Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA – SUMORNA STATISTIKA: Bijeda na kvadrat

Objavljeno prije

na

Iako je predsjednik lokalnog odbora Demokratske partije socijalista u Andrijevici i predsjednik opštine, Srđan Mašović ocjenjuje da je i ovaj gradić, kao i čitav sjever, zapostavljen od centralnih vlasti. Mašović smatra da je glavni uzrok nedostatak strategije razvoja sjevera, kao i nedostatak ideja na terenu i kvalitetnih razvojnih projekata.

Komentarišući sumorne statističke podatke, predsjednik opštine izražava bojazan da će stalna iseljavanja s područja Andrijevice za relativno kratak period imati za posljedicu manjak mlade radne snage. Mašović ukazuje na činjenicu da je u ovoj opštini već duži vremenski period stopa prirodnog priraštaja negativna. Stopa mortaliteta za nekoliko procenata veća je od stope nataliteta.

„Postoji realna opasnost da dođe do zatvaranja još područnih odjeljenja na seoskim područjima, a dovodi se u pitanje i postojanje srednjoškolskog centra, pošto neće imati dovoljno đaka ako se ovaj trend nastavi” – kaže Mašović.

Monstat je prije nekoliko mjeseci objavio posljednje podatke prema kojima je nezaposlenosti u Andrijevici 34,3 odsto i najveća je u državi. To je nevjerovatnih čak dvadeset procentnih poena više od državnog prosjeka koji iznosi 14,95 odsto.

Sve je jasnije ako se to pretvori u brojke koje kažu da u Andrijevici ima svega petsto zaposlenih, dok je nezaposlenih još toliko, ili precizno 492. Prosječna plata u ovom malenom gradu na sjeveru države iznosi 393 eura, što je za devedeset eura manje od državnog prosjeka.

Kao i drugdje, i u Andrijevici je više penzionera nego onih koji rade. U gradiću pod Komovima ima 709 penzionera, a prosječna penzija je dvjesta eura i za 70 eura manja je od prosjeka u Crnoj Gori. U ovoj opštini nekim oblikom socijalne pomoći obuhvaćene su 184 porodice sa 575 članova.

Predsjednik opštine kaže da je lokalna uprava zbog ovakve situacije usvojila podsticajne mjere u cilju razvoja preduzetništva, i da te mjere prije svega podrazumijevaju učešće Opštine u sufinansiranju radnih mjesta po zaposlenom radniku u iznosu od trista eura.

„Pored toga, Opština se odrekla svojih prihoda prilikom otvaranja novih radnih mjesta i usvojila je mjere poreskih olakšica” – ističe Mašović.

Prema njegovim riječima, u 2015. godini Opština je opredijelila budžetom sredstva u iznosu od 25 hiljada eura za nabavku sadnog materijala i besplatno dodijelila po hiljadu sadnica potencijalnim uzgajivačima malina.

„Strateške razvojne grane na području naše opštine su poljoprivreda, turizam i proizvodnja električne energije proizvedene u minihidroelektranama. Upravo ovih dana puštena je u probni rad minihidroelektrana Bradavac. Njenim puštanjem u rad potkomska sela su dobila jaču i kvalitetniju električnu energiju, što mještani sa zadovoljstvom ističu” – kaže Mašović.

On objašnjava i da je u toku postupak dobijanja dozvola za još tri minihidroelektrane na području opštine Andrijevica, a to su Mojanska rijeka, Kuckaja i Umski potok.

„Mislim da bi Vlada sa svojim ministarstvima i cjelokupnim intelektualnim potencijalom kojim raspolaže država, trebala u što kraćem periodu usvojiti strategiju razvoja sjevera i pronaći strateške partnere koji bi ulagali u ove krajeve. Takođe, trebala bi odobriti veća sredstva za poboljšanje infrastrukture i drugih komunalnih objekata na sjeveru države” – kaže predsjednik opštine Andrijevica.

Ova malena varoš na sjeveru Crne Gore sve do dvijehiljadite godine zapošljavala je oko 650 radnika u proizvodnji. Glavni nosioci razvoja ovog grada bili su Soko Štark s oko 250 radnika, Termovent s oko 175, Polimka s oko 170, Pako s oko 35, Andrimer s oko 40 zaposlenih, uz jedan broj radnika u drugim manjim proizvodnim jedinicama.

„Otpuštanje velikog broja radnika pogoršalo je i onako lošu ekonomsku sliku Andrijevice. Veliki broj ih je otišao na biro rada, a dio je penizionisan pod veoma nepovoljnim uslovima uz minimalne penzije. Ovakva situacija i smanjena ekonomska moć stanovništva dodatno je ugrozila i uslužni sektor, tako da je došlo do zatvaranja većeg broja prodavnica, zanatskih radnji i smanjenja ugostiteljskih kapaciteta” – kaže Mašović.

Koplja oko Andrijevice lomila su se kao da je riječ o najbogatijoj opštini u Crnoj Gori. Na lokalnim izborima 2010. godine DPS i koalicija „Bolja Crna Gora” osvojili su po petnaest mandata, dok je jedan mandat osvojila SDP. Odbornik te partije Veselin Radenović tada se neočekivano priklonio koaliciji „Bolja Crna Gora”, tako da je SNP s partnerima nakratko zadržao vlast.

Novi obrt dogodio se prevođenjem tadašnjeg odbornika PZP Uroša Čukića, koji je mandat dobio unutar koalicije „Bolja Crna Gora”, u klub DPS-a. Tako je ta partija preuzela vlast u Andrijevici, a Čukić danas, osim plate u katastru, prima platu i kao savjetnik predsjednika opštine.

Tako je počelo vrijeme političkih preleta u Crnoj Gori, koji su označeni kao nekažnjena politička korupcija. Predsjednik PZP Nebojša Medojević podnio je, naime, protiv Čukića krivičnu prijavu državnom tužiocu, optužijući njega i druga lica za primanje i davanje mita, ali sudbina te prijave nije poznata.

Bivši predsjendik Opštine Andrijevica, sada potpredsjednik Socijalističke narodne partije Veselin Bakić sumnju u postojanje političke korupcije u Andrijevici javno je iznio još polovinom 2010. godine, kada se s prijavom obratio državnoj Upravi za antikorupcijsku inicijativu, optužujući Direkciju za javne radove da godinama u širokom luku zaobilazi lokalne institucije i asfaltiranje obavlja preko štaba DPS-a.

Već tada je bilo jasno da je Demokratska partija socijalista upregla sve moguće motore u preuzimanje vlasti u varošici na Limu, koja je u tom trenutku bila makar nezadužena i bez viška administracije. Da će vladati po matrici kako ova partija vlada u svim drugim opštinama koje su dovedene na rub propasti, ubrzo je postalo jasno.

DPS je potvrdila vlast na lokalnim izborima 2013. godine koje su SNP i DF bojkotovali, tako da u opštinskom parlamentu danas ima svega dva opoziciona predstavnika. Centralne vlasti tako sada imaju potpunu vlast u Andrijevici, ali šta je bolje kada nemaju rezultate. Ovdje vlada siromaštvo na kvadrat u odnosu na državni prosjek. Statistika je neumoljiva.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo