika PZP Uroša Čukića, koji je mandat dobio unutar koalicije „Bolja Crna Gora”, u klub DPS-a. Tako je ta partija preuzela vlast u Andrijevici, a Čukić danas, osim plate u katastru, prima platu i kao savjetnik predsjednika opštine.

Tako je počelo vrijeme političkih preleta u Crnoj Gori, koji su označeni kao nekažnjena politička korupcija. Predsjednik PZP Nebojša Medojević podnio je, naime, protiv Čukića krivičnu prijavu državnom tužiocu, optužijući njega i druga lica za primanje i davanje mita, ali sudbina te prijave nije poznata.

Bivši predsjendik Opštine Andrijevica, sada potpredsjednik Socijalističke narodne partije Veselin Bakić sumnju u postojanje političke korupcije u Andrijevici javno je iznio još polovinom 2010. godine, kada se s prijavom obratio državnoj Upravi za antikorupcijsku inicijativu, optužujući Direkciju za javne radove da godinama u širokom luku zaobilazi lokalne institucije i asfaltiranje obavlja preko štaba DPS-a.

Već tada je bilo jasno da je Demokratska partija socijalista upregla sve moguće motore u preuzimanje vlasti u varošici na Limu, koja je u tom trenutku bila makar nezadužena i bez viška administracije. Da će vladati po matrici kako ova partija vlada u svim drugim opštinama koje su dovedene na rub propasti, ubrzo je postalo jasno.

DPS je potvrdila vlast na lokalnim izborima 2013. godine koje su SNP i DF bojkotovali, tako da u opštinskom parlamentu danas ima svega dva opoziciona predstavnika. Centralne vlasti tako sada imaju potpunu vlast u Andrijevici, ali šta je bolje kada nemaju rezultate. Ovdje vlada siromaštvo na kvadrat u odnosu na državni prosjek. Statistika je neumoljiva.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo