Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Hoćeš, nećeš – moraš

Objavljeno prije

na

Biće ovo vjerovatno politički najinteresantnija jesen u Crnoj Gori od pučističke antibirokratske revolucije. Naša zemlja će u decembru – ni kriva ni dužna – dobiti datum za početak pristupnih pregovora sa EU. „Otvaranje pregovora sa Unijom je ogroman izazov za Crnu Goru, najznačajniji od proglašenja nezavisnosti. Biće to svakako katalizator nužnih promjena u crnogorskom društvu. Tek će tada, kao što pokazuje iskustvo Hrvatske, započeti suštinske promjene politike, ekonomije i mentaliteta, reformisanje države i njezinih institucija”, rekao je Monitoru visoki evropski zvaničnik.

On kaže da će od sredine oktobra, kada će biti predstavljen godišnji Izvještaj o napretku, Brisel početi da prema Crnoj Gori praktikuje strogoću. Zato je u pravu turski ministar za evropska pitanja Egmen Bagiš koji kaže da je EU kao nutricionista. ,,Možda se nekome ta dijeta ne sviđa, ali je s obzirom na rezultat, veoma efikasna”.

PRITISAK: O prelasku na dijetu više se ne odlučuje u Podgorici, već – u Briselu. Jer, da je bilo po volji crnogorskih čelnika onda bi se, kao što je to krajem jula predložio predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić, o usklađivanju izbornog zakonodavstva sa Ustavom odlučilo – do kraja godine! To znači da bi Crna Gora morala da čeka još najmanje godinu da uđe u novu fazu pridruživanja sa EU.

Uvidjevši konačno da je đavo odnio šalu, u igru skrivalice se morao uključiti Brisel. Evropski komesar za proširenje Štefan File i šef Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope Eduard Kukan su izvršili blagi pritisak na crnogorske političke lidere, prije svih čelnika DPS Mila Đukanovića, da postignu dogovor o izglasavanju izbornog zakonodavstva. Ta je činjenica bila olakšana saznanjem Igora Lukšića da bi u slučaju nepostizanja kompromisa njegov kabinet izgubio legitimitet, a on postao prva politička žrtva evropskog puta Crne Gore.

JESEN: Njemačka je u avgustu dala novu šansu premijeru. Prilikom posjete Podgorici šef njemačke diplomatije Gido Vestervele je zahtijevao od njega da konkretne akcije protiv visokorangiranih funkcionera budu izvedene na jesen.

,,Njemačka podrška ne može da bude kurtoazna što znači da ne može da se dobije, a da se ne razjasni što se tačno podržava”, navodi ekspert Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču Vladimir Gligorov.

U Berlinu su očekivali da će ,,domaći zadatak” i spremnost na ispunjavanju evropskih zapovijesti Lukšić demonstrirati do kraja jula, ali su rezultati izostali. Neki su analitičari zaključili da je to posljedica Đukanovićevih izjava da njegova stranka nikoga neće prinositi kao žrtvu, a da ,,EU mora proći fazu temeljne unutrašnje konsolidacije”.

,,U najbližoj budućnosti, dopadalo nam se ili ne, brzina našeg kretanja ka punopravnom članstvu u EU neće zavisiti samo, možda čak ni presudno, od kvaliteta i brzine naših reformi”, rekao je sredinom jula šef DPS-a. Nakon toga puku nije bilo teško da pogodi što se to desilo sa najavama vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić da su pripremljene dvije optužnice za korupciju, i zašto je širom otvorena priča o identitetskim pitanjima.

PRIČA: Dobijanje datuma pristupnih pregovora za Crnu Goru je politička odluka i ona je već donijeta u Briselu. , EU je kao dokaz njezine posvećenosti politici proširenja nužno potrebna jedna „uspješna evropska priča na Balkanu”. Crna Gora je najpogodnija za to: radi se o maloj zemlji, pa nova faza pridruživanja ne dovodi do značajnijih finansijskih konsekvenci te, kako vole kazati evropske tehnokrate, „najmanje problematične države u regiji”.

Istovremeno je ćutnja prekrila šest ostalih zahtjeva Evropske komisije. Niko nije pominjao nezavisnost i efikasnost pravosuđa, skandale sa paljenjem automobila dnevnika Vijesti, pogoršanje odnosa sa civilnim sektorom, diskriminaciju manjina, jačanje kontrolne i nadzorne uloge Skupštine… Raspaljene su strasti oko jezika, a u strahu da će tek uslijediti prava jesenja bura iz Brisela sve je spremno da se uđe u bjesomučne rasprave oko crkve. U pripravnosti je i zastava.

DIJAGNOZA: No, manevarski prostor za te opasne igrarije je sve manji. U evropskim prijestonicama dnevno padaju akcije crnogorskih funkcionera. Iako i dalje ima snažne lobiste među evroparlamentarcima i preko partije i najbližih saradnika suvereno kontroliše Vladu, parlament, sudstvo i policiju, Đukanović je sve izolovaniji. Iz Brisela će u oktobru biti konstatovan ,,ozbiljan napredak u reformama”, ali neće biti nikakve impresioniranosti crnogorskom tranzicijom.

,,Uspostavićemo efikasan monitoring kako bi smo bili sigurni da su reforme koje sprovodi vaša Vlada nepovratne i održive”, kaže Monitorov sagovornik iz Brisela.

Najviši zvaničnik ambasade Poljske u Podgorici, Jaroslav Lindberg, zemlje koja u ovom polugodištu predsjedava EU, rekao je da bi pristupni pregovori mogli biti otvoreni 2012. godine, ali da bi oni mogli i kasniti jer, kako je dodao, Crna Gora nema samo jednu, već mnogo slabih tačaka.

Od Lukšića i njegovog kabineta traži se da se konačno i ozbiljno ove jeseni pozabave efikasnom borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala. Šanse za popravni premijer i Crna Gora više nemaju. Zato će uskoro, na zahtjev Brisela, crnogorski parlamentarci krenuti u izmjene Ustava u dijelu koji se tiče pravosuđa.

Mjerila i kriterijumi

Pristupni pregovori sa EU biće veoma stresan period za zapušteno crnogorsko društvo. Evropska komisija je tokom pregovora sa Hrvatskom uvela sistem mjerila, odnosno kriterijuma, koje je Zagreb morao ispuniti za svako od 35 poglavlja evropske pravne stečevine (aquis communitaire). To je produžilo pregovore na čak šest godina, ali i omogućilo veću spremnost Hrvatske za članstvo.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo