Povežite se sa nama

OKO NAS

REGIONALNI VODOVOD: Vode ima, ali treba je platiti

Objavljeno prije

na

I u ovoj sezoni neki gradovi na Crnogorskom primorju imaju problema sa vodosnadbjevanjem. To se prije svega odnosi na Herceg-Novi u kojem je stanje bilo nepodnošljivo gotovo tokom cijelog juna. Iz Javnog preduzeća “Regionalni vodovod” (RV) poručuju da će vodosnadbjevanje te bokeške opštine biti bolje – od juna naredne godine, kada će i Herceg-Novi biti priključen na taj sistem.

Ako je suditi po primjeru Ulcinja, tako nešto je realno. Ovaj grad je uvijek u špicu sezone, iako leži na vodi, imao problema sa vodom, posebno u visokim zonama. Razloga je bilo mnigi: dotrajalost vodovodne mreže, veliki gubici, nelegalni priključci na cijeloj trasi od lokalnih izvorišta do krajnjih potrošača. Samo 13 odsto vode je, kako je pokazala jedna analiza njemačkih eksperata, bilo fakturisano!?

Prvi put, prošle godine, vode je bilo dovoljno u svim dijelovima Ulcinja. Iz lokalne uprave tvrde da će tako biti i ove godine, jer su opština Ulcinj i lokalni vodovod, kao i ostalih pet opštinskih vodovoda sa Primorja, sklopili poslovni dogovor sa RV o isporuci vode.

Iako nevoljno, čini se da su lokalni vodovodi bili na to primorani zbog ovogodišnjih malih padavina, što je uzrokovalo nestabilnost njihovih izvora. „S druge strane, izdašnost vodoizvorišta ‘Bolje sestre’, iz Skadarskog jezera, je konstantna i u ovakvim vremenskim uslovima”, kažu u RV i navode da je prošlog mjeseca isporučena rekordna količina vode od preko 1,1 milion kubika, ili čak dva puta više nego u istom periodu lani.

No, ako se rijetko đe na Primorju sada mogu vidjeti table sa natpisima „Ima vode”, ako se to izuzetno značajno pitanje dosta kvalitetno riješilo i rješava, najizraženiji problem sada predstavlja plaćanje. Naime, RV se duguje oko dva miliona eura, od čega polovina otpada na opštinu Budva.

„A tu vodu u vrijednosti duga od milion eura, budvanski vodovod je fakturisao građanima i privrednim subjektima Budve za nekoliko miliona eura više, što se lako može provjeriti na osnovu zvaničnih cijena vode”, kaže direktor RV Goran Jevrić ističući da je trenutno cijena vode iz tog sistema 0,29 centi. „Kada bi iskorišćenost kapaciteta našeg vodoizvorišta bila 80, a ne kao sada 15 odsto, cijena bi bila 10 centi po kubiku”, tvrdi on.

Koristeći monopolsku poziciju i činjenicu da su gotovo sva lokalna vodovodna preduzeća postala bastioni stranaka na vlasti, cijena vode je u svim ovim opštinama izuzetno visoka, posebno u Budvi. Tek je nakon nedavne skupštinske odluke budvanski vodovod bio prinuđen da cijenu vode sa 2,2 eura po kubiku smanji na 1,6 eura, ali je i to, smatraju u Građanskom pokretu URA, i dalje pljačka građana i privrede.

„Cijena kubika vode ne bi smjela da bude veća od 50 centi za građane, odnosno euro za privredu”, rekao je na protesnom skupu održanom u srijedu predsjednik Opštinskog odbora URE u Budvi Radomir Glendža i pozvao sugrađane na neplaćanje računa za vodu zbog astronomskih cijena.

On je istovremeno optužio rukovodstvo Opštine i lokalnog vodovoda za višemilionsku krađu. “Potrebna je građanska neposlušnost da se ne dozvoli ovoj vlasti da pljačka narod, na način koji je krenula. Građani će zbog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i postrojenja za desalinizaciju u narednih 20 godina platiti ukupno 150 miliona eura. Ko nas je za to pitao? Niko. Zato pozivamo glavnog specijalnog tužioca da njegov USKOK konačno uskoči u Opštinu Budva i u preduzeće Vodovod i u druga javna preduzeća koja su opljačkala ovaj narod i zbog kojih iz ovog grada bježe turisti. Jer zbog njihove pljačke, po većim cijenama naplaćuju se usluge i vode i parking i struja i svega ostalog”, kazao je Glendža.

U budvanskom Vodovodu nema spremnosti za dalju korekciju cijena. „Nemamo mi Marezu. Oko 95 odsto Budve pokriveno je vodom sa 30 pimpi, a sve to košta. Niko ne pita koliko koštaju usluge, ali bi svi znatno niže cijene. Mislim da smo izašli u susret građanima i da je cijena od 1,6 eura po kubiku realna”, kaže direktor tog preduzeća Milenko Medigović.

“Zbog odnosa nekih ljudi prema regionalnom vodovodnom sistemu, čini mi se da smo zaboravili da smo prije nekoliko godina imali turističke reklame sa natpisima – ima vode, jer su bile ogromne nestašice vode”, navodi Goran Jevrić. On napominje da nije zato slučajno što je Vlada uložila preko 100 miliona eura u regionalni vodovodni sistem da bi omogućila uredno, kvalitetno i jeftinije vodosnadbijevanje Voda i njen kvalitet za piće jedan je od 12 parametara na kojima se, po standardima Svjetske zdravstvene organizacije, utvrđuje kvalitet života stanovništva u jednoj državi.

Bez te pretpostavke, bez dobre infrastrukture, turizam je nezamisliv. „Moramo energičnije da se krećemo ka Ulcinju, Luštici… Pitanje infrastrukture je ključno za naš razvoj”, poručeno je iz crnogorske Vlade.

Ministar zdravlja Budimir Šegrt je najavio da će u narednom periodu biti pod lupom kvalitet vode u lokalnim sistemima, jer mnoga od njihovih izvorišta dobijaju upotrebnu dozvolu samo tokom ljeta. „Obavezaćemo lokalne vodovode da obezbjede dokumentaciju kojom će potvrditi da se građanima distribuira kvalitetna voda”, dodao je on.

Glavni laborant RV Danijela Kosić – Žujović kaže da je voda sa izvorišta „Bolje sestre” odličnog kvaliteta, očuvanog po svim karakteristikama, i da predstavlja pravi biser koji treba iskoristiti, te da je potencijal ogroman. Toliki da, čak i kada bi se realizovali svi planirani turistički i drugi razvojni projekti od Herceg-Novog do Ulcinja, vode bi bilo dovoljno.

Pa i za izvoz, smatraju u tom preduzeću i ističu da planiraju da izgrade fabriku za flaširanje vode, jer je neprimjereno da Crna Gora, zvanično, godišnje uveze vode za oko sedam miliona eura.

Ne treba očekivati da će tzv. metropola crnogorskog turizma ove sezone ostati bez vode zbog neplaćanja računa RV, kao što se to desilo Ulcinju u sred avgusta 2013. godine. Ali, račune za utrošenu vodu neko će morati da plati.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo