Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KRISTINA STEVOVIĆ, GLUMICA: Glad za novim

Objavljeno prije

na

Mladu, a već poznatu i nagrađivanu glumicu Kristinu Stevović hercegnovska i mojkovačka publika vidjela je u novom i dugoiščekivanom filmu Branka Baletića Lokalni vampir. Kristina Stevović je završila Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Bora Stjepanovića, a na istom fakultetu je specijalizirala. Kad je tek počela karijeru da gradi za ulogu Anice u predstavi Maškarate ispod kuplja, u režiji Ivice Kunčevića, Stevović je dobila prestižnu nagradu u Splitu na festivalu Marulićevi dani. Dobitnica je i nagrade za najbolju zajedničku glumačku igru u predstavi Ljepotica i zvijer na Kotorskom festivalu za djecu. Našu publiku je osvojila i ulogama u predstavama: Danilo, Ko se boji Virdžinije Vulf, Kanjoš, Nenagrađeni ljubavni trud, Gospođice Rice puno prije politike bila je glazba, Betula u Malu Valu, Mrakuša, Sanjivi nagon… MONITOR: Tumačite jednu od glavnih uloga u filmu Branka Baletića ,,Lokalni vampir”, čija je premijera bila u Puli, kao i na Hercegnovskom filmskom festivalu, a nedavno je i njime otvorena Mojkovačka filmska jesen. Film se dugo očekivao, jer je Baletić režirao nakon pauze od dvadeset godina. Kažite mi vaše impresije sa snimanja, a i da li je publika stvarno prepoznala tu energiju i da li je uživala u glumačkoj igri, kao što je sve vrijeme tokom snimanja najavljivano?
STEVOVIĆ: Sa radom pred kamerama sam se susrela još na fakultetu, zahvaljujući saradnji sa kolegama sa filmske režije i radu na postdiplomskim studentskim zadacima. Tada je to bio rad – gerila kako smo ga u šali nazivali. Dok smo radili film profesora Baletića bili smo pomalo gerilci, ali ipak više čuvani. Organizacija je bila veoma dobra, profesor Baletić beskrajno šarmantan u vođenju glumaca, a tada sam srela jednu nesvakidašnju energiju koja tinja među članovima filmske ekipe. Zaljubila sam se u tu energiju, snagu, disciplinovanost. Vjerujem da je glumačka igra, koju je publika nesebično pozdravila u sva tri grada, bila upravo sublimacija svega navedenog. Ipak, za pravi odgovor se treba obratiti onima za koje je film pravljen- publici.

MONITOR: Tumačite i glavu ulogu u filmu „Granice, kiše” Nikole Mijovića i Vlastimira Sudara, čije snimanje još nije završeno. Autori ovog filma režiju su učili u Londonu, pa me zanima vaše iskustvo sa cjelokupnom ekipom ovog ostvarenja.
STEVOVIĆ: Ulogu za ovaj film sam dobila na kastingu održanom prije tri godine. Tada je počela naša zajednička, na momente donkihotovska borba za ovaj projekat. Ovog ljeta smo konačno i snimili prvi dio filma, a nastavak nam slijedi na proljeće. Ekipa ovog filma je manja, atmosfera intimnija, a priča je sasvim drugačija. Nikola i Vlasta su ljudi koje rijetko imate priliku da upoznate. Količina suptilnosti, smirenosti, nježnosti i prijateljstva sa kojom su me oni pažljivo vodili kroz svaki kadar – zadivljujuća je.

MONITOR: Na Kanli kuli su ljetos prikazana tri filma crnogorske produkcije, što je pokazatelj rasta i razvoja naše kinematografije. Kako gledate na današnju nacionalnu kinematografiju i mislite li da je to samo pozitivan eksces?
STEVOVIĆ: Ja želim da vjerujem da nije! Čini mi se da, generalno, raste svijest da jednu zemlju najsuptilnije, a istovremeno najsnažnije, može predstaviti upravo njena kultura. Čujem da se u loncu kuva nešto i za sljedeće filmsko ljeto.

MONITOR: Vratimo se pozorištu i ulogama po kojima ste prepoznati u Crnoj Gori. Publiku ste odmah osvojili tumačenjem kneginje Darinke u predstavi „Danilo”, a na samom početku građenja karijere dobili ste važnu nagradu ,,Marul” za ulogu u predstavi „Maškarate ispod kuplja”. Koliko vam je ta nagrada tada značila i koliko je to bilo obavezujuće za mladog umjetnika?
STEVOVIĆ: Bogdan Dikić je kazao da ako vam nagrade baš ništa ne znače to znači da niste dobili nijednu. To je najveća hrvatska pozorišna nagrada, a u posljednjih dvadesetak godina dodjeljena je samo dvijema glumicama van Hrvatske. Čini mi se da sam tek sada svjesna veličine i važnosti takve nagrade. Trudim se da svako svoje dejstvo na sceni pretvorim u igralište u kojem ću opravdati najprije svoje postojanje, ljubav prema ovom poslu, a potom i čast koju su mi ukazali ovom nagradom. Pozorište volim, ipak, više od svakog medija. Susret sa publikom oči u oči, smijeh kojim vas daruju, suzdržan dah koji uspijete da izmamite, onaj trenutak kad vam se učini da je sve stalo u zajedničkoj ekstazi – e to su nagrade za moju dušu.

MONITOR: Radili ste i sa rediteljkom Anom Vukotić komad Edena fon Horvata „Vjera, ljubav, nada”. Mnogi su bili stava da ste, iako je epizodna uloga, ovdje pokazali potpuno drugačiji pristup glumi. Šta vas je najviše fasciniralo kod ovog komada?
STEVOVIĆ: Sam komad. Prvo scensko druženje sa nekima od kolega i sa samom rediteljkom. Prostor za nov iskaz i neku novu glumačku energiju. Zajednička vjera da ovo i ovakvo lice i utroba mogu poroditi mnoge djevojčice, djevojke, žene, ljubavnice i prostakuše, nježnice i opasnice i mnogo toga između toga…

MONITOR: Težite usavršavanju igračkih sposobnosti pa ste učestvovala u brojnim radionicama. O čemu maštate u vezi sa karijerom?
STEVOVIĆ: Maštam da me nikada ne napusti glad za novim. Da se nikad ne zaustavim misleći da je to sve. Da dobijem prilike da još mnogo toga naučim. Da stvorim sama te prilike. Da me pronađu i da pronađem sve one druge ja koje čekaju da budu pronađene. Da budu uvijek puna gledališta. Da stvorimo još novih gledališta i scena. I da u svemu tome ne zaboravim da se igram.

Miroslav MINIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo