Povežite se sa nama

OKO NAS

REGIONALNI VODOVOD: Vode ima, ali treba je platiti

Objavljeno prije

na

I u ovoj sezoni neki gradovi na Crnogorskom primorju imaju problema sa vodosnadbjevanjem. To se prije svega odnosi na Herceg-Novi u kojem je stanje bilo nepodnošljivo gotovo tokom cijelog juna. Iz Javnog preduzeća “Regionalni vodovod” (RV) poručuju da će vodosnadbjevanje te bokeške opštine biti bolje – od juna naredne godine, kada će i Herceg-Novi biti priključen na taj sistem.

Ako je suditi po primjeru Ulcinja, tako nešto je realno. Ovaj grad je uvijek u špicu sezone, iako leži na vodi, imao problema sa vodom, posebno u visokim zonama. Razloga je bilo mnigi: dotrajalost vodovodne mreže, veliki gubici, nelegalni priključci na cijeloj trasi od lokalnih izvorišta do krajnjih potrošača. Samo 13 odsto vode je, kako je pokazala jedna analiza njemačkih eksperata, bilo fakturisano!?

Prvi put, prošle godine, vode je bilo dovoljno u svim dijelovima Ulcinja. Iz lokalne uprave tvrde da će tako biti i ove godine, jer su opština Ulcinj i lokalni vodovod, kao i ostalih pet opštinskih vodovoda sa Primorja, sklopili poslovni dogovor sa RV o isporuci vode.

Iako nevoljno, čini se da su lokalni vodovodi bili na to primorani zbog ovogodišnjih malih padavina, što je uzrokovalo nestabilnost njihovih izvora. „S druge strane, izdašnost vodoizvorišta ‘Bolje sestre’, iz Skadarskog jezera, je konstantna i u ovakvim vremenskim uslovima”, kažu u RV i navode da je prošlog mjeseca isporučena rekordna količina vode od preko 1,1 milion kubika, ili čak dva puta više nego u istom periodu lani.

No, ako se rijetko đe na Primorju sada mogu vidjeti table sa natpisima „Ima vode”, ako se to izuzetno značajno pitanje dosta kvalitetno riješilo i rješava, najizraženiji problem sada predstavlja plaćanje. Naime, RV se duguje oko dva miliona eura, od čega polovina otpada na opštinu Budva.

„A tu vodu u vrijednosti duga od milion eura, budvanski vodovod je fakturisao građanima i privrednim subjektima Budve za nekoliko miliona eura više, što se lako može provjeriti na osnovu zvaničnih cijena vode”, kaže direktor RV Goran Jevrić ističući da je trenutno cijena vode iz tog sistema 0,29 centi. „Kada bi iskorišćenost kapaciteta našeg vodoizvorišta bila 80, a ne kao sada 15 odsto, cijena bi bila 10 centi po kubiku”, tvrdi on.

Koristeći monopolsku poziciju i činjenicu da su gotovo sva lokalna vodovodna preduzeća postala bastioni stranaka na vlasti, cijena vode je u svim ovim opštinama izuzetno visoka, posebno u Budvi. Tek je nakon nedavne skupštinske odluke budvanski vodovod bio prinuđen da cijenu vode sa 2,2 eura po kubiku smanji na 1,6 eura, ali je i to, smatraju u Građanskom pokretu URA, i dalje pljačka građana i privrede.

„Cijena kubika vode ne bi smjela da bude veća od 50 centi za građane, odnosno euro za privredu”, rekao je na protesnom skupu održanom u srijedu predsjednik Opštinskog odbora URE u Budvi Radomir Glendža i pozvao sugrađane na neplaćanje računa za vodu zbog astronomskih cijena.

On je istovremeno optužio rukovodstvo Opštine i lokalnog vodovoda za višemilionsku krađu. “Potrebna je građanska neposlušnost da se ne dozvoli ovoj vlasti da pljačka narod, na način koji je krenula. Građani će zbog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i postrojenja za desalinizaciju u narednih 20 godina platiti ukupno 150 miliona eura. Ko nas je za to pitao? Niko. Zato pozivamo glavnog specijalnog tužioca da njegov USKOK konačno uskoči u Opštinu Budva i u preduzeće Vodovod i u druga javna preduzeća koja su opljačkala ovaj narod i zbog kojih iz ovog grada bježe turisti. Jer zbog njihove pljačke, po većim cijenama naplaćuju se usluge i vode i parking i struja i svega ostalog”, kazao je Glendža.

U budvanskom Vodovodu nema spremnosti za dalju korekciju cijena. „Nemamo mi Marezu. Oko 95 odsto Budve pokriveno je vodom sa 30 pimpi, a sve to košta. Niko ne pita koliko koštaju usluge, ali bi svi znatno niže cijene. Mislim da smo izašli u susret građanima i da je cijena od 1,6 eura po kubiku realna”, kaže direktor tog preduzeća Milenko Medigović.

“Zbog odnosa nekih ljudi prema regionalnom vodovodnom sistemu, čini mi se da smo zaboravili da smo prije nekoliko godina imali turističke reklame sa natpisima – ima vode, jer su bile ogromne nestašice vode”, navodi Goran Jevrić. On napominje da nije zato slučajno što je Vlada uložila preko 100 miliona eura u regionalni vodovodni sistem da bi omogućila uredno, kvalitetno i jeftinije vodosnadbijevanje Voda i njen kvalitet za piće jedan je od 12 parametara na kojima se, po standardima Svjetske zdravstvene organizacije, utvrđuje kvalitet života stanovništva u jednoj državi.

Bez te pretpostavke, bez dobre infrastrukture, turizam je nezamisliv. „Moramo energičnije da se krećemo ka Ulcinju, Luštici… Pitanje infrastrukture je ključno za naš razvoj”, poručeno je iz crnogorske Vlade.

Ministar zdravlja Budimir Šegrt je najavio da će u narednom periodu biti pod lupom kvalitet vode u lokalnim sistemima, jer mnoga od njihovih izvorišta dobijaju upotrebnu dozvolu samo tokom ljeta. „Obavezaćemo lokalne vodovode da obezbjede dokumentaciju kojom će potvrditi da se građanima distribuira kvalitetna voda”, dodao je on.

Glavni laborant RV Danijela Kosić – Žujović kaže da je voda sa izvorišta „Bolje sestre” odličnog kvaliteta, očuvanog po svim karakteristikama, i da predstavlja pravi biser koji treba iskoristiti, te da je potencijal ogroman. Toliki da, čak i kada bi se realizovali svi planirani turistički i drugi razvojni projekti od Herceg-Novog do Ulcinja, vode bi bilo dovoljno.

Pa i za izvoz, smatraju u tom preduzeću i ističu da planiraju da izgrade fabriku za flaširanje vode, jer je neprimjereno da Crna Gora, zvanično, godišnje uveze vode za oko sedam miliona eura.

Ne treba očekivati da će tzv. metropola crnogorskog turizma ove sezone ostati bez vode zbog neplaćanja računa RV, kao što se to desilo Ulcinju u sred avgusta 2013. godine. Ali, račune za utrošenu vodu neko će morati da plati.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo