Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Hoćeš, nećeš – moraš

Objavljeno prije

na

Biće ovo vjerovatno politički najinteresantnija jesen u Crnoj Gori od pučističke antibirokratske revolucije. Naša zemlja će u decembru – ni kriva ni dužna – dobiti datum za početak pristupnih pregovora sa EU. „Otvaranje pregovora sa Unijom je ogroman izazov za Crnu Goru, najznačajniji od proglašenja nezavisnosti. Biće to svakako katalizator nužnih promjena u crnogorskom društvu. Tek će tada, kao što pokazuje iskustvo Hrvatske, započeti suštinske promjene politike, ekonomije i mentaliteta, reformisanje države i njezinih institucija”, rekao je Monitoru visoki evropski zvaničnik.

On kaže da će od sredine oktobra, kada će biti predstavljen godišnji Izvještaj o napretku, Brisel početi da prema Crnoj Gori praktikuje strogoću. Zato je u pravu turski ministar za evropska pitanja Egmen Bagiš koji kaže da je EU kao nutricionista. ,,Možda se nekome ta dijeta ne sviđa, ali je s obzirom na rezultat, veoma efikasna”.

PRITISAK: O prelasku na dijetu više se ne odlučuje u Podgorici, već – u Briselu. Jer, da je bilo po volji crnogorskih čelnika onda bi se, kao što je to krajem jula predložio predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić, o usklađivanju izbornog zakonodavstva sa Ustavom odlučilo – do kraja godine! To znači da bi Crna Gora morala da čeka još najmanje godinu da uđe u novu fazu pridruživanja sa EU.

Uvidjevši konačno da je đavo odnio šalu, u igru skrivalice se morao uključiti Brisel. Evropski komesar za proširenje Štefan File i šef Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope Eduard Kukan su izvršili blagi pritisak na crnogorske političke lidere, prije svih čelnika DPS Mila Đukanovića, da postignu dogovor o izglasavanju izbornog zakonodavstva. Ta je činjenica bila olakšana saznanjem Igora Lukšića da bi u slučaju nepostizanja kompromisa njegov kabinet izgubio legitimitet, a on postao prva politička žrtva evropskog puta Crne Gore.

JESEN: Njemačka je u avgustu dala novu šansu premijeru. Prilikom posjete Podgorici šef njemačke diplomatije Gido Vestervele je zahtijevao od njega da konkretne akcije protiv visokorangiranih funkcionera budu izvedene na jesen.

,,Njemačka podrška ne može da bude kurtoazna što znači da ne može da se dobije, a da se ne razjasni što se tačno podržava”, navodi ekspert Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču Vladimir Gligorov.

U Berlinu su očekivali da će ,,domaći zadatak” i spremnost na ispunjavanju evropskih zapovijesti Lukšić demonstrirati do kraja jula, ali su rezultati izostali. Neki su analitičari zaključili da je to posljedica Đukanovićevih izjava da njegova stranka nikoga neće prinositi kao žrtvu, a da ,,EU mora proći fazu temeljne unutrašnje konsolidacije”.

,,U najbližoj budućnosti, dopadalo nam se ili ne, brzina našeg kretanja ka punopravnom članstvu u EU neće zavisiti samo, možda čak ni presudno, od kvaliteta i brzine naših reformi”, rekao je sredinom jula šef DPS-a. Nakon toga puku nije bilo teško da pogodi što se to desilo sa najavama vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić da su pripremljene dvije optužnice za korupciju, i zašto je širom otvorena priča o identitetskim pitanjima.

PRIČA: Dobijanje datuma pristupnih pregovora za Crnu Goru je politička odluka i ona je već donijeta u Briselu. , EU je kao dokaz njezine posvećenosti politici proširenja nužno potrebna jedna „uspješna evropska priča na Balkanu”. Crna Gora je najpogodnija za to: radi se o maloj zemlji, pa nova faza pridruživanja ne dovodi do značajnijih finansijskih konsekvenci te, kako vole kazati evropske tehnokrate, „najmanje problematične države u regiji”.

Istovremeno je ćutnja prekrila šest ostalih zahtjeva Evropske komisije. Niko nije pominjao nezavisnost i efikasnost pravosuđa, skandale sa paljenjem automobila dnevnika Vijesti, pogoršanje odnosa sa civilnim sektorom, diskriminaciju manjina, jačanje kontrolne i nadzorne uloge Skupštine… Raspaljene su strasti oko jezika, a u strahu da će tek uslijediti prava jesenja bura iz Brisela sve je spremno da se uđe u bjesomučne rasprave oko crkve. U pripravnosti je i zastava.

DIJAGNOZA: No, manevarski prostor za te opasne igrarije je sve manji. U evropskim prijestonicama dnevno padaju akcije crnogorskih funkcionera. Iako i dalje ima snažne lobiste među evroparlamentarcima i preko partije i najbližih saradnika suvereno kontroliše Vladu, parlament, sudstvo i policiju, Đukanović je sve izolovaniji. Iz Brisela će u oktobru biti konstatovan ,,ozbiljan napredak u reformama”, ali neće biti nikakve impresioniranosti crnogorskom tranzicijom.

,,Uspostavićemo efikasan monitoring kako bi smo bili sigurni da su reforme koje sprovodi vaša Vlada nepovratne i održive”, kaže Monitorov sagovornik iz Brisela.

Najviši zvaničnik ambasade Poljske u Podgorici, Jaroslav Lindberg, zemlje koja u ovom polugodištu predsjedava EU, rekao je da bi pristupni pregovori mogli biti otvoreni 2012. godine, ali da bi oni mogli i kasniti jer, kako je dodao, Crna Gora nema samo jednu, već mnogo slabih tačaka.

Od Lukšića i njegovog kabineta traži se da se konačno i ozbiljno ove jeseni pozabave efikasnom borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala. Šanse za popravni premijer i Crna Gora više nemaju. Zato će uskoro, na zahtjev Brisela, crnogorski parlamentarci krenuti u izmjene Ustava u dijelu koji se tiče pravosuđa.

Mjerila i kriterijumi

Pristupni pregovori sa EU biće veoma stresan period za zapušteno crnogorsko društvo. Evropska komisija je tokom pregovora sa Hrvatskom uvela sistem mjerila, odnosno kriterijuma, koje je Zagreb morao ispuniti za svako od 35 poglavlja evropske pravne stečevine (aquis communitaire). To je produžilo pregovore na čak šest godina, ali i omogućilo veću spremnost Hrvatske za članstvo.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

SKRIVANJE RATNIH ZLOČINA 90-IH U UDŽBENICIMA ISTORIJE: Ćutanje s predumišljajem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima, ukazuju istoričari Igor Radulović i Miloš Vukanović, autori  Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje

 

 

,,Nauka i praksa su pokazale da se u društvima koja se ne suočavaju na pravi način sa svojom prošlošću, dramatično povećava mogućnost obnove sukoba… Izučavati kontroverzne teme, poput sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, fundamentalno je važno za razvoj kritičkog mišljenja mladih”, navodi se na početnim stranama Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, istoričara Igora Radulovića i Miloša Vukanovića, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje.

U Priručniku je dat pregled dosadašnje prakse nesuočavanja u udžbenicima. U udžbeniku za IX razred napad na Dubrovnik, rat u BiH i Hrvatskoj se spominju. Međutim, ne postoji niti jedan pomen zločina koji su počinili crnogorski građani tokom tog perioda, čak ni na dubrovačkom ratištu.

U udžbeniku za IV razred gimnazije, raspad Jugoslavije je detaljnije obrađen, a posebno poglavlje naslovljeno je „Crna Gora u vrijeme nestanka Jugoslavije 1991-2000.” Ipak, ne spominje se niti jedan ratni zločin počinjen na teritoriji Crne Gore, dok je napad na Dubrovnik stavljen u prethodno poglavlje „Nestanak Jugoslavije i građanski rat” uz objašnjenje da ga je napala JNA, a bez navođenja ikakve veze sa Crnom Gorom.

,,Učenicima se uskraćuju informacije kroz nepominjanje uloge Crne Gore u ratu na prostoru bivše Jugoslavije kao ni zločina na njenoj teritoriji. Naučne smjernice o predavanju kontroverznih događaja iz prošlosti, osim stvaranja kompletne slike, podrazumijevaju i davanje vrijednosnog suda do kojeg je došla istorijska nauka, država i sudovi. Imajući u vidu da su se crnogorske i međunarodne institucije odavno izjasnile i dale svoju ocjenu o glavnim događanjima, ostaje nejasno zbog čega ovi događaji nijesu pomenuti”, pitaju se autori.

Navode i da udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija u Crnoj Gori ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima. ,,Na ovaj način učenici/e stvaraju nekompletnu sliku o datom periodu i ne stiču potpun uvid u važan dio savremene istorije svoje države. Ovakav pristup može uticati na razumijevanje istorijskih procesa i otežava suočavanje s prošlošću”, piše u Priručniku.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA U SLUČAJU TUNEL: Nalogodavaca nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv osam osoba zbog pljačke depoa Višeg suda u Podgorici, ali u optužnici nema nalogodavaca. „ Kao da se  nekom žurilo da na svaki način onemogući prikupljanje dokaza koji bi doveli do svih izvršilaca ovog krivičnog djela, a kasnije i do nalogodavaca“, kaže advokat Veselin Radulović. On smatra da postupanje nadležnih institucija, prvenstveno Tužilaštva, ne daje nadu da će ovaj proces dovesti do pravosnažnih osuđujućih presuda

 

 

Fotografija Dritana Abazovića, tadašnjeg premijera Crne Gore, kako zuri kroz rupu ispod zgrade podgoričkog Višeg suda obišla je  region, a vjerovatno doprla još dalje.  Društvenim mrežama slika znatiželjnog premijera odmah se proširila kao mim. Usred borbe protiv organizovanog kriminala i rezultata kojima se busala tadašnja Vlada, kriminalci u centru Glavnog grada uspjeli sa da iskopaju tunel do depoa sa sudskim dokazima i opljačkaju ga.

Slučaj Tunel u javnosti označava  rupu u crnogorskom pravosuđu, koje gotovo godinu nije uspjelo da slučaj dovede do sudnice. Prošle godine, 11. septembra otkriveno je da je neko preturao dokaze u depou Višeg suda u Podgorici – gotovo 20 sati od tada utvrđeno je da je probijen zid te prostorije i da od nje vodi tunel do stana u zgradi naspram sudske, u Njegoševoj ulici. Kasnije je i zvanično rečeno da je tada ukradeno više komada oružja iz brojnih sudskih predmeta, određena količina droge i mobilni telefoni…

Da su učestvovali u tom kriminalnom poduhvatu, ODT Podgorica tereti Predraga Mirotića, Ivicu Piperovića, Katarinu Baćović, Nikolu Milačića, zatim državljane Srbije Veljka Markovića, Milana Markovića, Dejana Jovanovića i Vladimira Erića. Marijan Vuljaj osumnjičen je da je pomagao Baćovićevoj da se krije. Svi osumnjičeni se brane sa slobode…ODT je prošle sedmice podnijelo optužnicu protiv svih osumnjičenih u predmetu Tunel, izuzev Piperovića.

Jedan od Piperovićevih branilaca, advokat Stefan Jovanović, kazao je da on i njegov kolega Zoran Piperović još nijesu dobili odluku postupajućeg tužioca.

“Bilo bi lijepo kada bi političari, koji su svojim nastupima i izjavama, odnosno držanjem, kršili prezumpciju nevinosti  Ivice Piperovića, makar uputili izvinjenje prije svega njegovoj djeci, a zatim i porodici, zbog svega onoga što je on pretrpio tokom  postupka”, kazao je Jovanović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OBILJEŽENO 19 GODINA OD UBISTVA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: I dalje bez kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraga u slučaju ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića sve se više prepliće sa istragom o ubistvu Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika lista Dan. U oba slučaja, nakon više decenija, još uvijek nemamo kažnjene sve izvršitelje i nalogodavce zločina

 

 

Porodica i prijatelji policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića zapalili su 30. avgusta u 00.50 sati svijeće ispred njegove kuće u podgoričkom naselju Tološi, gdje je prije 19 godina ubijen.

Četrdesetšestogodišnji Šćekić ubijen je 2005. godine ispred svog porodičnog doma u trenutku kada je iz vozila krenuo prema ulazu u kuću, a ubica je iz neposredne blizine, sa oko 25 metara daljine, ispucao dva rafala iz automatskog oružja. U tom trenutku bio je načelnik kriminalističke policije i istraživao je podmetnute eksplozije na gradilištu hotela Splendid, radio je i na istragama najvećih ubistava u Crnoj Gori kako njegovih kolega, tako i Duška Jovanovića glavnog urednika lista Dan.

Ni poslije skoro dvije decenije, ne zna se ko je naručio Šćekićevo ubistvo, a nema ni pravosnažne presude okrivljenima za ovaj zločin.

Obilježavanju godišnjice ubistva Šćekića prisustvovali su i predsjednik Skupštine Andrija Mandić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Oni su poručili da je dužnost svih da se što skorije utvrdi ko je nalogodavac Šćekićevog ubistva.

,,Tadašnja bezbjednosna služba bila je sve osim bezbjednosna za poštene službenike policije. Nadam se da će neko nekad snositi odgovornost za propuste u istrazi, koji su uskratili mogućnost da optužnicom budu obuhvaćeni nalogodavac i dvojica službenika ANB-a koji su bili logistika ubicama mog brata”, kazala je sestra ubijenog policijskog inspektora Slavica Šćekić.

Ona je na mjestu ubistva svog brata još jednom podsjetila nadležne da pravda još nije zadovoljena, poručivši da od borbe neće odustati. Najavila je da će se slučaj ponovo naći pred Apelacionim sudom 30. septembra, a od oktobra će pred sudijama biti svake srijede.

Maratonski postupak za ubistvo Šćekića pratile su brojne kontroverze, od pomenutih ukinutih presuda zbog grešaka u pisanju do misterioznih nestanaka predmeta iz spisa predmeta.

Optuženi u ovom slučaju Saša Boreta, Ljubo Bigović, Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović prvo su osuđeni na po 30 godina zatvora, međutim, drugostepena vijeća su ove presude ukinula. Razlog za to bile su bitne povrede odredaba krivičnog postupka, što je često dovodilo do povrede prava na odbranu i pravično suđenje. I pored prvih oslobađajućih presuda iz 2009. godine, koje je donio sudija Lazar Aković, slučaj je bio prepun tehničkih grešaka. Aković je nakon toga prešao u advokaturu, a proces se nastavio s nizom odlaganja i novih suđenja.

Sestra ubijenog inspektora nedavno je kazala kako je u noći ubistva na njegovom radnom stolu vidjela spisak ubica i nalogodavaca u slučaju Duška Jovanovića, te u tome vidi glavni motiv za ubistvo njenog brata.

,,Ja sam lično vidjela u sobi moga brata zapisnik i izvještaj na kome je decidno pisalo ko je ubio Duška Jovanovića. Znači na tom zapisniku je pisalo da je Vuk Vulević pucao iz zadnjeg sjedišta naslonivši desnu ruku na rame Muše Osmanagića koji je sjedio na mjesto suvozača da mu ruka ne zadrhti i tako je pucao i ubio Duška Jovanovića”, kazala je Slavica Šćekić.

Dan nakon tragedije, kolege iz policije su došle da posjete porodicu Šćekić. Dok su dva službenika boravila u dnevnoj sobi sa porodicom, treći je uskočio kroz prozor. Od tog dana nema ni traga ni glasa o izvještaju, kazala je sestra ubijenog.

Nakon ove izjave, tužiteljka Danka Ivanović-Đerić, koja vodi istragu o ubistvu Duška Jovanovića, ispitala je i Slavicu Šćekić.

Protekle sedmice penzionisani tajni agent Duško Golubović je više sati ispitivan u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici u sklopu ponovo otvorene istrage o ubistvu glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića.

Da Golubovića i njegovog najbližeg saradnika Zorana Lazovića treba saslušati u novoj istrazi nedavno je sugerisao i bivši premijer i lider GP URA Dritan Abazović, koji je i sam dao iskaz pred tužiteljkom Ivanović Đerić. On je rekao da su se tokom njegovog mandata kao koordinatora bezbjednosnih službi, a kasnije i premijera, u operativnim informacijama vezanim za ubistvo Jovanovića konstantno provlačila dva imena Zoran Lazović i Duško Golubović.

,,Svi su redom pominjali Lazovića i još nekoliko imena. Moja uloga nije bila da provjeravam te informacije, već da ih proslijedim nadležnima, što sam i učinio, zahtijevajući da se konačno, nakon dvije decenije ćutanja i prikrivanja, taj zločin rasvijetli”, kazao je Abazović.

Duška Golubovića je svojevremeno, neposredno nakon atentata na Jovanovića, spominjao i hrvatski Nacional. Njega i Lazovića prate brojne kontraverze još od vremena angažovanja u nekadašnjoj Službi državne bezbjednosti. Lazovićev sin Petar, koji se sumnjiči za saradnju sa „kavačkim klanom”, u „skaj” prepiskama sa članovima te kriminale grupe pominjao je i izvjesnog Goluba, koji „ima milione, a samo djeci daje, drugo nikome ni banke”. Pretpostavlja se da je Golub upravo najbliži saradnik njegovog oca Duško Golubović.

Nakon što je MANS objavio istraživanje o višemilionskoj imovini Golubovićeve porodice, on se pred javnošću branio da je do dijela tih sredstava došao rudareći bitkoine.

Krajem juna novinarka Radio televizije Republike Srpske Nataša Miljanović-Zubac predočila je tužiteljki podatke do kojih je došla istražujući ubistvo Jovanovića, a koji bi, kako tvrdi, mogli dovesti do rasvjetljavanja tog zločina.

Prošle godine u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, u toj istrazi, saslušano je nekoliko osoba, među kojima i Vesna Medenica, koja je bila vrhovni državni tužilac kada je Jovanović ubijen. U svojstvu svjedoka prethodno je saslušan i nekadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović. On se, navodno, izjašnjavao na okolnosti nestanka službene zabilješke u kojoj su službenici UP nakon hapšenja jedinog osuđenog za saučesništvo u tom ubistvu Damira Mandića upisali sve što im je te noći ispričao. Nekadašnji prvi crnogorski policajac prije nekoliko godina je saopštio da je ubistvo Jovanovića operativno riješeno, odnosno da policija zna ko je to uradio, ali da nema materijalne dokaze.

Tako prolaze decenije bez otkrivanja nalogodavaca ovih zločina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo