DRUŠTVO
Hoćeš, nećeš – moraš
Biće ovo vjerovatno politički najinteresantnija jesen u Crnoj Gori od pučističke antibirokratske revolucije. Naša zemlja će u decembru – ni kriva ni dužna – dobiti datum za početak pristupnih pregovora sa EU. „Otvaranje pregovora sa Unijom je ogroman izazov za Crnu Goru, najznačajniji od proglašenja nezavisnosti. Biće to svakako katalizator nužnih promjena u crnogorskom društvu. Tek će tada, kao što pokazuje iskustvo Hrvatske, započeti suštinske promjene politike, ekonomije i mentaliteta, reformisanje države i njezinih institucija”, rekao je Monitoru visoki evropski zvaničnik.
On kaže da će od sredine oktobra, kada će biti predstavljen godišnji Izvještaj o napretku, Brisel početi da prema Crnoj Gori praktikuje strogoću. Zato je u pravu turski ministar za evropska pitanja Egmen Bagiš koji kaže da je EU kao nutricionista. ,,Možda se nekome ta dijeta ne sviđa, ali je s obzirom na rezultat, veoma efikasna”.
PRITISAK: O prelasku na dijetu više se ne odlučuje u Podgorici, već – u Briselu. Jer, da je bilo po volji crnogorskih čelnika onda bi se, kao što je to krajem jula predložio predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić, o usklađivanju izbornog zakonodavstva sa Ustavom odlučilo – do kraja godine! To znači da bi Crna Gora morala da čeka još najmanje godinu da uđe u novu fazu pridruživanja sa EU.
Uvidjevši konačno da je đavo odnio šalu, u igru skrivalice se morao uključiti Brisel. Evropski komesar za proširenje Štefan File i šef Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope Eduard Kukan su izvršili blagi pritisak na crnogorske političke lidere, prije svih čelnika DPS Mila Đukanovića, da postignu dogovor o izglasavanju izbornog zakonodavstva. Ta je činjenica bila olakšana saznanjem Igora Lukšića da bi u slučaju nepostizanja kompromisa njegov kabinet izgubio legitimitet, a on postao prva politička žrtva evropskog puta Crne Gore.
JESEN: Njemačka je u avgustu dala novu šansu premijeru. Prilikom posjete Podgorici šef njemačke diplomatije Gido Vestervele je zahtijevao od njega da konkretne akcije protiv visokorangiranih funkcionera budu izvedene na jesen.
,,Njemačka podrška ne može da bude kurtoazna što znači da ne može da se dobije, a da se ne razjasni što se tačno podržava”, navodi ekspert Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču Vladimir Gligorov.
U Berlinu su očekivali da će ,,domaći zadatak” i spremnost na ispunjavanju evropskih zapovijesti Lukšić demonstrirati do kraja jula, ali su rezultati izostali. Neki su analitičari zaključili da je to posljedica Đukanovićevih izjava da njegova stranka nikoga neće prinositi kao žrtvu, a da ,,EU mora proći fazu temeljne unutrašnje konsolidacije”.
,,U najbližoj budućnosti, dopadalo nam se ili ne, brzina našeg kretanja ka punopravnom članstvu u EU neće zavisiti samo, možda čak ni presudno, od kvaliteta i brzine naših reformi”, rekao je sredinom jula šef DPS-a. Nakon toga puku nije bilo teško da pogodi što se to desilo sa najavama vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić da su pripremljene dvije optužnice za korupciju, i zašto je širom otvorena priča o identitetskim pitanjima.
PRIČA: Dobijanje datuma pristupnih pregovora za Crnu Goru je politička odluka i ona je već donijeta u Briselu. , EU je kao dokaz njezine posvećenosti politici proširenja nužno potrebna jedna „uspješna evropska priča na Balkanu”. Crna Gora je najpogodnija za to: radi se o maloj zemlji, pa nova faza pridruživanja ne dovodi do značajnijih finansijskih konsekvenci te, kako vole kazati evropske tehnokrate, „najmanje problematične države u regiji”.
Istovremeno je ćutnja prekrila šest ostalih zahtjeva Evropske komisije. Niko nije pominjao nezavisnost i efikasnost pravosuđa, skandale sa paljenjem automobila dnevnika Vijesti, pogoršanje odnosa sa civilnim sektorom, diskriminaciju manjina, jačanje kontrolne i nadzorne uloge Skupštine… Raspaljene su strasti oko jezika, a u strahu da će tek uslijediti prava jesenja bura iz Brisela sve je spremno da se uđe u bjesomučne rasprave oko crkve. U pripravnosti je i zastava.
DIJAGNOZA: No, manevarski prostor za te opasne igrarije je sve manji. U evropskim prijestonicama dnevno padaju akcije crnogorskih funkcionera. Iako i dalje ima snažne lobiste među evroparlamentarcima i preko partije i najbližih saradnika suvereno kontroliše Vladu, parlament, sudstvo i policiju, Đukanović je sve izolovaniji. Iz Brisela će u oktobru biti konstatovan ,,ozbiljan napredak u reformama”, ali neće biti nikakve impresioniranosti crnogorskom tranzicijom.
,,Uspostavićemo efikasan monitoring kako bi smo bili sigurni da su reforme koje sprovodi vaša Vlada nepovratne i održive”, kaže Monitorov sagovornik iz Brisela.
Najviši zvaničnik ambasade Poljske u Podgorici, Jaroslav Lindberg, zemlje koja u ovom polugodištu predsjedava EU, rekao je da bi pristupni pregovori mogli biti otvoreni 2012. godine, ali da bi oni mogli i kasniti jer, kako je dodao, Crna Gora nema samo jednu, već mnogo slabih tačaka.
Od Lukšića i njegovog kabineta traži se da se konačno i ozbiljno ove jeseni pozabave efikasnom borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala. Šanse za popravni premijer i Crna Gora više nemaju. Zato će uskoro, na zahtjev Brisela, crnogorski parlamentarci krenuti u izmjene Ustava u dijelu koji se tiče pravosuđa.
Mjerila i kriterijumi
Pristupni pregovori sa EU biće veoma stresan period za zapušteno crnogorsko društvo. Evropska komisija je tokom pregovora sa Hrvatskom uvela sistem mjerila, odnosno kriterijuma, koje je Zagreb morao ispuniti za svako od 35 poglavlja evropske pravne stečevine (aquis communitaire). To je produžilo pregovore na čak šest godina, ali i omogućilo veću spremnost Hrvatske za članstvo.
Mustafa CANKA
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU4 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
DRUŠTVO5 danaAKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
FOKUS3 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
FOKUS5 danaHAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO2 sedmiceEUROPOL IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja
-
Izdvojeno4 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini
-
DRUŠTVO4 sedmiceKONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama