Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Trospratni kreveti u Kambodži

Objavljeno prije

na

Nijedan zatvor u svijetu nije hotel sa pet zvjezdica, ali u civilizovanim zemljama i prema onima koji se nađu iza rešeteka primjenjuju se standardi koji garantuju uslove dostojne čovjeka. Spuški i bjelopoljski zatvor još su daleko od toga. O tome svjedoče ne samo upozorenja Evropske komisije, nevladinih organizacija, nego i protesti zatvorenika. U prošlogodišnjem izvještaju Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja (CPT) konstatovano je da se hitno mora obezbijediti dovoljno prostora u spuškoj pritvorskoj jedinici. Pretrpanost zatvora znači da oni žive u ponižavajućim i nečovječnim uslovima. Stanje u zatvorima govori da vlast za te opomene ne mari.

Uslove u spuškom zatvoru ovako nam je opisao Mustafa Radončić iz Bara, koji se poslije izdržane petnaestomjesečne kazne nedavno opet našao na slobodi:

,,Zatvor u Spužu je kazamat za ‘sitne ribe’. Ponekad je i po tridesetak ljudi smješteno u sobi od 28 kvadrata, a u njima se nalazi i po 15 kreveta na tri sprata. Zbog toga su prostorije na drugom spratu, od broja jedan do šest, prozvane Kambodža. Zatvorenici su izloženi posebnim tretmanima kada je u pitanju njihovo lično dostojanstvo. Po ustaljenom receptu moraju se povinovati beskrupuloznim pravilima koje donose pojedinci. Uprava postupa prema zatvorenicima po ličnim ubjeđenjima, na osnovu simpatija, prijateljstva, poznanstva”.

U drugim sobama, gdje su smješteni privilegovani zatvorenici,

priča je sasvim drugačija, tvrdi Radončić. ,,Tamo je manje ljudi na više prostora. Imaju sve za razliku od onih u Kambodži, gdje ponekad nemate ni ono što vam po zakonu pripada, kao što je redovno kupanje. Sobe u Kambodži su i ljeti i zimi pune buba, higijena je na najnižem mogućem stepenu, nema tople vode da operete suđe ili veš, pa od rodbine morate naručivati posteljinu i druge neophodne stvari”.

On se nakon izlaska iz zatvora obratio zaštitniku ljudskih prava i sloboda Šućku Bakoviću. Opisao mu je kako se sve tamo krše ljudska prava i slobode, odnosno ne poštuju prava predviđena zakonom i međunarodnim konvencijama, ali ni do danas od ombudsmana nije dobio odgovor.

Radončić se kao zatvorenik obraćao upravi ZIKS-a s molbom da se vjernicima islamske vjeroispovijesti obezbijedi hranu u skladu sa vjerskim običajima, ali ignorisali su, kako kaže, na brutalan način.

,,Hrana je često loša, naročito ručak – dobijate samo vodu, neku supu bez ičega, večera – viršle,viršle, konzerve”, tvrdi Radončić.

Proteklih dana slične priče objavljivali su i mediji.

Obratili smo se direktoru Zavoda za izvršavanje krivičnih sankcija Milanu Radoviću s molbom da prokomentariše navedene tvrdnje, ali sa te adrese nije nam, do zaključenja ovog broja stigao odgovor.

Njegov imenjak i prezimenjak Milan Radović, koordinator programa ljudskih prava u Inicijativi mladih za ljudska prava (YHIR), kaže za Monitor da je najveći problem crnogorskih zatvora to što su pretrpani.

,,U zatvorima je smješteno pedeset odsto više osuđenika nego što su njihovi kapaciteti. Situacija je u tom pogledu posebno zabrinjavajuća u bjelopoljskom zatvoru. Standard je devet kvadratnih metara po osuđeniku. Sada u nekim sobama jedna osuđena osoba ima svega dva kvadratna metra prostora kada se podijeli kvadratura prostorije i broj onih koji u njoj borave. Spavanje na trospratnim krevetima dovoljno govori o situaciji u našim zatvorima”, kaže Radović.

U bjelopoljskom zatvoru uglavnom boravi oko 160 zatvorenika, iako su mu kapaciteti predviđeni za duplo manji broj. Zbog toga zatvorenici spavaju i u prostoriji namijenjenoj za gledanje TV programa i dnevni boravak.

Prije dvije godine direktor ZIKS-a Milan Radović najavio je gradnju nove zatvorske zgrade u Bijelom Polju, ali još joj ni temeljac nije postavljen. Sadašnja je sagrađena prije Drugog svjetskog rata.

Ipak, ovdje nije sve tako crno. Jedan bivši zatvorenik (kaznu odslužio u julu) kaže da je čistoća na zavidnom nivou. ,,Da nije tako, ovo bi bio neviđeno leglo zaraze. Zatvorenici marljivo ribaju i čiste prostorije da se ne bi razboljeli”, kaže on.

U pretrpanim zatvorima krše se ljudska prava osuđenih, niži je nivo bezbjednosti, lošiji su zdravstveni i uslovi za rekreaciju i slobodno vrijeme, ali nezadovoljavajući su i uslovi za normalan rad zatvorskih službenika, objašnjava Radović.

Po mišljenju Radovića potrebno je hitno poboljšati zatvorske uslove. Prije svega treba razviti sistem alternativnih sankcija i tako značajno rasteretiti zatvore. ,,Neophodno je rekonstruisati i prilagoditi stare zgrade u Podgorici, Spužu i Bijelom Polju kako bi se u njima stvorili uslovi koji ispunjavaju minimum evropskih standarda”.

Priča o katastrofalnim uslovima u spuškom zatvoru nije nova. U aprilu 2004. godine oko 150 zatvorenika poluotvorenog odjeljenja za kratke kazne štrajkovalo je glađu. Tražili su da im se poboljšaju uslovi boravka i zdravstvena njega, ali žalili su se i na selektivni otpust.

,,Umjesto sedam dana, koliko sleduje radno angažovane zatvorenike, daju nam po dan, dva, tri… Onima, koji imaju veze omogućavaju puni otpust”, tvrdio je tada jedan od zatvorenika, dodajući da su veoma loši higijenski uslovi i zdravstvena njega.

Tadašnji načelnik Odjeljenja za kratke kazne Duško Bijelić potvrdio je da u ZIKS-u ima od 1600 do 1800 zatvorenika i samo jedan ljekar.

I prije dvije godine oko 600 pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu štrajkovalo je glađu zbog loših uslova smještaja. Tada je u medijima objavljeno da u ćeliji od 25 kvadrata boravi i po 20 ljudi.

Bilo je tamo i raznih incidenata. U septembru 2005. godine, u Istražni zatvor upali su pripadnici Specijalne jedinice crnogorske policije. Tom prilikom povrijeđen je 31 pritvorenik. Istražni sudija Višeg suda Hamid Ganjola, koji je izdao nalog za pretres, izjavio je da su specijalci zloupotrijebili ovlašćenja. Epilog – samo su tri zatvorska službenika kažnjena odbijanjem 30 odsto od jedne mjesečne plate.

Prošlog ljeta zatvor u Spužu bio je toliko pretrpan da je više od hiljadu pravosnažno osuđenih na zatvorsku kaznu čekalo slobodno mjesto. U njemu je tada boravilo pet stotina osuđenika više nego što dozvoljavaju kapaciteti. Po evropskim standardima svaki zatvorenik treba da ima najmanje četiri kvadrata sopstvenog prostora ukoliko sobu dijeli sa drugim zatvorenicima. Oni u samici šest kvadrata. Po tom standardu, spuški zatvor je pretrpan 300 odsto.

Poseban problem je to što često sa osuđenicima za teška kriminalna djela borave i osuđeni za lakše saobraćajne ili neke druge prekršaje. U spuškom zatvoru kaznu izdržavaju i maloljetni prestupnici.

Prošle godine u spuškom zatvoru našao se i Milorad Mitrović, direktor NVO Breznica, zbog saopštenja za javnost. Bio je u tzv. zatvoru za „kratke kazne”.

„To nije zatvor, to je koncentracioni logor. U zatvorenom odjeljenju pedesetak ljudi u sobama i na hodniku obavlja sve svoje životne aktivnosti”, opisao je Mitrović zatvorske uslove u razgovoru za Monitor.

Pretprošle godine Inicijativa mladih za ljudska prava tražila je od Ministarstva pravde da smijeni kompletnu Upravu ZIKS-a, prije svega zbog kršenje prava na zaštitu od zlostavljanja i torture. Po mišljenju te NVO kršeno je i pravo na ispravnu hranu i vodu, što je potvrdila i Zdravstveno-sanitarna inspekcija.

Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, prošle godine obišao je spuški zatvor, pojeo zatvorski pasulj, i pohvalio ga pred TV kamerama. U međuvremenu do javnosti su često stizale vijesti o nehumanim uslovima u tom zdanju.

Nismo čuli da su ni on ni bilo ko drugi iz vlasti to makar javno osudili.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo