Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA – SUMORNA STATISTIKA: Bijeda na kvadrat

Objavljeno prije

na

Iako je predsjednik lokalnog odbora Demokratske partije socijalista u Andrijevici i predsjednik opštine, Srđan Mašović ocjenjuje da je i ovaj gradić, kao i čitav sjever, zapostavljen od centralnih vlasti. Mašović smatra da je glavni uzrok nedostatak strategije razvoja sjevera, kao i nedostatak ideja na terenu i kvalitetnih razvojnih projekata.

Komentarišući sumorne statističke podatke, predsjednik opštine izražava bojazan da će stalna iseljavanja s područja Andrijevice za relativno kratak period imati za posljedicu manjak mlade radne snage. Mašović ukazuje na činjenicu da je u ovoj opštini već duži vremenski period stopa prirodnog priraštaja negativna. Stopa mortaliteta za nekoliko procenata veća je od stope nataliteta.

„Postoji realna opasnost da dođe do zatvaranja još područnih odjeljenja na seoskim područjima, a dovodi se u pitanje i postojanje srednjoškolskog centra, pošto neće imati dovoljno đaka ako se ovaj trend nastavi” – kaže Mašović.

Monstat je prije nekoliko mjeseci objavio posljednje podatke prema kojima je nezaposlenosti u Andrijevici 34,3 odsto i najveća je u državi. To je nevjerovatnih čak dvadeset procentnih poena više od državnog prosjeka koji iznosi 14,95 odsto.

Sve je jasnije ako se to pretvori u brojke koje kažu da u Andrijevici ima svega petsto zaposlenih, dok je nezaposlenih još toliko, ili precizno 492. Prosječna plata u ovom malenom gradu na sjeveru države iznosi 393 eura, što je za devedeset eura manje od državnog prosjeka.

Kao i drugdje, i u Andrijevici je više penzionera nego onih koji rade. U gradiću pod Komovima ima 709 penzionera, a prosječna penzija je dvjesta eura i za 70 eura manja je od prosjeka u Crnoj Gori. U ovoj opštini nekim oblikom socijalne pomoći obuhvaćene su 184 porodice sa 575 članova.

Predsjednik opštine kaže da je lokalna uprava zbog ovakve situacije usvojila podsticajne mjere u cilju razvoja preduzetništva, i da te mjere prije svega podrazumijevaju učešće Opštine u sufinansiranju radnih mjesta po zaposlenom radniku u iznosu od trista eura.

„Pored toga, Opština se odrekla svojih prihoda prilikom otvaranja novih radnih mjesta i usvojila je mjere poreskih olakšica” – ističe Mašović.

Prema njegovim riječima, u 2015. godini Opština je opredijelila budžetom sredstva u iznosu od 25 hiljada eura za nabavku sadnog materijala i besplatno dodijelila po hiljadu sadnica potencijalnim uzgajivačima malina.

„Strateške razvojne grane na području naše opštine su poljoprivreda, turizam i proizvodnja električne energije proizvedene u minihidroelektranama. Upravo ovih dana puštena je u probni rad minihidroelektrana Bradavac. Njenim puštanjem u rad potkomska sela su dobila jaču i kvalitetniju električnu energiju, što mještani sa zadovoljstvom ističu” – kaže Mašović.

On objašnjava i da je u toku postupak dobijanja dozvola za još tri minihidroelektrane na području opštine Andrijevica, a to su Mojanska rijeka, Kuckaja i Umski potok.

„Mislim da bi Vlada sa svojim ministarstvima i cjelokupnim intelektualnim potencijalom kojim raspolaže država, trebala u što kraćem periodu usvojiti strategiju razvoja sjevera i pronaći strateške partnere koji bi ulagali u ove krajeve. Takođe, trebala bi odobriti veća sredstva za poboljšanje infrastrukture i drugih komunalnih objekata na sjeveru države” – kaže predsjednik opštine Andrijevica.

Ova malena varoš na sjeveru Crne Gore sve do dvijehiljadite godine zapošljavala je oko 650 radnika u proizvodnji. Glavni nosioci razvoja ovog grada bili su Soko Štark s oko 250 radnika, Termovent s oko 175, Polimka s oko 170, Pako s oko 35, Andrimer s oko 40 zaposlenih, uz jedan broj radnika u drugim manjim proizvodnim jedinicama.

„Otpuštanje velikog broja radnika pogoršalo je i onako lošu ekonomsku sliku Andrijevice. Veliki broj ih je otišao na biro rada, a dio je penizionisan pod veoma nepovoljnim uslovima uz minimalne penzije. Ovakva situacija i smanjena ekonomska moć stanovništva dodatno je ugrozila i uslužni sektor, tako da je došlo do zatvaranja većeg broja prodavnica, zanatskih radnji i smanjenja ugostiteljskih kapaciteta” – kaže Mašović.

Koplja oko Andrijevice lomila su se kao da je riječ o najbogatijoj opštini u Crnoj Gori. Na lokalnim izborima 2010. godine DPS i koalicija „Bolja Crna Gora” osvojili su po petnaest mandata, dok je jedan mandat osvojila SDP. Odbornik te partije Veselin Radenović tada se neočekivano priklonio koaliciji „Bolja Crna Gora”, tako da je SNP s partnerima nakratko zadržao vlast.

Novi obrt dogodio se prevođenjem tadašnjeg odbornika PZP Uroša Čukića, koji je mandat dobio unutar koalicije „Bolja Crna Gora”, u klub DPS-a. Tako je ta partija preuzela vlast u Andrijevici, a Čukić danas, osim plate u katastru, prima platu i kao savjetnik predsjednika opštine.

Tako je počelo vrijeme političkih preleta u Crnoj Gori, koji su označeni kao nekažnjena politička korupcija. Predsjednik PZP Nebojša Medojević podnio je, naime, protiv Čukića krivičnu prijavu državnom tužiocu, optužijući njega i druga lica za primanje i davanje mita, ali sudbina te prijave nije poznata.

Bivši predsjendik Opštine Andrijevica, sada potpredsjednik Socijalističke narodne partije Veselin Bakić sumnju u postojanje političke korupcije u Andrijevici javno je iznio još polovinom 2010. godine, kada se s prijavom obratio državnoj Upravi za antikorupcijsku inicijativu, optužujući Direkciju za javne radove da godinama u širokom luku zaobilazi lokalne institucije i asfaltiranje obavlja preko štaba DPS-a.

Već tada je bilo jasno da je Demokratska partija socijalista upregla sve moguće motore u preuzimanje vlasti u varošici na Limu, koja je u tom trenutku bila makar nezadužena i bez viška administracije. Da će vladati po matrici kako ova partija vlada u svim drugim opštinama koje su dovedene na rub propasti, ubrzo je postalo jasno.

DPS je potvrdila vlast na lokalnim izborima 2013. godine koje su SNP i DF bojkotovali, tako da u opštinskom parlamentu danas ima svega dva opoziciona predstavnika. Centralne vlasti tako sada imaju potpunu vlast u Andrijevici, ali šta je bolje kada nemaju rezultate. Ovdje vlada siromaštvo na kvadrat u odnosu na državni prosjek. Statistika je neumoljiva.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo