Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Hiljadu nepoznanica

Objavljeno prije

na

Apelacioni sud stavio je tačku na proces protiv Damira Mandića, jedinog optuženog za ubistvo urednika Dana Duška Jovanovića. Nakon više od pet godina od tog zločina ranije izrečena maksimalna kazna zatvora Mandiću preinačena je na 18 godina, a pošto mu se istovremeno sudilo i za otmicu Miodraga Nikolića, Apelacioni sud mu je odredio jedinstvenu kaznu zatvora od 19 godina. PRESUDA KONAČNA: Mandićevi zastupnici nijesu detaljno komentarisali tu presudu jer, kako kažu, nijesu primili pismeni otpravak, a advokat Velibor Marković naglašava da još nije odlučio da li će posegnuti za vanrednim pravnim sredstvom. Iz Apelacionog suda, međutim, poručuju da je presuda konačna i da advokati nemaju šta da vagaju. Predsjednik tog suda Vukoman Golubović saopštio je da se na tu presudu ne može uložiti nova žalba o kojoj bi raspravljao Vrhovni sud jer nije, kako je objašnjeno, izrečena najteža zatvorska kazna.

Po svemu sudeći, sudstvo je kad je riječ o Mandiću reklo svoje. Na optuženičkoj klupi, međutim, i dalje nema drugih saizvršilaca i mogućih nalogodavaca Jovanovićeve likvidacije, iako policija tu istragu formalno drži otvorenom.

Mandiću se sudilo dva puta. Krajem 2007, vijeće Višeg suda na čelu s Radovanom Mandićem oslobodilo ga je optužbi usljed, kako je obrazloženo, nedostatka dokaza. Bio je to šamar policiji i tuzilaštvu koje se hvalisalo kako do tada, ni u jednoj istrazi, nije sakupljeno vise okrivljujućih dokaza.

Apelacioni sud ubrzo je oborio tu presudu, a potpuno izmijenjeno vijeće sudije Lazara Akovića uvažilo je sve predočene dokaze i osudilo Mandića na maksimalnih 30 godina zatvora. U međuvremenu, obojica sudija napustila su te funkcije, a njihove ostavke pratila je sumnja da su to učinili pod različito motivisanim pritiscima vrha sudske vlasti. Ni u jednom od tih sudskih procesa, koje je na kraju konačnom odlukom ovjerio Apelacioni sud, nije utvrđena puna istina o pozadini i samom ubistvu Duška Jovanovića.

Rodbina pokojnog Jovanovića tvrdi da je on duže vrijeme bio izložen prijetnjama s različitih adresa. Njegov brat Miodrag svjedočio je o anonimnim pismima i prijetnjama koje je Duško Jovanović dobijao, a neke od njih su navodno stizale i od Ljubiše Buhe Čumeta, srpskog kriminalca, koji je često boravio u Crnoj Gori – kako poslom, tako i na svadbenim i drugim veseljima svojih prijatelja, kontroverznih crnogorskih biznismena. I supruga Duška Jovanovića Slavica tvrdi kako je kao najavu ubistva doživjela SMS poruke kojima joj je sugerisano ,,da se skloni od Duška, jer ga ništa dobro ne čeka”.

Navodno su, tvrdi Jovanovićeva rodbina, u Duškovom stanu nakon njegove smrti otkriveni i prislušni uređaji, za koje nikad nije utvrđeno ko ih je postavio.
NERAZJAŠNJENE OKOLNOSTI: Rodbina Jovanovića se, doduše, ne slaže u tome ko bi mogao da stoji iza njegovog ubistva – dok jedni upiru prstom na crnogorsko podzemlje i njemu bliske ljude, Jovanovićev brat ne isključuje ni mogućnost da je urednik Dana možda bio žrtva nekog obavještajnog sukoba i namjere da se u predreferendumsko crnogorsko dvoriste ubaci leš otvorenog protivnika vlasti u Podgorici. Iz tužilaštva su, opet, puštali glas, iako se time niko nije bavio u samoj optužnici, da iza ovog zločina stoje duboki, lični motivi.

U istrazi i sudskom procesu protiv Damira Mandića ti motivi nijesu dokučeni. Mandić je tvrdio da je nevin i da nije imao nikakvih razloga da likvidira Jovanovića, kojeg je površno poznavao, pa je čak jednom prilikom bio i gost njegove redakcije kao poznati sportista. Vijeće sudije Lazara Akovića je u drugostepenom postupku ipak ocijenilo da su posredni tragovi “u takvom međusobnom skladu da nedvosmisleno ukazuju na krivicu optuženog”. Tu je presudu potvrdio i Apelacioni sud, koji je jedino izrečenu maksimalnu kaznu proglasio – neadekvatnom.

U sudskom procesu je utvrđeno da je kupovina golfa 3 – vozila iz kojeg je, tvrdi se, počinjeno ubistvo – dogovoreno s Mandićevog mobilnog telefona. Mandića terete i biološki tragovi pronađeni na pušci iz koje, 27. maja 2004. nije pucano, a koja je kasnije otkrivena u automobilu, te DNK tragovi na limenci red bula naknadno pronađenoj nedaleko od mjesta gdje je bio parkiran automobil nakon zločina. U vezu s tim dokazima sud je doveo i barutne čestice na dukserici zaplijenjenoj tokom pretresa Mandićevog stana.
Mnoge nelogičnosti iz istražnog postupka nijesu otklonjene. Ostalo je neobjašnjeno kako je u golfu 3 nađeno svega par barutnih čestica iako je na Jovanovića, kako se tvrdi, iz kola u pokretu ispaljeno čak 17 metaka. Odbrana je uporno skretala pažnju i na činjenicu da u automobilu nijesu bili samo Mandićevi tragovi, kao i na to da sud nije utvrdio broj izazivača tih tragova i njihovu starost. Sud je ignorisao i činjenicu da je istražni sudija odbio da limenku red bula, koja se jedno vrijeme predstavljala kao ključni dokaz, uvrsti u zapisnik s obrazloženjem da je “mogao bilo ko da je podmetne”.

Odbrana Damira Mandića navodila je i kako nije jasno na koji je način utvrđeno da su se kobne noći u golfu 3 nalazile tri osobe. Odbačena je i sugestija da se ispita da li je Mandić tragove na pušci ostavio nekom drugom prilikom, a ne u noći ubistva.
Za pištolj koji je imao, Mandić je kazao kako ga je svojevremeno dobio od policijskog funkcionera Gorana Žugića (ubijenog 2000. godine). Pominjalo se i da je Mandić, iako tvrdi da nikada nije imao značku, tokom zategnutih odnosa s Miloševićevom vojskom, kod MUP-a zaduživao automatsko oružje. Taj aspekt priče ni policija ni sud nijesu forsirali.

JEZIK ZA ZUBIMA: Nije jasno ni šta je Mandić, a tako ga je sud pozicionirao, radio na stražnjem sjedištu vozila sa dvoje vrata, na kojem se zadnji prozori ne otvaraju, ni kako je mogao da zauzme tu poziciju s obzirom na to da je suvozačevo sjedište bilo oboreno. Ništa od toga nije razjašnjeno, ali presuda zadovoljava navode tužilstva koje tvrdi da je Mandić imao NN saizvršioce. Ko je vozio automobil, a ko pucao na Jovanovića – nije utvrđeno.
Policija je u incijalnoj fazi istrage za to ubistvo javno sumnjičila Beranca Vuka Vulevića i Mandićevog rođaka Baranina Armina Musu Osmanagića. Protiv njih nikada nijesu podignute krivične prijave. Vulevićevi i Osmanagićevi biološki tragovi tek su sredinom 2008. upoređeni s tragovima pronađenim u golfu 3. Nalazi su, saopšteno je, bili negativni.
Mnogi su nezvanični izvori tvrdili da je policija Osmanagića i Vulevića označila kao moguće saizvršioce nakon sto je Damir Mandić tokom prvog saslušanja u policiji navodno detaljno opisao pripremu i izvršenje zločina. Mandić i njegovi advokati to kategorično demantuju, tvrdeći da se radi o policijskoj izmišljotini. Televizija Vijesti ranije je objavila taj nepotpisani policijski zapisnik, koji sud nije uvrstio u dokazni materijal. Damir Mandić se branio ćutanjem, koje su mu navodno nakon inicijalnog saslušanja savjetovali i pojedini policijski inspektori, zabrinuti da bi njegova priča mogla pogoditi i neke njihove saradnike i pokrovitelje.
Porodica Duška Jovanovića ne vjeruje da je jedini osuđeni Damir Mandić imao ozbiljniju ulogu u ovom zločinu. Slavica Jovanović presudu Apelacionog suda ocijenila je kao ohrabrujuću ali je ukazala i na to da bi ona bila poptuno beznačajna – ukoliko se njome stavi tačka na čitav slučaj.
Od toga strahuje i zastupnik porodice Jovanović Budimir Darmanović. ,,Prošlo je više od pet godina od ubistva Duška Jovanovića, a okončan je postupak protiv samo jednog lica. Strahujem da će se s ovim postupkom stati, jer postoji maksima da vrijeme uvijek ide u korist okrivljenih”.
Mandić je odležao tek šestinu izrečene kazne zatvora. Sa slobode se smješkaju oni koji su čvrsto ubijeđeni da će nastaviti da ćuti. Nadležni malo toga čine da im ugase osmjehe na licima. Možda zato što se i među njima pojedini smješkaju.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo