Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA – SUMORNA STATISTIKA: Bijeda na kvadrat

Objavljeno prije

na

Iako je predsjednik lokalnog odbora Demokratske partije socijalista u Andrijevici i predsjednik opštine, Srđan Mašović ocjenjuje da je i ovaj gradić, kao i čitav sjever, zapostavljen od centralnih vlasti. Mašović smatra da je glavni uzrok nedostatak strategije razvoja sjevera, kao i nedostatak ideja na terenu i kvalitetnih razvojnih projekata.

Komentarišući sumorne statističke podatke, predsjednik opštine izražava bojazan da će stalna iseljavanja s područja Andrijevice za relativno kratak period imati za posljedicu manjak mlade radne snage. Mašović ukazuje na činjenicu da je u ovoj opštini već duži vremenski period stopa prirodnog priraštaja negativna. Stopa mortaliteta za nekoliko procenata veća je od stope nataliteta.

„Postoji realna opasnost da dođe do zatvaranja još područnih odjeljenja na seoskim područjima, a dovodi se u pitanje i postojanje srednjoškolskog centra, pošto neće imati dovoljno đaka ako se ovaj trend nastavi” – kaže Mašović.

Monstat je prije nekoliko mjeseci objavio posljednje podatke prema kojima je nezaposlenosti u Andrijevici 34,3 odsto i najveća je u državi. To je nevjerovatnih čak dvadeset procentnih poena više od državnog prosjeka koji iznosi 14,95 odsto.

Sve je jasnije ako se to pretvori u brojke koje kažu da u Andrijevici ima svega petsto zaposlenih, dok je nezaposlenih još toliko, ili precizno 492. Prosječna plata u ovom malenom gradu na sjeveru države iznosi 393 eura, što je za devedeset eura manje od državnog prosjeka.

Kao i drugdje, i u Andrijevici je više penzionera nego onih koji rade. U gradiću pod Komovima ima 709 penzionera, a prosječna penzija je dvjesta eura i za 70 eura manja je od prosjeka u Crnoj Gori. U ovoj opštini nekim oblikom socijalne pomoći obuhvaćene su 184 porodice sa 575 članova.

Predsjednik opštine kaže da je lokalna uprava zbog ovakve situacije usvojila podsticajne mjere u cilju razvoja preduzetništva, i da te mjere prije svega podrazumijevaju učešće Opštine u sufinansiranju radnih mjesta po zaposlenom radniku u iznosu od trista eura.

„Pored toga, Opština se odrekla svojih prihoda prilikom otvaranja novih radnih mjesta i usvojila je mjere poreskih olakšica” – ističe Mašović.

Prema njegovim riječima, u 2015. godini Opština je opredijelila budžetom sredstva u iznosu od 25 hiljada eura za nabavku sadnog materijala i besplatno dodijelila po hiljadu sadnica potencijalnim uzgajivačima malina.

„Strateške razvojne grane na području naše opštine su poljoprivreda, turizam i proizvodnja električne energije proizvedene u minihidroelektranama. Upravo ovih dana puštena je u probni rad minihidroelektrana Bradavac. Njenim puštanjem u rad potkomska sela su dobila jaču i kvalitetniju električnu energiju, što mještani sa zadovoljstvom ističu” – kaže Mašović.

On objašnjava i da je u toku postupak dobijanja dozvola za još tri minihidroelektrane na području opštine Andrijevica, a to su Mojanska rijeka, Kuckaja i Umski potok.

„Mislim da bi Vlada sa svojim ministarstvima i cjelokupnim intelektualnim potencijalom kojim raspolaže država, trebala u što kraćem periodu usvojiti strategiju razvoja sjevera i pronaći strateške partnere koji bi ulagali u ove krajeve. Takođe, trebala bi odobriti veća sredstva za poboljšanje infrastrukture i drugih komunalnih objekata na sjeveru države” – kaže predsjednik opštine Andrijevica.

Ova malena varoš na sjeveru Crne Gore sve do dvijehiljadite godine zapošljavala je oko 650 radnika u proizvodnji. Glavni nosioci razvoja ovog grada bili su Soko Štark s oko 250 radnika, Termovent s oko 175, Polimka s oko 170, Pako s oko 35, Andrimer s oko 40 zaposlenih, uz jedan broj radnika u drugim manjim proizvodnim jedinicama.

„Otpuštanje velikog broja radnika pogoršalo je i onako lošu ekonomsku sliku Andrijevice. Veliki broj ih je otišao na biro rada, a dio je penizionisan pod veoma nepovoljnim uslovima uz minimalne penzije. Ovakva situacija i smanjena ekonomska moć stanovništva dodatno je ugrozila i uslužni sektor, tako da je došlo do zatvaranja većeg broja prodavnica, zanatskih radnji i smanjenja ugostiteljskih kapaciteta” – kaže Mašović.

Koplja oko Andrijevice lomila su se kao da je riječ o najbogatijoj opštini u Crnoj Gori. Na lokalnim izborima 2010. godine DPS i koalicija „Bolja Crna Gora” osvojili su po petnaest mandata, dok je jedan mandat osvojila SDP. Odbornik te partije Veselin Radenović tada se neočekivano priklonio koaliciji „Bolja Crna Gora”, tako da je SNP s partnerima nakratko zadržao vlast.

Novi obrt dogodio se prevođenjem tadašnjeg odbornika PZP Uroša Čukića, koji je mandat dobio unutar koalicije „Bolja Crna Gora”, u klub DPS-a. Tako je ta partija preuzela vlast u Andrijevici, a Čukić danas, osim plate u katastru, prima platu i kao savjetnik predsjednika opštine.

Tako je počelo vrijeme političkih preleta u Crnoj Gori, koji su označeni kao nekažnjena politička korupcija. Predsjednik PZP Nebojša Medojević podnio je, naime, protiv Čukića krivičnu prijavu državnom tužiocu, optužijući njega i druga lica za primanje i davanje mita, ali sudbina te prijave nije poznata.

Bivši predsjendik Opštine Andrijevica, sada potpredsjednik Socijalističke narodne partije Veselin Bakić sumnju u postojanje političke korupcije u Andrijevici javno je iznio još polovinom 2010. godine, kada se s prijavom obratio državnoj Upravi za antikorupcijsku inicijativu, optužujući Direkciju za javne radove da godinama u širokom luku zaobilazi lokalne institucije i asfaltiranje obavlja preko štaba DPS-a.

Već tada je bilo jasno da je Demokratska partija socijalista upregla sve moguće motore u preuzimanje vlasti u varošici na Limu, koja je u tom trenutku bila makar nezadužena i bez viška administracije. Da će vladati po matrici kako ova partija vlada u svim drugim opštinama koje su dovedene na rub propasti, ubrzo je postalo jasno.

DPS je potvrdila vlast na lokalnim izborima 2013. godine koje su SNP i DF bojkotovali, tako da u opštinskom parlamentu danas ima svega dva opoziciona predstavnika. Centralne vlasti tako sada imaju potpunu vlast u Andrijevici, ali šta je bolje kada nemaju rezultate. Ovdje vlada siromaštvo na kvadrat u odnosu na državni prosjek. Statistika je neumoljiva.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo