Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stečajem okićena jelka

Objavljeno prije

na

Radnici bjelopoljske mljekare Krisma započeli su štrajk u krugu fabrike. Revoltirani su ignorantskim odnosom poslovodstva, ali i nadležnih državnih organa kojima su se obratili za pomoć jer godinu i po ne primaju plate. Ako im se do 31. decembra ne isplate zarade, novogodišnju će noć u znak protesta dočekati u portirnici firme, najavio je njihov štrajkački odbor. Obratili su se, kažu, svima – od opštine do Ministarstva rada. Pozitivan odgovor nisu dobili ni od koga. Traže zarade i traže da rade. Za ove ljude sa prosječno dvadeset pet godina radnog staža nema izgleda, bar za sada, da dobiju ni jedno ni drugo. Kada su prije deset dana započeli štrajk pristiglo im je pismo od generalnog direktora Krisme Svetozara Markovića, iz Podgorice.

„Razmislite, izmislite, osmislite i organizujte proizvodnju”, poručio im je u pismu direktor. Traži i da se radnici zapitaju da li je štrajk njih devetnaest uposlenih moralan čin.

Predsjednik štrajkačkog odbora Milan Šilobod kaže da je sve radnike zaprepastilo direktorovo pismo.

,,Dok smo radili dobijali smo pohvale od njega. Prosto je suvišan svaki komentar na to pismo u kome se mi obilježavamo kao krivci, iako smo danonoćno radili da bi na noge postavili mljekaru”, kaže Šilobod.

On ipak očekuje kompromis i traži da se u firmi, koja, po njegovom mišljenju, ima sve preduslove da radi, proizvodnja nastavi, s tim da se prethodno radnicima makar djelimično podmire potraživanja.

,,Razumijemo teške uslove poslovanja, ali mnogi od nas nemaju elementarne uslove za život. Nemamo plate, nijesu nam uplaćivani staž i osiguranje za duži period. Ukoliko uvidimo da naš ovakav protest nema nikakvog odjeka, štrajk ćemo radikalizovati”, najavljuje Šilobod.

Pismo koje smo dobili od direktora pokazuje osionost poslodavca koji pokušava da nas uplaši, kaže Vojka Rahović.

,,Da li se direktor, gazda, pita kako mi živimo? Mi ne kažemo da je on jedini kriv za probleme firme, ali mi sigurno nismo krivci”, kaže i Slobodanka Fatić.

Predsjednik sindikata radnika Asim Bošnjak uvjeren je da je pismo napisano u revoltu, jer su radnici nakon više od godinu i po trpljenja konačno potražili svoje. ,,Besmisleno je da se od nas traži da pokrenemo proizvodnju. Da prodamo kuće i damo pare firmi. Da nije žalosno to bi bilo smiješno”, kaže Bošnjak.

U direktorovom pismu radnicima pored najave stečaja piše: ,,Vama je jednom pružena šansa da radite, a kako ste radili najbolje znate. Ulog poslodavca je pred vama – to je fabrika koja je opremljena i spremna da nastavi sa radom. Šta vi ulažete? Praznu priču i štrajk. Štrajkujte koliko hoćete, na taj način se fabrika neće pokrenuti”, dopisao je u pismu radnicima direktor Svetozar Marković.

On za Monitor kaže da nije napisao ni arogantno ni prijeteće pismo. ,,Uputio sam ga sindikatu i nijesam se nadao da će se pojaviti u javnosti. Ipak, poručio sam tačno ono šta sam želio. Mislim da sam im i malo rekao, ali takođe znam da ja sa njima nemam šta da raspravljam”, kaže Marković.

On je u svojoj mljekari započeo uvođenje stečaja i očekuje da će već za nekoliko dana Privredni sud odrediti stečajnog upravnika.

,,Radnici su, dakle, ostali bez posla. Vjerujem da to neće trajati dugo jer već od sredine februara sasvim izvjesno da ponovo pokrećemo proizvodnju. Radi se o reorganizaciji kroz stečaj i kada se taj postupak namirenja povjerilaca završi nadam se da će zdrava fabrika početi rad”, najavljuje Marković.

On kaže da se neće svetiti radnicima koji su započeli štrajk: ,,Oni koji zadovoljavaju uslove nastaviće da rade. Prvo njih između pet i deset, a onda i ostali. Oni koji stiču uslove za penziju ići će u penziju”.
Problemi mljekare Krisma započeli su prije godinu i po kada nije mogla da naplati potraživanja od distributera mlijeka i kada se istovremeno nagomilao dug prema stočarima koji su joj isporučivali mlijeko. Tada je crnogorska vlada najavila kreditnu podršku u cilju razvoja poljoprivrede. To je podrazumijevalo i kredit za Krismu, koji bi toj savremenoj i u normalnim uslovima profitabilnoj firmi obezbjeđivao likvidnost. Godinu dana očekivani kredit, koji je trebalo da od banaka pod povoljnim uslovima izdejstvuje Ministarstvo poljoprivrede, nikada nije stigao.

,,I neće”, kaže Svetozar Marković. ,,Izostanak tog kredita poslao je firmu u stečaj”, tvrdi on.

Njegova kompanija će nakon stečaja, planira, u kooperantskom odnosu sa proizvođačima mlijeka obezbjeđivati sirovine kojima bi davala stočnu hranu za isporučeno mlijeko. ,,Imamo plan ozdravljenja. Sada sam već siguran da ćemo najkasnije za dva mjeseca ponovo pokrenuti mašine”, kaže Marković.

Radnici Krisme ne mire se sa stečajem i otkazima kao novogodišnjim ,,poklonom”. Svoje zarade i planove sa čvrstim garancijama, kako sada stvari stoje, čekaće u portirnici firme. Zajedno sa Novom godinom.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo