Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Hoćeš, nećeš – moraš

Objavljeno prije

na

Biće ovo vjerovatno politički najinteresantnija jesen u Crnoj Gori od pučističke antibirokratske revolucije. Naša zemlja će u decembru – ni kriva ni dužna – dobiti datum za početak pristupnih pregovora sa EU. „Otvaranje pregovora sa Unijom je ogroman izazov za Crnu Goru, najznačajniji od proglašenja nezavisnosti. Biće to svakako katalizator nužnih promjena u crnogorskom društvu. Tek će tada, kao što pokazuje iskustvo Hrvatske, započeti suštinske promjene politike, ekonomije i mentaliteta, reformisanje države i njezinih institucija”, rekao je Monitoru visoki evropski zvaničnik.

On kaže da će od sredine oktobra, kada će biti predstavljen godišnji Izvještaj o napretku, Brisel početi da prema Crnoj Gori praktikuje strogoću. Zato je u pravu turski ministar za evropska pitanja Egmen Bagiš koji kaže da je EU kao nutricionista. ,,Možda se nekome ta dijeta ne sviđa, ali je s obzirom na rezultat, veoma efikasna”.

PRITISAK: O prelasku na dijetu više se ne odlučuje u Podgorici, već – u Briselu. Jer, da je bilo po volji crnogorskih čelnika onda bi se, kao što je to krajem jula predložio predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić, o usklađivanju izbornog zakonodavstva sa Ustavom odlučilo – do kraja godine! To znači da bi Crna Gora morala da čeka još najmanje godinu da uđe u novu fazu pridruživanja sa EU.

Uvidjevši konačno da je đavo odnio šalu, u igru skrivalice se morao uključiti Brisel. Evropski komesar za proširenje Štefan File i šef Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope Eduard Kukan su izvršili blagi pritisak na crnogorske političke lidere, prije svih čelnika DPS Mila Đukanovića, da postignu dogovor o izglasavanju izbornog zakonodavstva. Ta je činjenica bila olakšana saznanjem Igora Lukšića da bi u slučaju nepostizanja kompromisa njegov kabinet izgubio legitimitet, a on postao prva politička žrtva evropskog puta Crne Gore.

JESEN: Njemačka je u avgustu dala novu šansu premijeru. Prilikom posjete Podgorici šef njemačke diplomatije Gido Vestervele je zahtijevao od njega da konkretne akcije protiv visokorangiranih funkcionera budu izvedene na jesen.

,,Njemačka podrška ne može da bude kurtoazna što znači da ne može da se dobije, a da se ne razjasni što se tačno podržava”, navodi ekspert Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču Vladimir Gligorov.

U Berlinu su očekivali da će ,,domaći zadatak” i spremnost na ispunjavanju evropskih zapovijesti Lukšić demonstrirati do kraja jula, ali su rezultati izostali. Neki su analitičari zaključili da je to posljedica Đukanovićevih izjava da njegova stranka nikoga neće prinositi kao žrtvu, a da ,,EU mora proći fazu temeljne unutrašnje konsolidacije”.

,,U najbližoj budućnosti, dopadalo nam se ili ne, brzina našeg kretanja ka punopravnom članstvu u EU neće zavisiti samo, možda čak ni presudno, od kvaliteta i brzine naših reformi”, rekao je sredinom jula šef DPS-a. Nakon toga puku nije bilo teško da pogodi što se to desilo sa najavama vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić da su pripremljene dvije optužnice za korupciju, i zašto je širom otvorena priča o identitetskim pitanjima.

PRIČA: Dobijanje datuma pristupnih pregovora za Crnu Goru je politička odluka i ona je već donijeta u Briselu. , EU je kao dokaz njezine posvećenosti politici proširenja nužno potrebna jedna „uspješna evropska priča na Balkanu”. Crna Gora je najpogodnija za to: radi se o maloj zemlji, pa nova faza pridruživanja ne dovodi do značajnijih finansijskih konsekvenci te, kako vole kazati evropske tehnokrate, „najmanje problematične države u regiji”.

Istovremeno je ćutnja prekrila šest ostalih zahtjeva Evropske komisije. Niko nije pominjao nezavisnost i efikasnost pravosuđa, skandale sa paljenjem automobila dnevnika Vijesti, pogoršanje odnosa sa civilnim sektorom, diskriminaciju manjina, jačanje kontrolne i nadzorne uloge Skupštine… Raspaljene su strasti oko jezika, a u strahu da će tek uslijediti prava jesenja bura iz Brisela sve je spremno da se uđe u bjesomučne rasprave oko crkve. U pripravnosti je i zastava.

DIJAGNOZA: No, manevarski prostor za te opasne igrarije je sve manji. U evropskim prijestonicama dnevno padaju akcije crnogorskih funkcionera. Iako i dalje ima snažne lobiste među evroparlamentarcima i preko partije i najbližih saradnika suvereno kontroliše Vladu, parlament, sudstvo i policiju, Đukanović je sve izolovaniji. Iz Brisela će u oktobru biti konstatovan ,,ozbiljan napredak u reformama”, ali neće biti nikakve impresioniranosti crnogorskom tranzicijom.

,,Uspostavićemo efikasan monitoring kako bi smo bili sigurni da su reforme koje sprovodi vaša Vlada nepovratne i održive”, kaže Monitorov sagovornik iz Brisela.

Najviši zvaničnik ambasade Poljske u Podgorici, Jaroslav Lindberg, zemlje koja u ovom polugodištu predsjedava EU, rekao je da bi pristupni pregovori mogli biti otvoreni 2012. godine, ali da bi oni mogli i kasniti jer, kako je dodao, Crna Gora nema samo jednu, već mnogo slabih tačaka.

Od Lukšića i njegovog kabineta traži se da se konačno i ozbiljno ove jeseni pozabave efikasnom borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala. Šanse za popravni premijer i Crna Gora više nemaju. Zato će uskoro, na zahtjev Brisela, crnogorski parlamentarci krenuti u izmjene Ustava u dijelu koji se tiče pravosuđa.

Mjerila i kriterijumi

Pristupni pregovori sa EU biće veoma stresan period za zapušteno crnogorsko društvo. Evropska komisija je tokom pregovora sa Hrvatskom uvela sistem mjerila, odnosno kriterijuma, koje je Zagreb morao ispuniti za svako od 35 poglavlja evropske pravne stečevine (aquis communitaire). To je produžilo pregovore na čak šest godina, ali i omogućilo veću spremnost Hrvatske za članstvo.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo