Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Hiljadu nepoznanica

Objavljeno prije

na

Apelacioni sud stavio je tačku na proces protiv Damira Mandića, jedinog optuženog za ubistvo urednika Dana Duška Jovanovića. Nakon više od pet godina od tog zločina ranije izrečena maksimalna kazna zatvora Mandiću preinačena je na 18 godina, a pošto mu se istovremeno sudilo i za otmicu Miodraga Nikolića, Apelacioni sud mu je odredio jedinstvenu kaznu zatvora od 19 godina. PRESUDA KONAČNA: Mandićevi zastupnici nijesu detaljno komentarisali tu presudu jer, kako kažu, nijesu primili pismeni otpravak, a advokat Velibor Marković naglašava da još nije odlučio da li će posegnuti za vanrednim pravnim sredstvom. Iz Apelacionog suda, međutim, poručuju da je presuda konačna i da advokati nemaju šta da vagaju. Predsjednik tog suda Vukoman Golubović saopštio je da se na tu presudu ne može uložiti nova žalba o kojoj bi raspravljao Vrhovni sud jer nije, kako je objašnjeno, izrečena najteža zatvorska kazna.

Po svemu sudeći, sudstvo je kad je riječ o Mandiću reklo svoje. Na optuženičkoj klupi, međutim, i dalje nema drugih saizvršilaca i mogućih nalogodavaca Jovanovićeve likvidacije, iako policija tu istragu formalno drži otvorenom.

Mandiću se sudilo dva puta. Krajem 2007, vijeće Višeg suda na čelu s Radovanom Mandićem oslobodilo ga je optužbi usljed, kako je obrazloženo, nedostatka dokaza. Bio je to šamar policiji i tuzilaštvu koje se hvalisalo kako do tada, ni u jednoj istrazi, nije sakupljeno vise okrivljujućih dokaza.

Apelacioni sud ubrzo je oborio tu presudu, a potpuno izmijenjeno vijeće sudije Lazara Akovića uvažilo je sve predočene dokaze i osudilo Mandića na maksimalnih 30 godina zatvora. U međuvremenu, obojica sudija napustila su te funkcije, a njihove ostavke pratila je sumnja da su to učinili pod različito motivisanim pritiscima vrha sudske vlasti. Ni u jednom od tih sudskih procesa, koje je na kraju konačnom odlukom ovjerio Apelacioni sud, nije utvrđena puna istina o pozadini i samom ubistvu Duška Jovanovića.

Rodbina pokojnog Jovanovića tvrdi da je on duže vrijeme bio izložen prijetnjama s različitih adresa. Njegov brat Miodrag svjedočio je o anonimnim pismima i prijetnjama koje je Duško Jovanović dobijao, a neke od njih su navodno stizale i od Ljubiše Buhe Čumeta, srpskog kriminalca, koji je često boravio u Crnoj Gori – kako poslom, tako i na svadbenim i drugim veseljima svojih prijatelja, kontroverznih crnogorskih biznismena. I supruga Duška Jovanovića Slavica tvrdi kako je kao najavu ubistva doživjela SMS poruke kojima joj je sugerisano ,,da se skloni od Duška, jer ga ništa dobro ne čeka”.

Navodno su, tvrdi Jovanovićeva rodbina, u Duškovom stanu nakon njegove smrti otkriveni i prislušni uređaji, za koje nikad nije utvrđeno ko ih je postavio.
NERAZJAŠNJENE OKOLNOSTI: Rodbina Jovanovića se, doduše, ne slaže u tome ko bi mogao da stoji iza njegovog ubistva – dok jedni upiru prstom na crnogorsko podzemlje i njemu bliske ljude, Jovanovićev brat ne isključuje ni mogućnost da je urednik Dana možda bio žrtva nekog obavještajnog sukoba i namjere da se u predreferendumsko crnogorsko dvoriste ubaci leš otvorenog protivnika vlasti u Podgorici. Iz tužilaštva su, opet, puštali glas, iako se time niko nije bavio u samoj optužnici, da iza ovog zločina stoje duboki, lični motivi.

U istrazi i sudskom procesu protiv Damira Mandića ti motivi nijesu dokučeni. Mandić je tvrdio da je nevin i da nije imao nikakvih razloga da likvidira Jovanovića, kojeg je površno poznavao, pa je čak jednom prilikom bio i gost njegove redakcije kao poznati sportista. Vijeće sudije Lazara Akovića je u drugostepenom postupku ipak ocijenilo da su posredni tragovi “u takvom međusobnom skladu da nedvosmisleno ukazuju na krivicu optuženog”. Tu je presudu potvrdio i Apelacioni sud, koji je jedino izrečenu maksimalnu kaznu proglasio – neadekvatnom.

U sudskom procesu je utvrđeno da je kupovina golfa 3 – vozila iz kojeg je, tvrdi se, počinjeno ubistvo – dogovoreno s Mandićevog mobilnog telefona. Mandića terete i biološki tragovi pronađeni na pušci iz koje, 27. maja 2004. nije pucano, a koja je kasnije otkrivena u automobilu, te DNK tragovi na limenci red bula naknadno pronađenoj nedaleko od mjesta gdje je bio parkiran automobil nakon zločina. U vezu s tim dokazima sud je doveo i barutne čestice na dukserici zaplijenjenoj tokom pretresa Mandićevog stana.
Mnoge nelogičnosti iz istražnog postupka nijesu otklonjene. Ostalo je neobjašnjeno kako je u golfu 3 nađeno svega par barutnih čestica iako je na Jovanovića, kako se tvrdi, iz kola u pokretu ispaljeno čak 17 metaka. Odbrana je uporno skretala pažnju i na činjenicu da u automobilu nijesu bili samo Mandićevi tragovi, kao i na to da sud nije utvrdio broj izazivača tih tragova i njihovu starost. Sud je ignorisao i činjenicu da je istražni sudija odbio da limenku red bula, koja se jedno vrijeme predstavljala kao ključni dokaz, uvrsti u zapisnik s obrazloženjem da je “mogao bilo ko da je podmetne”.

Odbrana Damira Mandića navodila je i kako nije jasno na koji je način utvrđeno da su se kobne noći u golfu 3 nalazile tri osobe. Odbačena je i sugestija da se ispita da li je Mandić tragove na pušci ostavio nekom drugom prilikom, a ne u noći ubistva.
Za pištolj koji je imao, Mandić je kazao kako ga je svojevremeno dobio od policijskog funkcionera Gorana Žugića (ubijenog 2000. godine). Pominjalo se i da je Mandić, iako tvrdi da nikada nije imao značku, tokom zategnutih odnosa s Miloševićevom vojskom, kod MUP-a zaduživao automatsko oružje. Taj aspekt priče ni policija ni sud nijesu forsirali.

JEZIK ZA ZUBIMA: Nije jasno ni šta je Mandić, a tako ga je sud pozicionirao, radio na stražnjem sjedištu vozila sa dvoje vrata, na kojem se zadnji prozori ne otvaraju, ni kako je mogao da zauzme tu poziciju s obzirom na to da je suvozačevo sjedište bilo oboreno. Ništa od toga nije razjašnjeno, ali presuda zadovoljava navode tužilstva koje tvrdi da je Mandić imao NN saizvršioce. Ko je vozio automobil, a ko pucao na Jovanovića – nije utvrđeno.
Policija je u incijalnoj fazi istrage za to ubistvo javno sumnjičila Beranca Vuka Vulevića i Mandićevog rođaka Baranina Armina Musu Osmanagića. Protiv njih nikada nijesu podignute krivične prijave. Vulevićevi i Osmanagićevi biološki tragovi tek su sredinom 2008. upoređeni s tragovima pronađenim u golfu 3. Nalazi su, saopšteno je, bili negativni.
Mnogi su nezvanični izvori tvrdili da je policija Osmanagića i Vulevića označila kao moguće saizvršioce nakon sto je Damir Mandić tokom prvog saslušanja u policiji navodno detaljno opisao pripremu i izvršenje zločina. Mandić i njegovi advokati to kategorično demantuju, tvrdeći da se radi o policijskoj izmišljotini. Televizija Vijesti ranije je objavila taj nepotpisani policijski zapisnik, koji sud nije uvrstio u dokazni materijal. Damir Mandić se branio ćutanjem, koje su mu navodno nakon inicijalnog saslušanja savjetovali i pojedini policijski inspektori, zabrinuti da bi njegova priča mogla pogoditi i neke njihove saradnike i pokrovitelje.
Porodica Duška Jovanovića ne vjeruje da je jedini osuđeni Damir Mandić imao ozbiljniju ulogu u ovom zločinu. Slavica Jovanović presudu Apelacionog suda ocijenila je kao ohrabrujuću ali je ukazala i na to da bi ona bila poptuno beznačajna – ukoliko se njome stavi tačka na čitav slučaj.
Od toga strahuje i zastupnik porodice Jovanović Budimir Darmanović. ,,Prošlo je više od pet godina od ubistva Duška Jovanovića, a okončan je postupak protiv samo jednog lica. Strahujem da će se s ovim postupkom stati, jer postoji maksima da vrijeme uvijek ide u korist okrivljenih”.
Mandić je odležao tek šestinu izrečene kazne zatvora. Sa slobode se smješkaju oni koji su čvrsto ubijeđeni da će nastaviti da ćuti. Nadležni malo toga čine da im ugase osmjehe na licima. Možda zato što se i među njima pojedini smješkaju.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo