Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stečajem okićena jelka

Objavljeno prije

na

Radnici bjelopoljske mljekare Krisma započeli su štrajk u krugu fabrike. Revoltirani su ignorantskim odnosom poslovodstva, ali i nadležnih državnih organa kojima su se obratili za pomoć jer godinu i po ne primaju plate. Ako im se do 31. decembra ne isplate zarade, novogodišnju će noć u znak protesta dočekati u portirnici firme, najavio je njihov štrajkački odbor. Obratili su se, kažu, svima – od opštine do Ministarstva rada. Pozitivan odgovor nisu dobili ni od koga. Traže zarade i traže da rade. Za ove ljude sa prosječno dvadeset pet godina radnog staža nema izgleda, bar za sada, da dobiju ni jedno ni drugo. Kada su prije deset dana započeli štrajk pristiglo im je pismo od generalnog direktora Krisme Svetozara Markovića, iz Podgorice.

„Razmislite, izmislite, osmislite i organizujte proizvodnju”, poručio im je u pismu direktor. Traži i da se radnici zapitaju da li je štrajk njih devetnaest uposlenih moralan čin.

Predsjednik štrajkačkog odbora Milan Šilobod kaže da je sve radnike zaprepastilo direktorovo pismo.

,,Dok smo radili dobijali smo pohvale od njega. Prosto je suvišan svaki komentar na to pismo u kome se mi obilježavamo kao krivci, iako smo danonoćno radili da bi na noge postavili mljekaru”, kaže Šilobod.

On ipak očekuje kompromis i traži da se u firmi, koja, po njegovom mišljenju, ima sve preduslove da radi, proizvodnja nastavi, s tim da se prethodno radnicima makar djelimično podmire potraživanja.

,,Razumijemo teške uslove poslovanja, ali mnogi od nas nemaju elementarne uslove za život. Nemamo plate, nijesu nam uplaćivani staž i osiguranje za duži period. Ukoliko uvidimo da naš ovakav protest nema nikakvog odjeka, štrajk ćemo radikalizovati”, najavljuje Šilobod.

Pismo koje smo dobili od direktora pokazuje osionost poslodavca koji pokušava da nas uplaši, kaže Vojka Rahović.

,,Da li se direktor, gazda, pita kako mi živimo? Mi ne kažemo da je on jedini kriv za probleme firme, ali mi sigurno nismo krivci”, kaže i Slobodanka Fatić.

Predsjednik sindikata radnika Asim Bošnjak uvjeren je da je pismo napisano u revoltu, jer su radnici nakon više od godinu i po trpljenja konačno potražili svoje. ,,Besmisleno je da se od nas traži da pokrenemo proizvodnju. Da prodamo kuće i damo pare firmi. Da nije žalosno to bi bilo smiješno”, kaže Bošnjak.

U direktorovom pismu radnicima pored najave stečaja piše: ,,Vama je jednom pružena šansa da radite, a kako ste radili najbolje znate. Ulog poslodavca je pred vama – to je fabrika koja je opremljena i spremna da nastavi sa radom. Šta vi ulažete? Praznu priču i štrajk. Štrajkujte koliko hoćete, na taj način se fabrika neće pokrenuti”, dopisao je u pismu radnicima direktor Svetozar Marković.

On za Monitor kaže da nije napisao ni arogantno ni prijeteće pismo. ,,Uputio sam ga sindikatu i nijesam se nadao da će se pojaviti u javnosti. Ipak, poručio sam tačno ono šta sam želio. Mislim da sam im i malo rekao, ali takođe znam da ja sa njima nemam šta da raspravljam”, kaže Marković.

On je u svojoj mljekari započeo uvođenje stečaja i očekuje da će već za nekoliko dana Privredni sud odrediti stečajnog upravnika.

,,Radnici su, dakle, ostali bez posla. Vjerujem da to neće trajati dugo jer već od sredine februara sasvim izvjesno da ponovo pokrećemo proizvodnju. Radi se o reorganizaciji kroz stečaj i kada se taj postupak namirenja povjerilaca završi nadam se da će zdrava fabrika početi rad”, najavljuje Marković.

On kaže da se neće svetiti radnicima koji su započeli štrajk: ,,Oni koji zadovoljavaju uslove nastaviće da rade. Prvo njih između pet i deset, a onda i ostali. Oni koji stiču uslove za penziju ići će u penziju”.
Problemi mljekare Krisma započeli su prije godinu i po kada nije mogla da naplati potraživanja od distributera mlijeka i kada se istovremeno nagomilao dug prema stočarima koji su joj isporučivali mlijeko. Tada je crnogorska vlada najavila kreditnu podršku u cilju razvoja poljoprivrede. To je podrazumijevalo i kredit za Krismu, koji bi toj savremenoj i u normalnim uslovima profitabilnoj firmi obezbjeđivao likvidnost. Godinu dana očekivani kredit, koji je trebalo da od banaka pod povoljnim uslovima izdejstvuje Ministarstvo poljoprivrede, nikada nije stigao.

,,I neće”, kaže Svetozar Marković. ,,Izostanak tog kredita poslao je firmu u stečaj”, tvrdi on.

Njegova kompanija će nakon stečaja, planira, u kooperantskom odnosu sa proizvođačima mlijeka obezbjeđivati sirovine kojima bi davala stočnu hranu za isporučeno mlijeko. ,,Imamo plan ozdravljenja. Sada sam već siguran da ćemo najkasnije za dva mjeseca ponovo pokrenuti mašine”, kaže Marković.

Radnici Krisme ne mire se sa stečajem i otkazima kao novogodišnjim ,,poklonom”. Svoje zarade i planove sa čvrstim garancijama, kako sada stvari stoje, čekaće u portirnici firme. Zajedno sa Novom godinom.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo