Povežite se sa nama

OKO NAS

SUŠA OJADILA BANJANE: Narod zagledan u nebo

Objavljeno prije

na

„Ženiću se iz Banjana, đe krtola rađa rana!”, pjevali su nekada momci na igrankama širom Crne Gore. Ovoga ljeta, barem što se tiče drugog dijela pjesme, mladoženje ne moraju dolaziti u Banjane, selo na jugozapadu nikšićke opštine na granici s Hercegovinom. Suša koja je počela krajem juna i traje do danas potpuno je uništila najvažniji i najpoznatiji proizvod ovoga kraja.

U Banjanima je požutjela trava, mrvi se u prah pod nogama i šušte sparušeni kukuruzi na njivicama s teškom mukom otetim od kamena. Krompir, uzdanica za duge zime podbacio je kao nikad dosad tako da kraj poznat po čuvenoj banjskoj krtoli ove godine neće imati ni za sjeme.

A bilo je i prije suša i pamti ih časna starina Dragovan Josifov Perović iz Bukovog dola. „Pamtim kao dijete da smo stoku noću izgonili na pašu kad gora malo omekša, tolika je suša bila. Ali krtola je uvijek rađala. Ove godine suša je naišla kad je kiša najpotrebnija, kad je krtola bila u cvijetu. I to nekakva nenormalna i nagla vrućina – samo je zakuvalo, u momentu. I evo šta je ostalo od nje” . Starac pokazuje suve patrljke polegle po posnoj zemlji.

A u zemlji po tri-četiri krompirića kako kažu Banjani niz pušku da ih spuštiš.

„Prošle godine ispod svake kućice izvadili smo po kantu od jupola. Ne žalimo se, za mene i babu biće dosta do sljedeće godine. Žao mi đece dolje u gradu da kupuju krtolu, ali tako nam je kako nam je, protiv Boga se ne može”, kaže Dragovan.

Njegovo imanje je na nadmorskoj visini idealnoj za krompir, oko hiljadu metara i njivice nastale spiranjem humusa s okolnih bregova prekrivenih cerovom šumom dobro prijaju ovoj kulturi, ali voda je problem. Ako nema kiše nema ni roda. A vode nema dovoljno ni za piće, a kamoli za zalivanje. Kako kaže starac: „Čitava godina prođe mi gledajući u nebo, pola godine gledam oće li prestati kiša i snijeg pola godine gledam oće li pasti”.

Ova godina trebala je da bude rodna po svim pokazateljima. ,,Kazali su stari kad ima snijega zimi biće i sijena ljeti, ali izgleda da stare mudrosti više ne važe. Onoliki snijeg proljetos, a kad ga nestade zemlja ispod njega suva kao pepeo”, prisjeća se Dragovan prošle teške zime.

Sa snijegom se izborio, nije imao štete na imanju, ali sa sušom ne može da se izbori. A pomoći nema niotkuda.

„Trebalo bi država da pripomogne narodu kad naiđu ovakve godine. I ovo je elementarna nepogoda kao i snijeg. Ali mrka kapa, evo ovim babama u komšiluku snijeg je prije par godina oborio krov štale i niko se nije ni obrnuo. Valjda ova tranzicija ili globalna kriza, ne razumijem se baš najbolje. Ali sigurno znam da svakoga dana moraš nahraniti ono što imaš i u torini i u uljaniku”, govori starac i pokazuje desetak košnica, dvije krave i dvadesetak koza. Skromne penzije odlaze na kupovinu šećera za prihranjivanje pčela i koncentrata za krave, jedino kozama suša prija.

Dragovan pamti gladne poslijeratne godine, ali krompir je uvijek spašavao narod ovoga kraja.

,,Najviše sam volio kad na mene dođe red da budem čobanin. Potjeram stoku u planinu i usput iz prve njive na koju naiđem izvadim torbu krtole. Naložim vatru pa krompire zagrnem u vreli pepeo i čekam dok zamirišu. Ne možeš iščekati da se olade, svi ti prsti sagore ali nema tog jela koje bi mi sad prijalo kao ta pečena krtola”, sa sjetom se prisjeća Dragovan davnih dana.

Ostavljamo starinu u blagom sutonu zagledanog u nebo, neki oblak se povlači od vrha Somine i moglo bi biti kiše. Za krtolu i kukuruz kasno ali planinski cvijet vrijesak trebao bi početi da cvjeta ako bude kiše i eto meda. I to kakvog.

Jedna cistjerna, mnogo žednih

Stanovnici visočijih kota nikšićkog polja ljeti tradicionalno uzalud prilaze svojim česmama. Javno preduzeće Vodovod i kanalizacija nedostatak vode objašnjava prekomjernom potrošnjom i smanjenjem dotoka na izvorištima. Savjetuju građanima da čekaju kišu i vodu dostavljaju jednom cistjernom.

Jedna cistjerna, a mnogo žednih, tako da su samo u posljednjih dvanaest dana radnici Vodovoda posjetili pedeset sedam domaćinstava. Ali ne mogu sva domaćinstva dobiti vodu: za one koji imaju dug, prema odluci menadžmenta, nema vode iz cistjerne pa im ostaje samo da čekaju kišu.

Administraciju ne interesuje totalni nedostatak bilo kakvih primanja. Ipak, nakon duge i ponižavajuće procedure i obećanja da će grešnik početi da otplaćuje dug, dobija jednu cistjernu uz napomenu da drugu sigurno neće dobiti.

„To je užasno ponižavajuće, mi na Žirovnici nemamo vode ni ljeti ni zimi. I pored toga dobijamo ogromne račune i poslije nam kažu: ostavili ste otvorenu česmu pa vazduh okreće sat. Ja kažem neću da plaćam vazduh, ali uzalud”, užasnuta je domaćica Svetlana Vujičić iz prigradskog naselja Žirovnica.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo