Povežite se sa nama

OKO NAS

HOĆE LI BITI  REVITALIZACIJE MASLINADE U VALDANOSU: Masline propadaju, obećanja se množe 

Objavljeno prije

na

Pune 42 godine propada Maslinada u uvali Valdanos, najveći kompleks starih maslina na jadranskoj obali. Još k niko ne može kazati kada će se taj ekocid zaustaviti. “Tamo je čak otežano kretanje i divljim svinjama, a ne ljudima. Bolno je to vidjeti”, kaže jedan od najvećih posjednika maslina u Valdanosu Šaćir Biljalji

 

“Shodno zaključcima Odbora za turizam, prostorno planiranje i poljoprivredu Skupštine Crne Gore mi ćemo uskoro formirati koordinaciono tijelo za zaštitu i revitalizaciju Maslinade u Valdanosu. Svi u sistemu potom će imati svoje uloge u tom velikom poslu”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

Prema njegovim riječima, grube procjene govore da je za potpunu revitalizaciju oko 18.000 stoljetnih maslina u Valdanosu potrebno milion eura, a za sprovođenje hitnih mjera tri puta manje.

No, u Udruženju za povraćaj maslinade smatraju da je za kom­plet­nu re­vi­ta­li­za­ci­ju po­treb­no izme­đu mi­li­on i po do dva mi­li­o­na eura. “Taj pro­stor je pot­pu­no zapušten, ob­ra­stao samoniklim ra­sti­njem. Pod­sje­ća na pra­šu­mu. Sta­bla ma­sli­na su za­tvo­re­na i za­gu­še­na no­vim rasti­njem. Pre­ma našim informacijama, u Ma­sli­na­di se osu­ši­lo oko 1.500 sta­ba­la. Naj­ma­nje 4.500 staba­la tre­ba re­ge­ne­ri­sa­ti, a osta­lih 12.000 sta­ba­la ri­go­ro­zno se mo­ra pod­mla­di­ti rezidbom”, tvrdi predsjednik Skupštine tog udruženja Basrija Derviši.

„Tamo je čak otežano kretanje i divljim svinjama, a ne ljudima. Bolno je to vidjeti”, kaže jedan od najvećih posjednika maslina u Valdanosu Šaćir Biljalji. On napominje i da je revitalizacija te blagoslovljene biljke, vjekovne hraniteljice Ulcinjana, dužnost prema precima.

I iz „Elaborata o stanju Maslinade Valdanos – analiza trenutnog stanja i predlog mjera za revitalizaciju“ koji je 2017. godine uradio Biotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore može se zaključiti da je stanje maslina u toj uvali veoma loše, jer je veći dio Maslinade ugrožen raznim bolestima. Tako je, na primjer, prošle godine kompletan rod propao, jer nije bilo nikakvih mjera zaštite ploda. Vri­jed­ni ma­sli­na­ri su iz­ra­ču­na­li da u uva­li Val­da­nos godišnje propad­ne oko 900.000 ki­lo­gra­ma ma­sli­na ili oko 140 hiljada li­ta­ra ulja. Dakle, svake rodne godine šteta je najmanje milion eura.

Derviši predlaže crnogorskoj Vladi da po­štuje zakone: od­u­ze­tu imo­vi­nu vra­ti bivšim vlasni­ci­ma, jer ni­je pri­vre­de­na na­mje­ni kako bi oni, dok još imaju volje i snage, obnovili svoje maslinjake. Upravo je ta mogućnost obnove stabla, veliko i značajno svojstvo masline, koje je čini dugovječnom i posebnom.

Predsjednica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković je tokom nedavne posjete Ulcinja rekla da se o 18.000 stabala maslina koje se nalaze na tom području mora voditi briga, a da se državna imovina, koja nije u ranijem periodu privedena namjeni, mora vratiti nekadašnjim vlasnicima, kako bi Valdanos uz održivo korišćenje postao centar proizvodnje kvalitetnog maslinovog ulja.

Iz URE su poručili: “Valdanos je za građane Ulcinja sveto mjesto, dio tradicije i kulture i da se maslinjaci, koji su već četiri decenije zarobljeni, podhitno moraju revitalizovati i vratiti stvarnim vlasnicima”.

Nema nikakvih najava da će se to desiti, iako se u Upravi za nekretnine već duže  odlučuje o zahtjevu bivših vlasnika o deeksproprijaciji oko milion metara kvadratnih zemljišta u uvali Valdanos.

Gradonačelnik Nrekić navodi da su u opštinskom budžetu za ovu godinu opredjelili 30.000 eura za revitalizaciju Maslinade, kao i da će otvoriti namjenski žiro-račun za uplatu sredstava svih relevantnih institucija, namijenjenih tom poslu čije će aktivnosti koordinisati lokalna uprava.

Istovremeno su iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja najavili da će uskoro objaviti projekat zaštite maslina, dok je Ministarstvo odbrane izrazilo spremnost da pruži tehničku podršku za održavanje Maslinade i čišćenje pristupnih puteva uz sve raspoložive resurse.

To je, prije svega, nužno zbog opasnosti od požara, jer bi se eventualna vatrena stihija veoma brzo mogla proširiti i na sam grad Ulcinj. Katastrofalni požar koji je u septembru 2018. godine izbio u Maslinadi progutao je preko hiljadu stoljetnih stabala.

U preostalom dijelu ulcinjske Maslinade krenula je divlja gradnja, koja prijeti da izmijeni izgled ovog prostora. Poljoprivredna inspekcija utvrdila je da postoji 20 nelegalno izgrađenih objekata i procesuirala vlasnike, te donijela rješenja o uklanjanju tih objekata.

No, taj tumor nastavlja da napada Maslinadu. A Crna Gora je , vjerovatno jedina država na Mediteranu, koja još nema Strategiju razvoja maslinarstva. Evidentno je da se broj maslina u ovoj državi povećava, te da ih sada ima oko 490 hiljada. Većina stabala, oko 70 odsto, su stari zasadi. Najveći kompleksi su u Ulcinju, sa 80.000 stabala, i na Luštici sa 20.000. Stoga je organska proizvodnja maslina moguća upravo na tim prostorima.

“Siguran sam da možemo za obnovu maslinjaka, turističku valorizaciju i razvoj kulturnog turizma koristiti sredstva iz evropskih fondova. Posebnu pažnju trebamo obratiti na pravila standardizacije proizvodnje, plasmana i procedure za označavanje proizvoda od maslina oznakom geografskog porijekla”, kaže sekretar Sekretarijata za ekonomiju i ekonomski razvoj u Opštini Ulcinj dr Agron Ibrahimi.

On ističe da se u svim strateškim dokumentima lokalne uprave navodi da uz održivo upravljanje poljoprivreda, odnosno maslinarstvo, kao i tokom čitave istorije, predstavljaju razvojnu šansu ove opštine.

Za Ulcinj i njegove građane revitalizacija maslinjaka u Valdanosu nije samo pravno već i ekonomsko, ekološko i kulturološko pitanje. Više od četiri decenije oni propadaju, a, osim obećanja, niko ne zna kada će krenuti obnova. Uključujući tu  i puteve na tom prostoru, jer kozjim stazama i naprženih leđa niko više ne želi trošiti snagu i život.

“Pouzdano znamo da se do pu­nog ro­da, od mo­men­ta re­vi­ta­li­za­ci­je, mo­že do­ći tek za sedam godi­na. Da bi se vra­ti­la ulo­že­na sred­stva tre­ba još naj­ma­nje to­li­ko.  Vrijeme nije naš saveznik”, poručuje  Der­vi­ši.

                                                                                                                       Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo