OKO NAS
SUŠA OJADILA BANJANE: Narod zagledan u nebo
„Ženiću se iz Banjana, đe krtola rađa rana!”, pjevali su nekada momci na igrankama širom Crne Gore. Ovoga ljeta, barem što se tiče drugog dijela pjesme, mladoženje ne moraju dolaziti u Banjane, selo na jugozapadu nikšićke opštine na granici s Hercegovinom. Suša koja je počela krajem juna i traje do danas potpuno je uništila najvažniji i najpoznatiji proizvod ovoga kraja.
U Banjanima je požutjela trava, mrvi se u prah pod nogama i šušte sparušeni kukuruzi na njivicama s teškom mukom otetim od kamena. Krompir, uzdanica za duge zime podbacio je kao nikad dosad tako da kraj poznat po čuvenoj banjskoj krtoli ove godine neće imati ni za sjeme.
A bilo je i prije suša i pamti ih časna starina Dragovan Josifov Perović iz Bukovog dola. „Pamtim kao dijete da smo stoku noću izgonili na pašu kad gora malo omekša, tolika je suša bila. Ali krtola je uvijek rađala. Ove godine suša je naišla kad je kiša najpotrebnija, kad je krtola bila u cvijetu. I to nekakva nenormalna i nagla vrućina – samo je zakuvalo, u momentu. I evo šta je ostalo od nje” . Starac pokazuje suve patrljke polegle po posnoj zemlji.
A u zemlji po tri-četiri krompirića kako kažu Banjani niz pušku da ih spuštiš.
„Prošle godine ispod svake kućice izvadili smo po kantu od jupola. Ne žalimo se, za mene i babu biće dosta do sljedeće godine. Žao mi đece dolje u gradu da kupuju krtolu, ali tako nam je kako nam je, protiv Boga se ne može”, kaže Dragovan.
Njegovo imanje je na nadmorskoj visini idealnoj za krompir, oko hiljadu metara i njivice nastale spiranjem humusa s okolnih bregova prekrivenih cerovom šumom dobro prijaju ovoj kulturi, ali voda je problem. Ako nema kiše nema ni roda. A vode nema dovoljno ni za piće, a kamoli za zalivanje. Kako kaže starac: „Čitava godina prođe mi gledajući u nebo, pola godine gledam oće li prestati kiša i snijeg pola godine gledam oće li pasti”.
Ova godina trebala je da bude rodna po svim pokazateljima. ,,Kazali su stari kad ima snijega zimi biće i sijena ljeti, ali izgleda da stare mudrosti više ne važe. Onoliki snijeg proljetos, a kad ga nestade zemlja ispod njega suva kao pepeo”, prisjeća se Dragovan prošle teške zime.
Sa snijegom se izborio, nije imao štete na imanju, ali sa sušom ne može da se izbori. A pomoći nema niotkuda.
„Trebalo bi država da pripomogne narodu kad naiđu ovakve godine. I ovo je elementarna nepogoda kao i snijeg. Ali mrka kapa, evo ovim babama u komšiluku snijeg je prije par godina oborio krov štale i niko se nije ni obrnuo. Valjda ova tranzicija ili globalna kriza, ne razumijem se baš najbolje. Ali sigurno znam da svakoga dana moraš nahraniti ono što imaš i u torini i u uljaniku”, govori starac i pokazuje desetak košnica, dvije krave i dvadesetak koza. Skromne penzije odlaze na kupovinu šećera za prihranjivanje pčela i koncentrata za krave, jedino kozama suša prija.
Dragovan pamti gladne poslijeratne godine, ali krompir je uvijek spašavao narod ovoga kraja.
,,Najviše sam volio kad na mene dođe red da budem čobanin. Potjeram stoku u planinu i usput iz prve njive na koju naiđem izvadim torbu krtole. Naložim vatru pa krompire zagrnem u vreli pepeo i čekam dok zamirišu. Ne možeš iščekati da se olade, svi ti prsti sagore ali nema tog jela koje bi mi sad prijalo kao ta pečena krtola”, sa sjetom se prisjeća Dragovan davnih dana.
Ostavljamo starinu u blagom sutonu zagledanog u nebo, neki oblak se povlači od vrha Somine i moglo bi biti kiše. Za krtolu i kukuruz kasno ali planinski cvijet vrijesak trebao bi početi da cvjeta ako bude kiše i eto meda. I to kakvog.
Jedna cistjerna, mnogo žednih
Stanovnici visočijih kota nikšićkog polja ljeti tradicionalno uzalud prilaze svojim česmama. Javno preduzeće Vodovod i kanalizacija nedostatak vode objašnjava prekomjernom potrošnjom i smanjenjem dotoka na izvorištima. Savjetuju građanima da čekaju kišu i vodu dostavljaju jednom cistjernom.
Jedna cistjerna, a mnogo žednih, tako da su samo u posljednjih dvanaest dana radnici Vodovoda posjetili pedeset sedam domaćinstava. Ali ne mogu sva domaćinstva dobiti vodu: za one koji imaju dug, prema odluci menadžmenta, nema vode iz cistjerne pa im ostaje samo da čekaju kišu.
Administraciju ne interesuje totalni nedostatak bilo kakvih primanja. Ipak, nakon duge i ponižavajuće procedure i obećanja da će grešnik početi da otplaćuje dug, dobija jednu cistjernu uz napomenu da drugu sigurno neće dobiti.
„To je užasno ponižavajuće, mi na Žirovnici nemamo vode ni ljeti ni zimi. I pored toga dobijamo ogromne račune i poslije nam kažu: ostavili ste otvorenu česmu pa vazduh okreće sat. Ja kažem neću da plaćam vazduh, ali uzalud”, užasnuta je domaćica Svetlana Vujičić iz prigradskog naselja Žirovnica.
Bato PEROVIĆ
Komentari
Izdvojeno
PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu
Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima
Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.
Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.
Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu, svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.
Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora
Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”. Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke
Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.
Ministarstvo prosvjete iz Budžeta Crne Gore mora da isplati 102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.
CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke
Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest, veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake
Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani opisuju kao haotično i nebezbjedno. Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada traže.
Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30 pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se na postavljanje „usporivača“ u nekim ,i početak gradnje trotoara u jednoj saobraćajnici. Izostalo je, čak, i postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…
Početak ljetnje sezone, jasno je, značajno će pogoršati takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO3 sedmice
AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
FOKUS3 sedmice
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO3 sedmice
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
-
INTERVJU3 sedmice
SLAVO KUKIĆ, AKADEMIK AKADEMIJE BiH: RS s Dodikovim konceptom ne može ekonomski opstati
-
SJEĆANJE4 sedmice
SAFET SIJARIĆ: Bihorski i sarajevski snovi
-
SUSRETI4 sedmice
MARKO ORŠOLIĆ, FRANJEVAC, TEOLOG, PUBLICIST, POLITOLOG : Iznad svega – ljubav
-
DRUŠTVO3 sedmice
I DIREKTORICA ASK-A JELENA PEROVIĆ NA POPISU UHAPŠENIH DRŽAVNIH FUNKCIONERA: Duge vožnje dovele u pritvor?
-
DRUŠTVO3 sedmice
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi